Show simple item record

Dilemmy v issledovanii kul'turnogo kapitala u detej

dc.creatorRadulović, Mladen
dc.date.accessioned2021-03-17T13:40:48Z
dc.date.available2021-03-17T13:40:48Z
dc.date.issued2020
dc.identifier.issn0547-3330
dc.identifier.urihttp://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/320
dc.description.abstractThe aim of this paper is to reexamine problems occurring in studies on cultural capital in children, so as to better understand their causes and identify possible solutions. The paper seeks to provide answers to the following questions: 1) to what extent various ways of operationalizing cultural capital are linked to various conceptions of cultural capital, and 2) which of the various models of conceptualization and operationalization of cultural capital can best explain the behavior of children in the field of education. Taking different conceptions of cultural capital as our starting point, through a critical analysis of various concrete examples of studies we examine to what extent the ways of operationalizing cultural capital are related to different conceptions of the concept, and to what extent they are able to explain academic achievement and educational aspirations in children. Our conclusion is that the different ways of operationalization are linked to different conceptions of cultural capital, and that problems in studies on cultural capital stem mainly from the lack of precision of the concept itself. The resulting dilemmas are amplified when the subjects of research are children, in which case some indicators of cultural capital on which consensus practically exists in other research, become contentious. By looking at the theoretical starting points and results of different studies, we conclude that studies which adopt a broader and reproductive approach to cultural capital are, on the one hand, closer to Bourdieu's original thought, and on the other, empirically more useful (they are able to explain academic achievement and educational aspirations to a greater extent). Also, we conclude that more "open", more inductive and qualitative research could result not only in a better understanding of children in the field of education, but also lead to the establishment of "guidelines" for change in educational practices.en
dc.description.abstractV dannoj stat'e obsuždaûtsâ problemy, voznikaûŝie v issledovaniâh kul'turnogo kapitala u detej, s cel'û lučšego ponimaniâ ih pričin i vyâvleniâ vozmožnyh rešenij. V stat'e daûtsâ otvety na sleduûŝie voprosy: (1) v kakoj stepeni različnye sposoby ispol'zovaniâ kul'turnogo kapitala svâzany s različnymi koncepciâmi kul'turnogo kapitala i (2) kakoj iz različnyh modelej konceptualizacii i operacionalizacii kul'turnogo kapitala lučše vsego ob"âsnâetsâ povedenie detej v sfere obrazovaniâ. Ishodâ iz različnyh koncepcij kul'turnogo kapitala, putem kritičeskogo analiza primerov konkretnyh issledovanij, obsuždaetsâ, v kakoj stepeni sposoby ispol'zovaniâ kul'turnogo kapitala svâzany s različnymi koncepciâmi ponâtiâ, a takže, naskol'ko oni v sostoânii ob"âsnit' obrazovatel'nyj uspeh i obrazovatel'nye stremleniâ detej. V stat'e delaetsâ vyvod o tom, čto različnye sposoby operacionalizacii svâzany s različnymi koncepciâmi kul'turnogo kapitala, a neodnoznačnost' samoj koncepcii âvlâetsâ osnovnym istočnikom problem v oblasti issledovaniâ kul'turnogo kapitala. Dilemmy, voznikaûŝie iz-za neodnoznačnosti koncepcii, usugublâûtsâ, kogda reč' idet ob issledovaniâh, v kotoryh respondentami âvlâûtsâ deti, kogda protivorečivym stanovâtsâ i nekotorye pokazateli kul'turnogo kapitala, po kotorym v drugih issledovaniâh suŝestvuet obŝee soglasie. Prinimaâ vo vnimanie teoretičeskie otpravnye točki i rezul'taty različnyh issledovanij, delaetsâ vyvod o tom, čto raboty, v kotoryh ispol'zuetsâ bolee širokij reprodukcionnyj podhod k kul'turnomu kapitalu, s odnoj storony, teoretičeski bliže k pervonačal'noj mysli Burdie, a s drugoj - èmpiričeski bolee polezny (v bol'šej stepeni ob"âsnâût uspehi v obrazovanii i obrazovatel'nye stremleniâ). Takže podčerkivaetsâ, čto bolee otkrytye, induktivnye i kačestvennye issledovaniâ mogli by privesti ne tol'ko k lučšemu ponimaniû povedeniâ detej v sfere obrazovaniâ, no i k poisku "rukovodâŝih principov" dlâ izmenenij v obrazovatel'noj praktike.RUS
dc.description.abstractCilj rada je da se preispitaju problemi koji se javljaju u istraživanjima kulturnog kapitala kod dece, kako bi se bolje razumeli njihovi uzroci i naslutila moguća rešenja. Kroz rad se odgovara na pitanja: 1. u kojoj meri su različiti načini operacionalizacije kulturnog kapitala povezani sa različitim konceptima kulturnog kapitala i 2. koji od različitih modela konceptualizacije i operacionalizacije kulturnog kapitala najbolje uspevaju da objasne ponašanje dece u obrazovnom polju. Polazeći od različitih koncepata kulturnog kapitala, kroz kritičko analiziranje različitih primera konkretnih istraživanja preispituje se u kojoj meri su načini operacionalizacije kulturnog kapitala povezani sa različitim konceptima pojma, kao i koliko oni uspevaju da objasne obrazovni uspeh i obrazovne aspiracije dece. U radu se zaključuje da su različiti načini operacionalizacije povezani sa različitim konceptima kulturnog kapitala, te se kao glavni izvor problema u istraživanjima kulturnog kapitala izdvaja nejasnost samog koncepta. Dileme koje nastaju usled nejasnosti koncepta dodatno su povećane kada su u pitanju istraživanja u kojima su ispitanici deca, kod kojih sporni postaju i neki pokazatelji kulturnog kapitala o kojima gotovo da postoji konsenzus u ostalim istraživanjima. Sagledavanjem teorijskih polazišta i rezultata različitih istraživanja, zaključuje se da su radovi koji prihvataju širi i reprodukcijski pristup kulturnom kapitalu, s jedne strane, teorijski bliži originalnoj Burdijeovoj misli, a s druge strane, empirijski korisniji (u većoj meri uspevaju da objasne obrazovni uspeh i obrazovne aspiracije). Takođe, zaključuje se da bi otvorenija, više induktivna i kvalitativna istraživanja mogla dovesti ne samo do boljeg razumevanja ponašanja dece u obrazovnom polju, već do pronalaženja smernica za promenu obrazovne prakse.sr
dc.publisherPedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200018/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
dc.sourceNastava i vaspitanje
dc.subjectcultural capitalen
dc.subjectBourdieuen
dc.subjecteducational practicesen
dc.subjectsociology of educationen
dc.subjectkul'turnyj kapitalru
dc.subjectBurdieru
dc.subjectobrazovatel'nye praktikiru
dc.subjectsociologiâ obrazovaniâru
dc.subjectkulturni kapitalsr
dc.subjectBurdijesr
dc.subjectobrazovne praksesr
dc.subjectsociologija obrazovanjasr
dc.titleDilemmas in studying cultural capital in childrenen
dc.titleDilemmy v issledovanii kul'turnogo kapitala u detejru
dc.titleDileme u istraživanju kulturnog kapitala kod decesr
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-SA
dc.citation.epage22
dc.citation.issue1
dc.citation.other69(1): 7-22
dc.citation.rankM51
dc.citation.spage7
dc.citation.volume69
dc.identifier.doi10.5937/nasvas2001007R
dc.identifier.fulltexthttp://ipir.ipisr.org.rs/bitstream/id/178/317.pdf
dc.identifier.rcubconv_303
dc.type.versionpublishedVersion


Files in this item

Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record