IPIR - Repository of the Institute for Educational Research
Institute for Educational Research
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   IPIR
  • IPI
  • "Pedagoška istraživanja i školska praksa"
  • View Item
  •   IPIR
  • IPI
  • "Pedagoška istraživanja i školska praksa"
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Procena kapaciteta škole za prevenciju vršnjačkog nasilja

Estimation of the school’s capacity to prevent peer violence

Thumbnail
2019
Procena_kapaciteta_skole_2019.pdf (2.830Mb)
Authors
Popović, Daliborka
Contributors
Stanišić, Jelena
Radulović, Mladen
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
U domenu prevencije vršnjačkog nasilja neophodno je kontinuirano sagledavanje snaga škole koje bi bile u funkciji razvoja kapaciteta učenika za uspostavljanje adekvatnih odnosa u širem sociokulturnom kontekstu. Pored toga, značajno je i unapređivanje odnosa školskog sistema sa okruženjem, posebno sa porodicom, što u mnogome oblikuje iskustava za međuvršnjačke interakcije. Polazeći od navedenih tvrdnji, cilj rada je usmeren na ispitivanje percepcija učesnika istraživanja o karakteristikama školskog konteksta relevantnih za prevenciju vršnjačkog nasilja. Za potrebe šireg istraživanja kreiran je instrument – koji ispituje značaj preventivnih intervencija škole i nastavnika, kojim su obuhvaćeni i podaci o relevantnim sociodemografskim karakteristikama, a uzorak je činilo ukupno 480 ispitanika: 170 roditelja, 94 nastavnika i 206 učenika. Iz istraživačkih nalaza je moguće uočiti nesklad u percepciji o najznačajnijim aktivnostima škole koje bi doprinele prevenciji vršnjačkog nasilja..., te prebacivanje odgovornosti, umesto partnerskog delovanja. Nastavnici procenjuju da najveći doprinos može dati uprava škole boljom organizacijom celokupnog vaspitnoobrazovnog procesa, dok učenici i roditelji daju veću važnost organizaciji nastave od strane nastavnika, nego sami nastavnici (F=5,69, p=0.01). Značaj kvalitetnih vannastavnih aktivnosti u najvećoj meri ističu učenici (F=4,79, p=0,01), posebno oni u čijim školama se realizuje program Škola bez nasilja, dok su školske aktivnosti koje podrazumevaju povezivanje škole sa porodicom generalno procenjene kao najmanje važne. Dobijeni nalazi upućuju na to da je neophodno razvijati svest o značaju zajedničkog delovanja porodice i škole i ukazuju na potrebu preispitivanja sopstvenog delovanja nastavnika kako u školskom kontekstu, tako i u široj zajednici.

As regards the prevention of peer violence, a continuous monitoring of school assets that could help developing the students’ capacities for maintaining adequate relations in broader socio-cultural context, is much needed. Besides, improved relations between the school system and environment, particularly family, are also important as they act as a mould for interactions among peers. Based on the previous statements, the aim of the paper is to examine the respondents’ perceptions of the school context features relevant for prevention of peer violence. The broader research has imposed a need for creating the instrument which examines the importance of preventive school and teacher interventions. It comprises the data on relevant socio-demographic characteristics, and the sample consisted of 480 examinees total – 170 parents, 94 teachers and 206 pupils. The collected results show discrepancy in perception of the most significant school activities which would contribute to preve...ntion of peer violence, including the shift of responsibilities instead of partner interaction. Teachers estimate that by better organization of educational process, the school management could contribute most, whereas pupils and parents consider class and lecture organization provided by teachers to be the most relevant factor (F=5,69, p=0.01). Pupils emphasize the importance of extracurricular activities (F=4,79, p=0,01), especially in schools conducting the School without violence program, whereas the school activities focusing on connecting school with family are estimated to be the least important. The gathered data imply the need for strengthening the awareness of mutual action of both family and school, and suggest the need for reconsideration of teachers’ own acting, both within the school context and broader community.

Keywords:
vršnjačko nasilje / prevencija / uloga škole / peer violence / prevention / role of school
Source:
Obrazovanje u funkciji modernizacije društva, 2019, 106-107
Publisher:
  • Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
Note:
  • Zbornik rezimea / 24. Međunarodna naučna konferencija "Pedagoška istraživanja i školska praksa
  • Book of abstracts / 24th International Scientific Conference "Educational Research and School Practice"

ISBN: 978-86-7447-147-0

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_578
URI
http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/578
Collections
  • "Pedagoška istraživanja i školska praksa"
Institution/Community
IPI
TY  - CONF
AU  - Popović, Daliborka
PY  - 2019
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/578
AB  - U domenu prevencije vršnjačkog nasilja neophodno je kontinuirano sagledavanje snaga škole
koje bi bile u funkciji razvoja kapaciteta učenika za uspostavljanje adekvatnih odnosa u širem
sociokulturnom kontekstu. Pored toga, značajno je i unapređivanje odnosa školskog sistema sa
okruženjem, posebno sa porodicom, što u mnogome oblikuje iskustava za međuvršnjačke interakcije.
Polazeći od navedenih tvrdnji, cilj rada je usmeren na ispitivanje percepcija učesnika istraživanja o
karakteristikama školskog konteksta relevantnih za prevenciju vršnjačkog nasilja. Za potrebe šireg
istraživanja kreiran je instrument – koji ispituje značaj preventivnih intervencija škole i nastavnika,
kojim su obuhvaćeni i podaci o relevantnim sociodemografskim karakteristikama, a uzorak je činilo
ukupno 480 ispitanika: 170 roditelja, 94 nastavnika i 206 učenika. Iz istraživačkih nalaza je moguće
uočiti nesklad u percepciji o najznačajnijim aktivnostima škole koje bi doprinele prevenciji vršnjačkog
nasilja, te prebacivanje odgovornosti, umesto partnerskog delovanja. Nastavnici procenjuju da
najveći doprinos može dati uprava škole boljom organizacijom celokupnog vaspitnoobrazovnog
procesa, dok učenici i roditelji daju veću važnost organizaciji nastave od strane nastavnika, nego
sami nastavnici (F=5,69, p=0.01). Značaj kvalitetnih vannastavnih aktivnosti u najvećoj meri ističu
učenici (F=4,79, p=0,01), posebno oni u čijim školama se realizuje program Škola bez nasilja, dok su
školske aktivnosti koje podrazumevaju povezivanje škole sa porodicom generalno procenjene kao
najmanje važne. Dobijeni nalazi upućuju na to da je neophodno razvijati svest o značaju zajedničkog
delovanja porodice i škole i ukazuju na potrebu preispitivanja sopstvenog delovanja nastavnika kako
u školskom kontekstu, tako i u široj zajednici.
AB  - As regards the prevention of peer violence, a continuous monitoring of school assets that could help
developing the students’ capacities for maintaining adequate relations in broader socio-cultural
context, is much needed. Besides, improved relations between the school system and environment,
particularly family, are also important as they act as a mould for interactions among peers. Based
on the previous statements, the aim of the paper is to examine the respondents’ perceptions of the
school context features relevant for prevention of peer violence. The broader research has imposed
a need for creating the instrument which examines the importance of preventive school and teacher
interventions. It comprises the data on relevant socio-demographic characteristics, and the sample
consisted of 480 examinees total – 170 parents, 94 teachers and 206 pupils. The collected results
show discrepancy in perception of the most significant school activities which would contribute
to prevention of peer violence, including the shift of responsibilities instead of partner interaction.
Teachers estimate that by better organization of educational process, the school management could
contribute most, whereas pupils and parents consider class and lecture organization provided by
teachers to be the most relevant factor (F=5,69, p=0.01). Pupils emphasize the importance of
extracurricular activities (F=4,79, p=0,01), especially in schools conducting the School without
violence program, whereas the school activities focusing on connecting school with family are
estimated to be the least important. The gathered data imply the need for strengthening the
awareness of mutual action of both family and school, and suggest the need for reconsideration of
teachers’ own acting, both within the school context and broader community.
PB  - Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
C3  - Obrazovanje u funkciji modernizacije društva
T1  - Procena kapaciteta škole za prevenciju vršnjačkog nasilja
T1  - Estimation of the school’s capacity to prevent peer violence
EP  - 107
SP  - 106
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_578
ER  - 
@conference{
author = "Popović, Daliborka",
year = "2019",
abstract = "U domenu prevencije vršnjačkog nasilja neophodno je kontinuirano sagledavanje snaga škole
koje bi bile u funkciji razvoja kapaciteta učenika za uspostavljanje adekvatnih odnosa u širem
sociokulturnom kontekstu. Pored toga, značajno je i unapređivanje odnosa školskog sistema sa
okruženjem, posebno sa porodicom, što u mnogome oblikuje iskustava za međuvršnjačke interakcije.
Polazeći od navedenih tvrdnji, cilj rada je usmeren na ispitivanje percepcija učesnika istraživanja o
karakteristikama školskog konteksta relevantnih za prevenciju vršnjačkog nasilja. Za potrebe šireg
istraživanja kreiran je instrument – koji ispituje značaj preventivnih intervencija škole i nastavnika,
kojim su obuhvaćeni i podaci o relevantnim sociodemografskim karakteristikama, a uzorak je činilo
ukupno 480 ispitanika: 170 roditelja, 94 nastavnika i 206 učenika. Iz istraživačkih nalaza je moguće
uočiti nesklad u percepciji o najznačajnijim aktivnostima škole koje bi doprinele prevenciji vršnjačkog
nasilja, te prebacivanje odgovornosti, umesto partnerskog delovanja. Nastavnici procenjuju da
najveći doprinos može dati uprava škole boljom organizacijom celokupnog vaspitnoobrazovnog
procesa, dok učenici i roditelji daju veću važnost organizaciji nastave od strane nastavnika, nego
sami nastavnici (F=5,69, p=0.01). Značaj kvalitetnih vannastavnih aktivnosti u najvećoj meri ističu
učenici (F=4,79, p=0,01), posebno oni u čijim školama se realizuje program Škola bez nasilja, dok su
školske aktivnosti koje podrazumevaju povezivanje škole sa porodicom generalno procenjene kao
najmanje važne. Dobijeni nalazi upućuju na to da je neophodno razvijati svest o značaju zajedničkog
delovanja porodice i škole i ukazuju na potrebu preispitivanja sopstvenog delovanja nastavnika kako
u školskom kontekstu, tako i u široj zajednici., As regards the prevention of peer violence, a continuous monitoring of school assets that could help
developing the students’ capacities for maintaining adequate relations in broader socio-cultural
context, is much needed. Besides, improved relations between the school system and environment,
particularly family, are also important as they act as a mould for interactions among peers. Based
on the previous statements, the aim of the paper is to examine the respondents’ perceptions of the
school context features relevant for prevention of peer violence. The broader research has imposed
a need for creating the instrument which examines the importance of preventive school and teacher
interventions. It comprises the data on relevant socio-demographic characteristics, and the sample
consisted of 480 examinees total – 170 parents, 94 teachers and 206 pupils. The collected results
show discrepancy in perception of the most significant school activities which would contribute
to prevention of peer violence, including the shift of responsibilities instead of partner interaction.
Teachers estimate that by better organization of educational process, the school management could
contribute most, whereas pupils and parents consider class and lecture organization provided by
teachers to be the most relevant factor (F=5,69, p=0.01). Pupils emphasize the importance of
extracurricular activities (F=4,79, p=0,01), especially in schools conducting the School without
violence program, whereas the school activities focusing on connecting school with family are
estimated to be the least important. The gathered data imply the need for strengthening the
awareness of mutual action of both family and school, and suggest the need for reconsideration of
teachers’ own acting, both within the school context and broader community.",
publisher = "Beograd : Institut za pedagoška istraživanja",
journal = "Obrazovanje u funkciji modernizacije društva",
title = "Procena kapaciteta škole za prevenciju vršnjačkog nasilja, Estimation of the school’s capacity to prevent peer violence",
pages = "107-106",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_578"
}
Popović, D.. (2019). Procena kapaciteta škole za prevenciju vršnjačkog nasilja. in Obrazovanje u funkciji modernizacije društva
Beograd : Institut za pedagoška istraživanja., 106-107.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_578
Popović D. Procena kapaciteta škole za prevenciju vršnjačkog nasilja. in Obrazovanje u funkciji modernizacije društva. 2019;:106-107.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_578 .
Popović, Daliborka, "Procena kapaciteta škole za prevenciju vršnjačkog nasilja" in Obrazovanje u funkciji modernizacije društva (2019):106-107,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_578 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About IPIR | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About IPIR | Send Feedback

OpenAIRERCUB