Kovačević, Milica

Link to this page

Authority KeyName Variants
f6b89ea5-a9d1-4bb1-b44d-1c1ff48c67e8
  • Kovačević, Milica (7)
Projects

Author's Bibliography

Kulturalne kompetencije u obrazovanju: rezultati samoprocene nastavnika srednje škole

Popović-Ćitić, Branislava; Trajković, Marija; Bukvić, Lidija; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić Marinković, Ana; Kovačević, Milica; Bogićević, Dragana

(Beograd : Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2023)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Trajković, Marija
AU  - Bukvić, Lidija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić Marinković, Ana
AU  - Kovačević, Milica
AU  - Bogićević, Dragana
PY  - 2023
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/977
AB  - Uvod: Kulturalne kompetencije, kao skup vrednosti, znanja, stavova
i veština potrebnih za razumevanje i poštovanje kulturalno različitih
pojedinaca, te uspostavljanje pozitivnih i konstruktivnih odnosa sa
njima, smatraju se važnim aspektom profesionalnog razvoja nastavnika u
okvirima interkulturalnog obrazovanja.
Cilj: Uvid u nivo razvijenosti kulturalnih kompetencija nastavnika srednje
škole – u domenima kulturalne svesnosti, znanja i veština, uz sagledavanje
uticaja pola i starosti ispitanika na rezultate samoprocene.
Metode: Uzorak je činilo 254 nastavnika (78,7% ženskog pola), starosti od
23 do 63 godine (M = 45,7; SD = 9,11), iz osam beogradskih srednjih škola.
Podaci su prikupljeni Kontrolnom listom za samoprocenu kulturalne
kompetencije (Cultural Competence Self-Assessment Checklist), koju čini
36 stavki na četvorostepenoj skali Likertovog tipa (α = .95), grupisanih u
tri podskale: kulturalna svesnost (α = .77), kulturalno znanje (α = .91) i
kulturalne veštine (α = .92).
Rezultati: Nastavnici srednje škole poseduju zadovoljavajući nivo
kulturalnih kompetencija (M = 3,13; SD = .47), pri čemu u najvećoj meri
raspolažu kulturalnim znanjem (M = 3,38; SD = .52), zatim kulturalnim
veštinama (M = 3,10; SD = .59) i, na kraju, kulturalnom svesnošću (M =
2,88; SD = .49). Mlađi i nastavnici ženskog pola procenjuju sopstveni nivo
ukupnih kulturalnih kompetencija višim u odnosu na starije (r = 0,21, p
< 0.01) i nastavnike muškog pola (t(214) = -2,26, p < 0,05). Najznačajnije
razlike, kada je u pitanju pol nastavnika, beleže se na nivou kulturalnih
veština (t(240) = -3,24, p < 0,01), dok su u odnosu na starost, razlike
najizraženije u domenu kulturalnog znanja (r = 0,23, p < 0,01).
Zaključak: Iako nastavnici svoje kulturalne kompetencije ocenjuju na
relativno visokom nivou, prostor za njihovo unapređivanje postoji.
Opravdano bi bilo implementirati programe stručnog usavršavanja
koji bi, kroz jačanje kulturalne svesnosti, znanja i veština nastavnika,
doprineli demokratskoj kulturi, interkulturalnom obrazovanju i kulturalno
kompetentnoj praksi u obrazovnom radu.
AB  - Introduction: Cultural competencies, as a set of values, knowledge,
attitudes and skills needed for understanding and respecting culturally
different individuals, and establishing positive and constructive relations
with them, are considered an important aspect of the professional
development of teachers in the framework of intercultural education.
Aim: An insight into the level of cultural competencies of high school
teachers – in the domains of cultural awareness, knowledge and skills,
while looking at the influence of gender and age of respondents on the
results of self-assessment.
Method: The sample consisted of 254 teachers (78.7% female), aged 23
to 63 (M = 45.7; SD = 9.11), from eight Belgrade high schools. Data were
collected with the Cultural Competence Self-Assessment Checklist, which
consists of 36 items on a four-point Likert-type scale (α = .95), grouped
into three subscales: cultural awareness (α = .77), cultural knowledge (α =
.91) and cultural skills (α = .92).
Results: High school teachers report a satisfactory level of cultural
competence (M = 3.13; SD = .47), whereby they have the most cultural
knowledge (M = 3.38; SD = .52), followed by cultural skills (M = 3.10; SD
= .59) and, finally, cultural awareness (M = 2.88; SD = .49). Younger and
female teachers estimate their own level of overall cultural competence
higher than older (r = 0.21, p < 0.01) and male teachers (t(214) = -2.26, p
< 0.05). The most significant differences, when it comes to the teacher’s
gender, are recorded at the level of cultural skills (t(240) = -3.24, p < 0.01),
while in relation to age, the differences are most pronounced in the
domain of cultural knowledge (r = 0.23, p < 0.01).
Conclusion: Although teachers rate their cultural competence at a
relatively high level, there is room for improvement. It would be desirable
to implement professional development programs that, through the
strengthening of cultural awareness, knowledge and skills of teachers,
would contribute to democratic culture, intercultural education and
culturally competent practice in educational work.
PB  - Beograd : Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - 12th International Scientific Conference Special Education and rehabilitation today
T1  - Kulturalne kompetencije u obrazovanju: rezultati samoprocene nastavnika srednje škole
T1  - Cultural competencies in education: results from self-assessment of high school teachers
EP  - 134
SP  - 133
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_977
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Trajković, Marija and Bukvić, Lidija and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić Marinković, Ana and Kovačević, Milica and Bogićević, Dragana",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Kulturalne kompetencije, kao skup vrednosti, znanja, stavova
i veština potrebnih za razumevanje i poštovanje kulturalno različitih
pojedinaca, te uspostavljanje pozitivnih i konstruktivnih odnosa sa
njima, smatraju se važnim aspektom profesionalnog razvoja nastavnika u
okvirima interkulturalnog obrazovanja.
Cilj: Uvid u nivo razvijenosti kulturalnih kompetencija nastavnika srednje
škole – u domenima kulturalne svesnosti, znanja i veština, uz sagledavanje
uticaja pola i starosti ispitanika na rezultate samoprocene.
Metode: Uzorak je činilo 254 nastavnika (78,7% ženskog pola), starosti od
23 do 63 godine (M = 45,7; SD = 9,11), iz osam beogradskih srednjih škola.
Podaci su prikupljeni Kontrolnom listom za samoprocenu kulturalne
kompetencije (Cultural Competence Self-Assessment Checklist), koju čini
36 stavki na četvorostepenoj skali Likertovog tipa (α = .95), grupisanih u
tri podskale: kulturalna svesnost (α = .77), kulturalno znanje (α = .91) i
kulturalne veštine (α = .92).
Rezultati: Nastavnici srednje škole poseduju zadovoljavajući nivo
kulturalnih kompetencija (M = 3,13; SD = .47), pri čemu u najvećoj meri
raspolažu kulturalnim znanjem (M = 3,38; SD = .52), zatim kulturalnim
veštinama (M = 3,10; SD = .59) i, na kraju, kulturalnom svesnošću (M =
2,88; SD = .49). Mlađi i nastavnici ženskog pola procenjuju sopstveni nivo
ukupnih kulturalnih kompetencija višim u odnosu na starije (r = 0,21, p
< 0.01) i nastavnike muškog pola (t(214) = -2,26, p < 0,05). Najznačajnije
razlike, kada je u pitanju pol nastavnika, beleže se na nivou kulturalnih
veština (t(240) = -3,24, p < 0,01), dok su u odnosu na starost, razlike
najizraženije u domenu kulturalnog znanja (r = 0,23, p < 0,01).
Zaključak: Iako nastavnici svoje kulturalne kompetencije ocenjuju na
relativno visokom nivou, prostor za njihovo unapređivanje postoji.
Opravdano bi bilo implementirati programe stručnog usavršavanja
koji bi, kroz jačanje kulturalne svesnosti, znanja i veština nastavnika,
doprineli demokratskoj kulturi, interkulturalnom obrazovanju i kulturalno
kompetentnoj praksi u obrazovnom radu., Introduction: Cultural competencies, as a set of values, knowledge,
attitudes and skills needed for understanding and respecting culturally
different individuals, and establishing positive and constructive relations
with them, are considered an important aspect of the professional
development of teachers in the framework of intercultural education.
Aim: An insight into the level of cultural competencies of high school
teachers – in the domains of cultural awareness, knowledge and skills,
while looking at the influence of gender and age of respondents on the
results of self-assessment.
Method: The sample consisted of 254 teachers (78.7% female), aged 23
to 63 (M = 45.7; SD = 9.11), from eight Belgrade high schools. Data were
collected with the Cultural Competence Self-Assessment Checklist, which
consists of 36 items on a four-point Likert-type scale (α = .95), grouped
into three subscales: cultural awareness (α = .77), cultural knowledge (α =
.91) and cultural skills (α = .92).
Results: High school teachers report a satisfactory level of cultural
competence (M = 3.13; SD = .47), whereby they have the most cultural
knowledge (M = 3.38; SD = .52), followed by cultural skills (M = 3.10; SD
= .59) and, finally, cultural awareness (M = 2.88; SD = .49). Younger and
female teachers estimate their own level of overall cultural competence
higher than older (r = 0.21, p < 0.01) and male teachers (t(214) = -2.26, p
< 0.05). The most significant differences, when it comes to the teacher’s
gender, are recorded at the level of cultural skills (t(240) = -3.24, p < 0.01),
while in relation to age, the differences are most pronounced in the
domain of cultural knowledge (r = 0.23, p < 0.01).
Conclusion: Although teachers rate their cultural competence at a
relatively high level, there is room for improvement. It would be desirable
to implement professional development programs that, through the
strengthening of cultural awareness, knowledge and skills of teachers,
would contribute to democratic culture, intercultural education and
culturally competent practice in educational work.",
publisher = "Beograd : Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "12th International Scientific Conference Special Education and rehabilitation today",
title = "Kulturalne kompetencije u obrazovanju: rezultati samoprocene nastavnika srednje škole, Cultural competencies in education: results from self-assessment of high school teachers",
pages = "134-133",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_977"
}
Popović-Ćitić, B., Trajković, M., Bukvić, L., Kovačević-Lepojević, M., Paraušić Marinković, A., Kovačević, M.,& Bogićević, D.. (2023). Kulturalne kompetencije u obrazovanju: rezultati samoprocene nastavnika srednje škole. in 12th International Scientific Conference Special Education and rehabilitation today
Beograd : Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 133-134.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_977
Popović-Ćitić B, Trajković M, Bukvić L, Kovačević-Lepojević M, Paraušić Marinković A, Kovačević M, Bogićević D. Kulturalne kompetencije u obrazovanju: rezultati samoprocene nastavnika srednje škole. in 12th International Scientific Conference Special Education and rehabilitation today. 2023;:133-134.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_977 .
Popović-Ćitić, Branislava, Trajković, Marija, Bukvić, Lidija, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić Marinković, Ana, Kovačević, Milica, Bogićević, Dragana, "Kulturalne kompetencije u obrazovanju: rezultati samoprocene nastavnika srednje škole" in 12th International Scientific Conference Special Education and rehabilitation today (2023):133-134,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_977 .

Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja

Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Stojanović, Marija; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić, Ana; Kovačević, Milica

(Beograd : Filozofski fakultet, 2022)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/803
AB  - Proces socijalno-emocionalnog učenja ocenjuje se važnim faktorom akademskog postignuća,
pozitivnog socijalnog ponašanja i adekvatnog emocionalnog funkcionisanja učenika.
Uvažavajući značaj primene nastavnih praksi koje promovišu socijalno-emocionalno učenje,
realizovano je istraživanje sa ciljem procene percepcije nastavnika o učestalosti i uspešnosti
korišćenja nastavnih praksi u uslovima pandemijskog obrazovanja, i to onih koje su primarno
usmerene na pozitivne socijalne interakcije. Na uzorku od 817 nastavnika osnovnih škola,
primenom anketnog upitnika zasnovanog na samoproceni, utvrđeno je da nastavnici uspešno
i na redovnom nivou primenjuju prakse zasnovane na toplini i podršci, te odgovarajućem
govoru nastavnika, dok nešto ređe i sa manje uspeha koriste prakse vezane za disciplinu orijentisanu na učenike, kao i one koje su usmerene na odgovornost i izbor. Zaključuje se da
prakse koje promovišu socijalno-emocionalno učenje jesu prisutne u vaspitno-obrazovnom
radu tokom pandemije, ali da prostor za njihovo unapređenje, primarno kroz razvijanje
kompetencija nastavnika za primenu tehnika socijalno-emocionalnog učenja, postoji.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet
PB  - Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju
PB  - Beograd : Pedagoško društvo Srbije
C3  - Obrazovanje u vreme krize i kako dalje
T1  - Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja
EP  - 130
SP  - 125
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Stojanović, Marija and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić, Ana and Kovačević, Milica",
year = "2022",
abstract = "Proces socijalno-emocionalnog učenja ocenjuje se važnim faktorom akademskog postignuća,
pozitivnog socijalnog ponašanja i adekvatnog emocionalnog funkcionisanja učenika.
Uvažavajući značaj primene nastavnih praksi koje promovišu socijalno-emocionalno učenje,
realizovano je istraživanje sa ciljem procene percepcije nastavnika o učestalosti i uspešnosti
korišćenja nastavnih praksi u uslovima pandemijskog obrazovanja, i to onih koje su primarno
usmerene na pozitivne socijalne interakcije. Na uzorku od 817 nastavnika osnovnih škola,
primenom anketnog upitnika zasnovanog na samoproceni, utvrđeno je da nastavnici uspešno
i na redovnom nivou primenjuju prakse zasnovane na toplini i podršci, te odgovarajućem
govoru nastavnika, dok nešto ređe i sa manje uspeha koriste prakse vezane za disciplinu orijentisanu na učenike, kao i one koje su usmerene na odgovornost i izbor. Zaključuje se da
prakse koje promovišu socijalno-emocionalno učenje jesu prisutne u vaspitno-obrazovnom
radu tokom pandemije, ali da prostor za njihovo unapređenje, primarno kroz razvijanje
kompetencija nastavnika za primenu tehnika socijalno-emocionalnog učenja, postoji.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet, Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd : Pedagoško društvo Srbije",
journal = "Obrazovanje u vreme krize i kako dalje",
title = "Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja",
pages = "130-125",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803"
}
Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L., Stojanović, M., Kovačević-Lepojević, M., Paraušić, A.,& Kovačević, M.. (2022). Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja. in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje
Beograd : Filozofski fakultet., 125-130.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803
Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Stojanović M, Kovačević-Lepojević M, Paraušić A, Kovačević M. Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja. in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje. 2022;:125-130.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803 .
Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Stojanović, Marija, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić, Ana, Kovačević, Milica, "Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja" in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje (2022):125-130,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803 .

Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada

Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Stojanović, Marija; Popović, Vesna; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić, Ana; Kovačević, Milica

(Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, 2022)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Popović, Vesna
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/837
AB  - Uvažavajući napore u razvoju omladinskog rada u Republici Srbiji, CEPORA – Centar za
pozitivan razvoj dece i omladine, Nacionalna asocijacija praktičara/ki omladinskog rada i tim
terenskih radnika pri gradskoj opštini Aarhus iz Danske, sproveli su, u periodu od 2020. do 2022.
godine, Erazmus+ projekat strateškog partnerstva „Budi profesionalac: unapređenje prakse
omladinskog rada sa mladima sa smanjenim mogućnostima”. Nakon serije sastanaka i aktivnosti
za razmenu iskustava, kreiran je dinamičan trening za omladinske radnike, čiju glavnu
specifičnost čini upotreba primenjene drame kao alata za učenje. Trening sesije sačinjene su od
niza iskustvenih zadataka i scenarija kroz koje učesnici, uz vođstvo trenera, testiraju svoja
uverenja, znanja i veštine i jačaju svoje kompetencije primene profesionalnih principa u praksi i
reagovanja u problemskim siutacijama kroz iskustveno učenje. Trening je tokom projekta
pilotiran sa grupom omladinskih radnika i stručnjaka iz oblasti društveno-humanističkih nauka,
a njegova finalna verzija, uključujući i prikaz konteksta omladinskog rada, profesionalnih
principa i izazova sa kojima se omladinski radnici susreću u svom radu objavljeni su u publikaciji
„Budi profesionalac: trening za primenu profesionalnih principa u omladinskom radu”.
Sveobuhvatna publikacija sumira savremena saznanja u ovoj oblasti i predstavlja značajan resurs
svima koji sprovode direktan rad sa mladima, a posebno sa mladima iz različitih osetljivih grupa.
Rezultati projekta predstavljeni su na događajima u Srbiji i Danskoj, a kreiran je i prateći
priručnik za sve učesnike treninga. Materijali nastali u sklopu projekta dostupni su, bez naknade,
na sajtu: www.cepora.org.
AB  - Acknowledging the efforts in the development of youth work in the Republic of Serbia, CEPORA
- Center for Positive Youth Development, the National Association of Youth Work Practitioners
and the team of field workers in the municipality of Aarhus from Denmark, conducted, in the
period from 2020 to 2022, an Erasmus + strategic partnership project “Act As Professionals Improvement of the youth work practice with young people with fewer opportunities”. After a
series of meetings and activities for the exchange of experiences, a dynamic training was created
for youth workers, whose main specificity is the use of applied drama as a learning tool. The
training sessions consist of a series of experiential tasks and scenarios through which participants,
under the guidance of the trainer, test their beliefs, knowledge and skills and strengthen their
competencies of applying professional principles in practice and responding to problem situations
through experiential learning. During the project, the training was piloted with a group of youth
workers and experts in the social sciences and humanities, and its final version, including the
context of youth work, professional principles and challenges faced by youth workers in their
work were published in the publication “Act as Professionals – Training module for the use of
professional principles in youth work”. The comprehensive publication summarizes current
knowledge in this field and is a significant resource for all those who conduct direct work with
young people, especially with young people from different vulnerable groups. The results of the
project were presented at events in Serbia and Denmark, and an accompanying manual was
created for all training participants. Materials created as part of the project are available, free of
charge, at: www.cepora.org.
PB  - Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih
C3  - Unapređenje kvalitete života djece i mladih
T1  - Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada
T1  - Professional principles in working with young people from vulnerable groups: Creating a training for youth work practitioners
T1  - Professional principles in working with young people from vulnerable groups: Creating a training for youth work practitioners
EP  - 874
SP  - 865
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Stojanović, Marija and Popović, Vesna and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić, Ana and Kovačević, Milica",
year = "2022",
abstract = "Uvažavajući napore u razvoju omladinskog rada u Republici Srbiji, CEPORA – Centar za
pozitivan razvoj dece i omladine, Nacionalna asocijacija praktičara/ki omladinskog rada i tim
terenskih radnika pri gradskoj opštini Aarhus iz Danske, sproveli su, u periodu od 2020. do 2022.
godine, Erazmus+ projekat strateškog partnerstva „Budi profesionalac: unapređenje prakse
omladinskog rada sa mladima sa smanjenim mogućnostima”. Nakon serije sastanaka i aktivnosti
za razmenu iskustava, kreiran je dinamičan trening za omladinske radnike, čiju glavnu
specifičnost čini upotreba primenjene drame kao alata za učenje. Trening sesije sačinjene su od
niza iskustvenih zadataka i scenarija kroz koje učesnici, uz vođstvo trenera, testiraju svoja
uverenja, znanja i veštine i jačaju svoje kompetencije primene profesionalnih principa u praksi i
reagovanja u problemskim siutacijama kroz iskustveno učenje. Trening je tokom projekta
pilotiran sa grupom omladinskih radnika i stručnjaka iz oblasti društveno-humanističkih nauka,
a njegova finalna verzija, uključujući i prikaz konteksta omladinskog rada, profesionalnih
principa i izazova sa kojima se omladinski radnici susreću u svom radu objavljeni su u publikaciji
„Budi profesionalac: trening za primenu profesionalnih principa u omladinskom radu”.
Sveobuhvatna publikacija sumira savremena saznanja u ovoj oblasti i predstavlja značajan resurs
svima koji sprovode direktan rad sa mladima, a posebno sa mladima iz različitih osetljivih grupa.
Rezultati projekta predstavljeni su na događajima u Srbiji i Danskoj, a kreiran je i prateći
priručnik za sve učesnike treninga. Materijali nastali u sklopu projekta dostupni su, bez naknade,
na sajtu: www.cepora.org., Acknowledging the efforts in the development of youth work in the Republic of Serbia, CEPORA
- Center for Positive Youth Development, the National Association of Youth Work Practitioners
and the team of field workers in the municipality of Aarhus from Denmark, conducted, in the
period from 2020 to 2022, an Erasmus + strategic partnership project “Act As Professionals Improvement of the youth work practice with young people with fewer opportunities”. After a
series of meetings and activities for the exchange of experiences, a dynamic training was created
for youth workers, whose main specificity is the use of applied drama as a learning tool. The
training sessions consist of a series of experiential tasks and scenarios through which participants,
under the guidance of the trainer, test their beliefs, knowledge and skills and strengthen their
competencies of applying professional principles in practice and responding to problem situations
through experiential learning. During the project, the training was piloted with a group of youth
workers and experts in the social sciences and humanities, and its final version, including the
context of youth work, professional principles and challenges faced by youth workers in their
work were published in the publication “Act as Professionals – Training module for the use of
professional principles in youth work”. The comprehensive publication summarizes current
knowledge in this field and is a significant resource for all those who conduct direct work with
young people, especially with young people from different vulnerable groups. The results of the
project were presented at events in Serbia and Denmark, and an accompanying manual was
created for all training participants. Materials created as part of the project are available, free of
charge, at: www.cepora.org.",
publisher = "Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih",
journal = "Unapređenje kvalitete života djece i mladih",
title = "Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada, Professional principles in working with young people from vulnerable groups: Creating a training for youth work practitioners, Professional principles in working with young people from vulnerable groups: Creating a training for youth work practitioners",
pages = "874-865",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751"
}
Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L., Stojanović, M., Popović, V., Kovačević-Lepojević, M., Paraušić, A.,& Kovačević, M.. (2022). Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih
Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih., 865-874.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751
Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Stojanović M, Popović V, Kovačević-Lepojević M, Paraušić A, Kovačević M. Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih. 2022;:865-874.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751 .
Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Stojanović, Marija, Popović, Vesna, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić, Ana, Kovačević, Milica, "Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada" in Unapređenje kvalitete života djece i mladih (2022):865-874,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751 .

Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize

Stojanović, Marija; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Kovačević, Milica

(Beograd : Društvo defektologa Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/784
AB  - Pozicija omladinskog rada u Republici Srbiji, posmatrano sa aspektaprofesionalizacije zanimanja i definisanja standarda kompetencija omladinskih radnika,značajno je unapređena tokom poslednje decenije. Međutim, primena procesakvalifikacije kao formalnog priznavanja stečenih kompetencija i procesa validacijeneformalnog i informalnog učenja kojim su, kroz životno ili radno iskustvo, stečenapotrebna znanja, veštine i sposobnosti, odvijaju se daleko sporije nego što to aktuelninivo razvijenosti prakse omladinskog rada zahteva. Otuda se sve više aktuelizuje pitanjeformalnog obrazovanja omladinskih radnika u okviru nastavnih programa na studijamaprvog i drugog stepena. U cilju sagledavanja mogućnosti uvođenja nacionalnih studijskihprograma omladinskog rada u okvirima visokog obrazovanja, sprovedena jekomparativna analiza formalnog obrazovanja omladinskih radnika na evropskom nivou.Rezultati analize pokazali su da veći broj evropskih zemalja ima dostupno formalnoobrazovanje omladinskih radnika na osnovnim i/ili master studijama, i to u jednom oddva modaliteta. Prvi čine studijski programi specifično i usko vezani za omladinski rad(npr. „youth work management“, „youth work“, „civic activities and youth work“), kojipostoje u Estoniji, Finskoj, Irskoj, Malti, Rusiji, Škotskoj i Ujedinjenom kraljevstvu(Engleskoj i Velsu). Drugu grupu čine studijski programi koji su vezani za oblasti srodneomladinskom radu, poput socijalnog rada ili socijalne pedagogije, ali koji daju formalni„legitimitet“ osobama da se bave i omladinskim radom (npr. „social culture work“,„social work“, „leisure studies and social education“), što je slučaj u Bugarskoj, Belgiji(Flandriji), Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Islandu, Letoniji, Luksemburgu, Holandiji iRumuniji. U kom pravcu će se usmeravati ovaj proces u Srbiji u velikoj meri zavisi odstruktura odgovornih za kreiranje okvira i implementaciju omladinske politike,nacionalne legislative vezane za omladinski rad, društvene prepoznatljivosti i nacionalnogokvira osiguranja kvaliteta omladinskog rada, okvira kompetencija omladinskih radnika,statusa omladinskog rada kao profesije, kao i karijernog razvoja i mogućnosti zaposlenjaomladinskih radnika. Identifikacija primera dobre prakse na evropskom nivou može bitipolazna osnova za postavljanje realno dosežnih ciljeva i selekciju studijskih programa kojiu najvećoj meri odgovaraju ne samo aktuelnoj poziciji omladinskog rada u Srbiji, već inacionalnom sistemu visokog obrazovanja, potrebama tržišta rada, te kulturalnim,ekonomskim i političkim specifičnostima naše zemlje.
PB  - Beograd : Društvo defektologa Srbije
C3  - Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
T1  - Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize
EP  - 92
SP  - 92
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136
ER  - 
@conference{
author = "Stojanović, Marija and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Kovačević, Milica",
year = "2022",
abstract = "Pozicija omladinskog rada u Republici Srbiji, posmatrano sa aspektaprofesionalizacije zanimanja i definisanja standarda kompetencija omladinskih radnika,značajno je unapređena tokom poslednje decenije. Međutim, primena procesakvalifikacije kao formalnog priznavanja stečenih kompetencija i procesa validacijeneformalnog i informalnog učenja kojim su, kroz životno ili radno iskustvo, stečenapotrebna znanja, veštine i sposobnosti, odvijaju se daleko sporije nego što to aktuelninivo razvijenosti prakse omladinskog rada zahteva. Otuda se sve više aktuelizuje pitanjeformalnog obrazovanja omladinskih radnika u okviru nastavnih programa na studijamaprvog i drugog stepena. U cilju sagledavanja mogućnosti uvođenja nacionalnih studijskihprograma omladinskog rada u okvirima visokog obrazovanja, sprovedena jekomparativna analiza formalnog obrazovanja omladinskih radnika na evropskom nivou.Rezultati analize pokazali su da veći broj evropskih zemalja ima dostupno formalnoobrazovanje omladinskih radnika na osnovnim i/ili master studijama, i to u jednom oddva modaliteta. Prvi čine studijski programi specifično i usko vezani za omladinski rad(npr. „youth work management“, „youth work“, „civic activities and youth work“), kojipostoje u Estoniji, Finskoj, Irskoj, Malti, Rusiji, Škotskoj i Ujedinjenom kraljevstvu(Engleskoj i Velsu). Drugu grupu čine studijski programi koji su vezani za oblasti srodneomladinskom radu, poput socijalnog rada ili socijalne pedagogije, ali koji daju formalni„legitimitet“ osobama da se bave i omladinskim radom (npr. „social culture work“,„social work“, „leisure studies and social education“), što je slučaj u Bugarskoj, Belgiji(Flandriji), Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Islandu, Letoniji, Luksemburgu, Holandiji iRumuniji. U kom pravcu će se usmeravati ovaj proces u Srbiji u velikoj meri zavisi odstruktura odgovornih za kreiranje okvira i implementaciju omladinske politike,nacionalne legislative vezane za omladinski rad, društvene prepoznatljivosti i nacionalnogokvira osiguranja kvaliteta omladinskog rada, okvira kompetencija omladinskih radnika,statusa omladinskog rada kao profesije, kao i karijernog razvoja i mogućnosti zaposlenjaomladinskih radnika. Identifikacija primera dobre prakse na evropskom nivou može bitipolazna osnova za postavljanje realno dosežnih ciljeva i selekciju studijskih programa kojiu najvećoj meri odgovaraju ne samo aktuelnoj poziciji omladinskog rada u Srbiji, već inacionalnom sistemu visokog obrazovanja, potrebama tržišta rada, te kulturalnim,ekonomskim i političkim specifičnostima naše zemlje.",
publisher = "Beograd : Društvo defektologa Srbije",
journal = "Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”",
title = "Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize",
pages = "92-92",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136"
}
Stojanović, M., Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L.,& Kovačević, M.. (2022). Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize. in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
Beograd : Društvo defektologa Srbije., 92-92.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136
Stojanović M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Kovačević M. Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize. in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”. 2022;:92-92.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136 .
Stojanović, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Kovačević, Milica, "Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize" in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” (2022):92-92,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136 .

Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad

Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić, Ana; Stojanović, Marija; Kovačević, Milica

(Beograd : CEPORA – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine, 2021)

TY  - BOOK
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2021
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/697
AB  - Publikacija „Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih“ nastala je u okviru projekta „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji“, koji je deo zajedničkog programa Evropske Unije i Saveta Evrope
(Horizontal Facility II, 2019-2022). Sama publikacija organizovana je oko tema koje su od značaja
za razumevanje pozicije mladih (učenika i učenica srednjih škola) i njihovih stavova i iskustava
u pogledu govora mržnje i diskriminacije. Kroz publikaciju su obrađene teme interkulturalnog
obrazovanja, školske kulture, školske klime, kulturalnih kompetencija nastavnika i nastavnica,
kulturalne osetljivosti učenika i učenica i govora mržnje i diskriminacije. U okviru svakog poglavlja
date su preporuke zasnovane na rezultatima istraživanja koje je sprovedeno u okviru projekta na
teritoriji Gradske opštine Stari grad, a na samom kraju publikacije sumirani su ključni nalazi od
značaja za izradu nove Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije
PB  - Beograd : CEPORA – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine
T1  - Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad
T1  - Promotion and respect for diversity and equality in the school environment in order to prevent hate speech and discrimination among young people: the case of the Belgrade municipality of Stari grad
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697
ER  - 
@book{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić, Ana and Stojanović, Marija and Kovačević, Milica",
year = "2021",
abstract = "Publikacija „Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih“ nastala je u okviru projekta „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji“, koji je deo zajedničkog programa Evropske Unije i Saveta Evrope
(Horizontal Facility II, 2019-2022). Sama publikacija organizovana je oko tema koje su od značaja
za razumevanje pozicije mladih (učenika i učenica srednjih škola) i njihovih stavova i iskustava
u pogledu govora mržnje i diskriminacije. Kroz publikaciju su obrađene teme interkulturalnog
obrazovanja, školske kulture, školske klime, kulturalnih kompetencija nastavnika i nastavnica,
kulturalne osetljivosti učenika i učenica i govora mržnje i diskriminacije. U okviru svakog poglavlja
date su preporuke zasnovane na rezultatima istraživanja koje je sprovedeno u okviru projekta na
teritoriji Gradske opštine Stari grad, a na samom kraju publikacije sumirani su ključni nalazi od
značaja za izradu nove Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije",
publisher = "Beograd : CEPORA – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine",
title = "Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad, Promotion and respect for diversity and equality in the school environment in order to prevent hate speech and discrimination among young people: the case of the Belgrade municipality of Stari grad",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697"
}
Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L., Kovačević-Lepojević, M., Paraušić, A., Stojanović, M.,& Kovačević, M.. (2021). Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad. 
Beograd : CEPORA – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697
Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Kovačević-Lepojević M, Paraušić A, Stojanović M, Kovačević M. Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697 .
Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić, Ana, Stojanović, Marija, Kovačević, Milica, "Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697 .

Promene u ponašanju učenika nakon otvaranja škola: percepcija nastavnika

Popović-Ćitić, Branislava; Paraušić, Ana; Stojanović, Marija; Bukvić-Branković, Lidija; Kovačević-Lepojević, Marina; Kovačević, Milica

(Beograd : Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2021)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Bukvić-Branković, Lidija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2021
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/794
AB  - Uvažavajući specifičnosti i izazove obrazovanja tokom pandemije, posebno nakon ponovnog otvaranja škola i uvođenja kombinovanog modela obrazovno-va- spitnog rada, postavljeno je nacionalno istraživanje sa ciljem sagledavanja potreba osnovnih škola u izmenjenim uslovima organizacije i sprovođenja pro- grama nastave i učenja. U ovom radu prezentovan je deo rezultata koji se odno- si na ispoljene promene u ponašanju učenika tokom prvog polugodišta školske 2020/21. godine, percipirane od strane njihovih nastavnika. Na uzorku od 817 nastavnika razredne i predmetne nastave iz 86 gradova u Republici Srbiji, primenom anketnog upitnika, prikupljeni su podaci o vidovima ponašanja za koje nastavnici ocenjuju da su postala učestalija kod učenika osnovnih škola.Dobijeni nalazi, posmatrano iz perspektive nastavnika, podržavaju polaz- nu pretpostavku o nepovoljnom uticaju pandemijskog obrazovanja na obrasce zdravstvenog, akademskog, emocionalnog i socijalnog ponašanja učenika. Iako praćeni nizom ograničenja, rezultati mogu poslužiti kao polazna osnova za dalja istraživanja koja će biti u funkciji planiranja adekvatnih strategija prevazilaženja problema ponašanja, ali i unapređenja opšte dobrobiti učeni- ka u post-kovid periodu.
AB  - Respecting the specifics and challenges of education during the pandemic, especially after the reopening of schools and introducing the combined model of educational work, a national research study has been set up to establish primary schools’ needs in the changed conditions of organization and implementation of the educational process.In this paper, a part of the study results is presented, which refers to the changes in the behavior of students which emerged during the first semester of the school year 2020/21. years, perceived by their teachers.On a sample of 817 primary and secondary school teachers from 86 cities in the Republic of Serbia, using a questionnaire, data were collected on behaviors that teachers estimate have become more present among primary school students. The obtained findings, viewed from the perspective of teachers, support the initial assumption of the adverse impact of pandemic education on the patterns of health, academic, emotional and social behavior of students. Although accompanied by a number of limitations, the results can serve as a starting point for further research that will serve to plan adequate strategies for overcoming behavioral problems, but also to improve the general well-being of students in the post-covid period.
PB  - Beograd : Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije COVID-19
T1  - Promene u ponašanju učenika nakon otvaranja škola: percepcija nastavnika
T1  - Changes in student behavior after school re-opening: teachers’ perception
EP  - 52
SP  - 45
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_794
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Paraušić, Ana and Stojanović, Marija and Bukvić-Branković, Lidija and Kovačević-Lepojević, Marina and Kovačević, Milica",
year = "2021",
abstract = "Uvažavajući specifičnosti i izazove obrazovanja tokom pandemije, posebno nakon ponovnog otvaranja škola i uvođenja kombinovanog modela obrazovno-va- spitnog rada, postavljeno je nacionalno istraživanje sa ciljem sagledavanja potreba osnovnih škola u izmenjenim uslovima organizacije i sprovođenja pro- grama nastave i učenja. U ovom radu prezentovan je deo rezultata koji se odno- si na ispoljene promene u ponašanju učenika tokom prvog polugodišta školske 2020/21. godine, percipirane od strane njihovih nastavnika. Na uzorku od 817 nastavnika razredne i predmetne nastave iz 86 gradova u Republici Srbiji, primenom anketnog upitnika, prikupljeni su podaci o vidovima ponašanja za koje nastavnici ocenjuju da su postala učestalija kod učenika osnovnih škola.Dobijeni nalazi, posmatrano iz perspektive nastavnika, podržavaju polaz- nu pretpostavku o nepovoljnom uticaju pandemijskog obrazovanja na obrasce zdravstvenog, akademskog, emocionalnog i socijalnog ponašanja učenika. Iako praćeni nizom ograničenja, rezultati mogu poslužiti kao polazna osnova za dalja istraživanja koja će biti u funkciji planiranja adekvatnih strategija prevazilaženja problema ponašanja, ali i unapređenja opšte dobrobiti učeni- ka u post-kovid periodu., Respecting the specifics and challenges of education during the pandemic, especially after the reopening of schools and introducing the combined model of educational work, a national research study has been set up to establish primary schools’ needs in the changed conditions of organization and implementation of the educational process.In this paper, a part of the study results is presented, which refers to the changes in the behavior of students which emerged during the first semester of the school year 2020/21. years, perceived by their teachers.On a sample of 817 primary and secondary school teachers from 86 cities in the Republic of Serbia, using a questionnaire, data were collected on behaviors that teachers estimate have become more present among primary school students. The obtained findings, viewed from the perspective of teachers, support the initial assumption of the adverse impact of pandemic education on the patterns of health, academic, emotional and social behavior of students. Although accompanied by a number of limitations, the results can serve as a starting point for further research that will serve to plan adequate strategies for overcoming behavioral problems, but also to improve the general well-being of students in the post-covid period.",
publisher = "Beograd : Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije COVID-19",
title = "Promene u ponašanju učenika nakon otvaranja škola: percepcija nastavnika, Changes in student behavior after school re-opening: teachers’ perception",
pages = "52-45",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_794"
}
Popović-Ćitić, B., Paraušić, A., Stojanović, M., Bukvić-Branković, L., Kovačević-Lepojević, M.,& Kovačević, M.. (2021). Promene u ponašanju učenika nakon otvaranja škola: percepcija nastavnika. in Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije COVID-19
Beograd : Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 45-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_794
Popović-Ćitić B, Paraušić A, Stojanović M, Bukvić-Branković L, Kovačević-Lepojević M, Kovačević M. Promene u ponašanju učenika nakon otvaranja škola: percepcija nastavnika. in Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije COVID-19. 2021;:45-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_794 .
Popović-Ćitić, Branislava, Paraušić, Ana, Stojanović, Marija, Bukvić-Branković, Lidija, Kovačević-Lepojević, Marina, Kovačević, Milica, "Promene u ponašanju učenika nakon otvaranja škola: percepcija nastavnika" in Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije COVID-19 (2021):45-52,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_794 .

Parenting and externalising problems in adolescents: Results of factor analysis

Kovačević-Lepojević, Marina; Ilić, Zoran; Maljković, Marija; Kovačević, Milica; Ilijić, Ljeposava

(Beograd : Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Ilić, Zoran
AU  - Maljković, Marija
AU  - Kovačević, Milica
AU  - Ilijić, Ljeposava
PY  - 2020
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/318
AB  - Background/Aim. Modern conceptualising of parenting in relation to manifesting adolescence externalising problems is based on parent-child two-way communication, mutual trust and parental involvement. A lot of research reports prove independent contribution of parental variables on expressing externalising problems in middle and late adolescence while data about their mutual relationship are missing. The aim of this study was to determine the relationships of parental variables and variables of externalising problems in a common space. Methods. The study included 507 students, both boys and girls, of Belgrade secondary schools, aged from fifteen to eighteen. Parental monitoring was studied using the Parental Monitoring Scale, affective attachment to parents by the Inventory of Parents and Peers Attachment, parenting practices using the Alabama Parenting Questionnaire and externalising problems by the Achenbach System of Empirically Based Assessment, Youth Self-Report. Results. Factor analysis indicated the existence of 4 factors (components) which together accounted for 65.5% of variance. The first factor (positive parenting and affective attachment to mother) accounted for 38.1%, the second (externalising problems and negative parenting) accounted for 11.26%, the third (affective attachment to father) accounted for 8.93% and the fourth (negative discipline and inadequate affective attachment to mother) accounted for 7.22% of variance. The most important discovery arised from matrix correlation was a negative correlation of the second component with the first (-0.539) and the third (-0.481) one. Conclusion. A positive relationship between parents and adolescents except for a positive parenting practices of parents characterize all the subscales of parental monitoring except for the parental control. Compared to fathers, mothers are generally more involved in life of adolescents and have better mutual relationship with them, but in relation to externalising problems the affective attachment to fathers proved to be very significant even independently of their parenting role.
AB  - Uvod/Cilj. Moderna konceptualizacija roditeljstva u vezi sa ispoljavanjem eksternalizovanih problema u adolescenciji bazirana je na dvosmernoj komunikaciji roditelj-dete, međusobnom poverenju i uključenosti roditelja. Obilje istraživačkih nalaza upućuje na dokaze o nezavisnom doprinosu roditeljskih varijabli na ispoljavanje eksternalizovanih problema u srednjoj i kasnoj adolescenciji, dok nedostaju podaci i njihovom međusobnom odnosu. Cilj rada bio je da se ispita odnos roditeljskih varijabli i varijabli eksternalizovanih problema u zajedničkom prostoru. Metode. Ispitivanjem je obuhvaćeno 507 učenika beogradskih srednjih škola uzrasta od petnaest do osamnaest godina, oba pola. Roditeljski nadzor je ispitivan putem Skale roditeljskog nadzora, afektivna vezanost za roditelje putem Inventara afektivne vezanosti za roditelje, vaspitni postupci roditelja putem Alabama upitnika o roditeljstvu, a eksternalizovani problemi putem Ahenbahovog sistema empirijski bazirane procene. Rezultati. Faktori analiza upućuje na postojanje 4 faktora (komponente) koji zajedno objašnjavaju 65,5% varijanse. Prvi faktor (pozitivno roditeljstvo i afektivna vezanost za majku) učestvuje u 38,1%, drugi (eksternalizovani problemi i negativno roditeljstvo) u 11,26%, treći (afektivna vezanost za oca) u 8,93% i četvrti (negativno disciplinovanje i neadekvatno afektivno vezivanje za majku) u 7,22% varijanse. Najznačajniji nalaz proistekao iz matrice korelacije predstavlja negativno korelisanje druge sa prvom (-0,539) i trećom (0,481) komponentom. Zaključak. Pozitivan odnos između roditelja i adolescenata, osim pozitivnih vaspitnih postupaka roditelja, opredeljuju i sve podskale roditeljskog nadzora, sem roditeljske kontrole. Majke su, u odnosu na očeve, generalno uključenje u život adolescenata i ostvaruju bolje odnose sa njima, ali se, u odnosu prema eksternalizovanim problemima, afektivna vezanost za očeve pokazala veoma značajnom i to nezavisno od njihove vaspitne uloge.
PB  - Beograd : Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Parenting and externalising problems in adolescents: Results of factor analysis
T1  - Roditeljstvo i eksternalizovani problemi adolescenata - rezultati faktorske analize
EP  - 493
IS  - 5
SP  - 487
VL  - 77
DO  - 10.2298/VSP170117099K
ER  - 
@article{
author = "Kovačević-Lepojević, Marina and Ilić, Zoran and Maljković, Marija and Kovačević, Milica and Ilijić, Ljeposava",
year = "2020",
abstract = "Background/Aim. Modern conceptualising of parenting in relation to manifesting adolescence externalising problems is based on parent-child two-way communication, mutual trust and parental involvement. A lot of research reports prove independent contribution of parental variables on expressing externalising problems in middle and late adolescence while data about their mutual relationship are missing. The aim of this study was to determine the relationships of parental variables and variables of externalising problems in a common space. Methods. The study included 507 students, both boys and girls, of Belgrade secondary schools, aged from fifteen to eighteen. Parental monitoring was studied using the Parental Monitoring Scale, affective attachment to parents by the Inventory of Parents and Peers Attachment, parenting practices using the Alabama Parenting Questionnaire and externalising problems by the Achenbach System of Empirically Based Assessment, Youth Self-Report. Results. Factor analysis indicated the existence of 4 factors (components) which together accounted for 65.5% of variance. The first factor (positive parenting and affective attachment to mother) accounted for 38.1%, the second (externalising problems and negative parenting) accounted for 11.26%, the third (affective attachment to father) accounted for 8.93% and the fourth (negative discipline and inadequate affective attachment to mother) accounted for 7.22% of variance. The most important discovery arised from matrix correlation was a negative correlation of the second component with the first (-0.539) and the third (-0.481) one. Conclusion. A positive relationship between parents and adolescents except for a positive parenting practices of parents characterize all the subscales of parental monitoring except for the parental control. Compared to fathers, mothers are generally more involved in life of adolescents and have better mutual relationship with them, but in relation to externalising problems the affective attachment to fathers proved to be very significant even independently of their parenting role., Uvod/Cilj. Moderna konceptualizacija roditeljstva u vezi sa ispoljavanjem eksternalizovanih problema u adolescenciji bazirana je na dvosmernoj komunikaciji roditelj-dete, međusobnom poverenju i uključenosti roditelja. Obilje istraživačkih nalaza upućuje na dokaze o nezavisnom doprinosu roditeljskih varijabli na ispoljavanje eksternalizovanih problema u srednjoj i kasnoj adolescenciji, dok nedostaju podaci i njihovom međusobnom odnosu. Cilj rada bio je da se ispita odnos roditeljskih varijabli i varijabli eksternalizovanih problema u zajedničkom prostoru. Metode. Ispitivanjem je obuhvaćeno 507 učenika beogradskih srednjih škola uzrasta od petnaest do osamnaest godina, oba pola. Roditeljski nadzor je ispitivan putem Skale roditeljskog nadzora, afektivna vezanost za roditelje putem Inventara afektivne vezanosti za roditelje, vaspitni postupci roditelja putem Alabama upitnika o roditeljstvu, a eksternalizovani problemi putem Ahenbahovog sistema empirijski bazirane procene. Rezultati. Faktori analiza upućuje na postojanje 4 faktora (komponente) koji zajedno objašnjavaju 65,5% varijanse. Prvi faktor (pozitivno roditeljstvo i afektivna vezanost za majku) učestvuje u 38,1%, drugi (eksternalizovani problemi i negativno roditeljstvo) u 11,26%, treći (afektivna vezanost za oca) u 8,93% i četvrti (negativno disciplinovanje i neadekvatno afektivno vezivanje za majku) u 7,22% varijanse. Najznačajniji nalaz proistekao iz matrice korelacije predstavlja negativno korelisanje druge sa prvom (-0,539) i trećom (0,481) komponentom. Zaključak. Pozitivan odnos između roditelja i adolescenata, osim pozitivnih vaspitnih postupaka roditelja, opredeljuju i sve podskale roditeljskog nadzora, sem roditeljske kontrole. Majke su, u odnosu na očeve, generalno uključenje u život adolescenata i ostvaruju bolje odnose sa njima, ali se, u odnosu prema eksternalizovanim problemima, afektivna vezanost za očeve pokazala veoma značajnom i to nezavisno od njihove vaspitne uloge.",
publisher = "Beograd : Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Parenting and externalising problems in adolescents: Results of factor analysis, Roditeljstvo i eksternalizovani problemi adolescenata - rezultati faktorske analize",
pages = "493-487",
number = "5",
volume = "77",
doi = "10.2298/VSP170117099K"
}
Kovačević-Lepojević, M., Ilić, Z., Maljković, M., Kovačević, M.,& Ilijić, L.. (2020). Parenting and externalising problems in adolescents: Results of factor analysis. in Vojnosanitetski pregled
Beograd : Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije., 77(5), 487-493.
https://doi.org/10.2298/VSP170117099K
Kovačević-Lepojević M, Ilić Z, Maljković M, Kovačević M, Ilijić L. Parenting and externalising problems in adolescents: Results of factor analysis. in Vojnosanitetski pregled. 2020;77(5):487-493.
doi:10.2298/VSP170117099K .
Kovačević-Lepojević, Marina, Ilić, Zoran, Maljković, Marija, Kovačević, Milica, Ilijić, Ljeposava, "Parenting and externalising problems in adolescents: Results of factor analysis" in Vojnosanitetski pregled, 77, no. 5 (2020):487-493,
https://doi.org/10.2298/VSP170117099K . .
2
1
2