Приказ основних података о документу
Kolektivni rad sećanja
dc.contributor | Džinović, Vladimir | |
dc.contributor | Nikitović, Tijana | |
dc.creator | Đorđević, Ana | |
dc.creator | Stanković, Biljana | |
dc.date.accessioned | 2021-05-10T10:16:24Z | |
dc.date.available | 2021-05-10T10:16:24Z | |
dc.date.issued | 2021 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-7447-154-8 | |
dc.identifier.uri | http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/418 | |
dc.description.abstract | Teorijske osnove i poreklo pristupa. Kolektivni rad sećanja je kritičko-diskurzivna metodologija koja se zasniva na kolektivnoj analizi ličnih zapisanih sećanja (Onyx & Small, 2001). Nju je osamdesetih godina prošlog veka razvila grupa autorki iz Nemačke, predvođena sociološkinjom Firgom Haug, koje su formirale Frauenformen i pisale za marksistički časopis Das Argument. Tema njihovog projekta bila je istraživanje seksualne socijalizacije žena, na osnovu analize svakodnevnih životnih praksi i življenog iskustva kroz koje telo žena postaje seksualizovano (Haug et al., 1987). Krajnji ideal takvog istraživanja bio bi emancipacija i oslobođenje žena u odnosu na opresivne obrasce patrijarhalnog društva, kroz prikazivanje toga kako se individualno iskustvo i identitet konstituišu u diskursima koji su u isto vreme konstitutivni za postojeći socijalni poredak. Projekat je nastao kao odgovor na nezadovoljstvo tog kolektiva žena dominantnim teorijama socijalizacije u sociologiji i psihologiji, kroz kritiku strukturalističkih i determinističkih objašnjenja ljudske subjektivnosti s jedne, i individualističkih objašnjenja s druge strane. Marksizam je takođe podvrgnut kritici, zbog neprepoznavanja ženskog iskustva i rada u domaćinstvu (eng. domestic work) kao posebnog oblika društvene proizvodnje, na kojoj se temelji reprodukcija društva. Pomenuti pravci najviše su kritikovani zbog objektifikacije žena u ovim disciplinama, kao i zanemarivanja učešća žena u socijalizacijskim praksama. Drugim rečima, prema ovim teoretičarkama, žene takođe reprodukuju društvo koje ih potlačuje (patrijarhalno, heteronormativno), time što nereflektovano prisvajaju norme i učestvuju u praksama kojima su potlačene. Friga Haug ovaj proces naziva subjektifikacijom i definiše ga kao „proces kojim pojedinci ugrađuju sebe u društvene strukture koje oni svesno ne određuju, ali kojima se podređuju“ (Haug et al., 1999: 59). Drugim rečima, mi aktivno prisvajamo socijalne strukture i odnose, „nosimo ih, osmišljavamo ih, zaplićemo se u njih, i kroz to postajemo ko smo“ (Stephenson, 2005: 35). Procesi socijalizacije i subjektifikacije su uzajamni. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Beograd : Institut za pedagoška istraživanja | sr |
dc.publisher | Beograd : Institut za psihologiju | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200018/RS// | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika | sr |
dc.subject | kolektivni rad sećanja | sr |
dc.subject | feminizam | sr |
dc.subject | angažovana metodologija | sr |
dc.subject | emancipacija | sr |
dc.title | Kolektivni rad sećanja | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.citation.epage | 25 | |
dc.citation.spage | 22 | |
dc.description.other | XXVI Nаučnа konferencijа „Pedаgoškа istrаživаnjа i školskа prаksа“ | sr |
dc.identifier.fulltext | http://ipir.ipisr.org.rs/bitstream/id/1029/Kolektivni_rad_secanja_2021.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_418 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |