Bukvić Branković, Lidija

Link to this page

Authority KeyName Variants
9bb78d79-0971-425b-a456-93d1c92aa044
  • Bukvić Branković, Lidija (27)
  • Bukvić-Branković, Lidija (3)
Projects

Author's Bibliography

School engagement of high school students : Gender and age differences

Bogićević, Dragana; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić-Branković, Lidija; Trajković, Marija; Kovačević-Lepojević, Marina

(Beograd : Filozofski fakultet, 2023)

TY  - CONF
AU  - Bogićević, Dragana
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić-Branković, Lidija
AU  - Trajković, Marija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
PY  - 2023
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/929
AB  - School or student engagement is widely recognized as a multidimensional construct that
encompasses three aspects of engagement – cognitive, behavioral and emotional. Research
suggests that school engagement is associated with multiple students outcomes, including
academic achievement, school completion, and social-emotional adjustment. Therefore, the
aim of this study is to assess the engagement of high school students and to examine differences
in the level of engagement by gender and age so that we can determine which students are at
greater risk for various negative outcomes. Data on students’ engagement were collected using
the Delaware Student Engagement Scale (four-point Likert-type scale). The results of the
confirmatory factor analysis did not yield three separate factors, but instead showed that the
items of the behavioral and cognitive engagement subscales were best represented by one
factor. Thus, the scale consists of only two subscales: cognitive/behavioral engagement (8
items) and emotional engagement (4 items). The sample consisted of 860 students (59.6%
female) from Belgrade secondary schools, aged from 15 to 19 (M =16.38, SD = 1.05). The
results show that students are engaged to a considerable extent at the cognitive/behavioral level
(M = 3.22, SD = 0.66) and to a lesser extent at the emotional level (M = 2.85, SD = 0.91). When
looking at the total scores on the cognitive/behavioral engagement subscale, statistically
significant difference in the level of engagement by gender were found, t(786) = 2.29, p = <
0.05, d = 0.17, indicating a slightly higher engagement of female students, while no such
differences were found on the emotional engagement subscale, t(798) = 1.67, p = .10, d = 0.12.
In addition, a weak negative correlation was found between student age and level of
engagement on the cognitive/behavioral (r = -.15, p < .001) and emotional engagement
subscales (r = -.22, p < .001). In summary, the results of this study showed that high school
students’ engagement is at middle level, with girls being slightly more engaged in
cognitive/behavioral aspects and younger students generally more engaged compared to older
ones. This knowledge is is important from the perspective of prevention science and
strengthening protective factors in the school environment, such as student engagement, that
can contribute to positive developmental outcomes of students.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet
C3  - Empirical studies in psychology
T1  - School engagement of high school students : Gender and age differences
SP  - 89
VL  - 29
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_929
ER  - 
@conference{
author = "Bogićević, Dragana and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić-Branković, Lidija and Trajković, Marija and Kovačević-Lepojević, Marina",
year = "2023",
abstract = "School or student engagement is widely recognized as a multidimensional construct that
encompasses three aspects of engagement – cognitive, behavioral and emotional. Research
suggests that school engagement is associated with multiple students outcomes, including
academic achievement, school completion, and social-emotional adjustment. Therefore, the
aim of this study is to assess the engagement of high school students and to examine differences
in the level of engagement by gender and age so that we can determine which students are at
greater risk for various negative outcomes. Data on students’ engagement were collected using
the Delaware Student Engagement Scale (four-point Likert-type scale). The results of the
confirmatory factor analysis did not yield three separate factors, but instead showed that the
items of the behavioral and cognitive engagement subscales were best represented by one
factor. Thus, the scale consists of only two subscales: cognitive/behavioral engagement (8
items) and emotional engagement (4 items). The sample consisted of 860 students (59.6%
female) from Belgrade secondary schools, aged from 15 to 19 (M =16.38, SD = 1.05). The
results show that students are engaged to a considerable extent at the cognitive/behavioral level
(M = 3.22, SD = 0.66) and to a lesser extent at the emotional level (M = 2.85, SD = 0.91). When
looking at the total scores on the cognitive/behavioral engagement subscale, statistically
significant difference in the level of engagement by gender were found, t(786) = 2.29, p = <
0.05, d = 0.17, indicating a slightly higher engagement of female students, while no such
differences were found on the emotional engagement subscale, t(798) = 1.67, p = .10, d = 0.12.
In addition, a weak negative correlation was found between student age and level of
engagement on the cognitive/behavioral (r = -.15, p < .001) and emotional engagement
subscales (r = -.22, p < .001). In summary, the results of this study showed that high school
students’ engagement is at middle level, with girls being slightly more engaged in
cognitive/behavioral aspects and younger students generally more engaged compared to older
ones. This knowledge is is important from the perspective of prevention science and
strengthening protective factors in the school environment, such as student engagement, that
can contribute to positive developmental outcomes of students.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet",
journal = "Empirical studies in psychology",
title = "School engagement of high school students : Gender and age differences",
pages = "89",
volume = "29",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_929"
}
Bogićević, D., Popović-Ćitić, B., Bukvić-Branković, L., Trajković, M.,& Kovačević-Lepojević, M.. (2023). School engagement of high school students : Gender and age differences. in Empirical studies in psychology
Beograd : Filozofski fakultet., 29, 89.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_929
Bogićević D, Popović-Ćitić B, Bukvić-Branković L, Trajković M, Kovačević-Lepojević M. School engagement of high school students : Gender and age differences. in Empirical studies in psychology. 2023;29:89.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_929 .
Bogićević, Dragana, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić-Branković, Lidija, Trajković, Marija, Kovačević-Lepojević, Marina, "School engagement of high school students : Gender and age differences" in Empirical studies in psychology, 29 (2023):89,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_929 .

Intercultural sensitivity of primary and secondary school students in Belgrade : Gender and age specificities

Trajković, Marija; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija

(Beograd : Filozofski fakultet, 2023)

TY  - CONF
AU  - Trajković, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
PY  - 2023
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/930
AB  - Intercultural sensitivity of students is becoming an increasingly important topic for
intercultural education and society. Intercultural sensitivity is defined as an individual's ability
to develop a positive emotion towards understanding and appreciating cultural differences in
order to promote appropriate and effective behavior in intercultural communication. In order
to examine the level of intercultural sensitivity of students, a survey was conducted on a sample
of 475 students (64.8% female), aged 13–19 years (M = 15.61; SD = 1.49), who attend primary
(26.5% of students) and secondary schools in Belgrade. The instrument Intercultural
Sensitivity Scale (ISS) was used to assess intercultural sensitivity. A short explanation was
written to the students that there are a large number of cultures in the world that differ from
each other in terms of customs, traditions and language, and that all people have the opportunity
to interact with people from different culture. Students were asked to evaluate their own
opinions and feelings in such situations. ISS is a five-point Likert-type scale, which consists of
a total of 24 items, further divided into five subscales: Interaction engagement (e.g. “I enjoy
interacting with people from different cultures”), Respect for cultural differences (e.g. “I
respect the values of people from different cultures”), Interaction confidence (e.g. “I am pretty
sure of myself in interacting with people from different cultures”), Interaction enjoyment (e.g.
“I get upset easily when interacting with people from different cultures”) and Interaction
attentiveness (measure social behaviors related to personal ability of attentiveness and
perceptiveness in interactions; e.g. “I am sensitive to my culturally-distinct counterpart’s subtle
meanings during our interaction”). The internal reliability of the scale was good (α = .88). The
mean global ISS score was 4 ± .57. When the scores on the subscales are observed, the students
record the highest score on the Respect for cultural diversity subscale (M = 4.30; SD = .76),
and the lowest on the Interaction attentiveness subscale (M = 3.27; SD = .95). Female students
are more interculturally sensitive than male students, both in terms of the total score (t(467) =
-7.36, p < 0.01, d = .69), and in the scores on all subscales. Also, it was established that the
level of intercultural sensitivity of students increases with age (r = 0.2, p < 0.01), that is,
secondary school students are more interculturally sensitive than elementary school students
(t(474) = 3.83, p < 0.01, d = .44), which can be explained by richer experience in diverse
interactions at an older age. This trend is also observed on all subscales, except for the
Interaction attentiveness subscale. The obtained results can serve as a basis for designing
educational interventions or programs aimed at developing students' intercultural sensitivity.
The above is particularly significant if we consider the importance of intercultural sensitivity
for the student's life and active participation in a multicultural and intercultural society.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet
C3  - Empirical studies in psychology
T1  - Intercultural sensitivity of primary and secondary school students in Belgrade : Gender and age specificities
SP  - 118
VL  - 29
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_930
ER  - 
@conference{
author = "Trajković, Marija and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija",
year = "2023",
abstract = "Intercultural sensitivity of students is becoming an increasingly important topic for
intercultural education and society. Intercultural sensitivity is defined as an individual's ability
to develop a positive emotion towards understanding and appreciating cultural differences in
order to promote appropriate and effective behavior in intercultural communication. In order
to examine the level of intercultural sensitivity of students, a survey was conducted on a sample
of 475 students (64.8% female), aged 13–19 years (M = 15.61; SD = 1.49), who attend primary
(26.5% of students) and secondary schools in Belgrade. The instrument Intercultural
Sensitivity Scale (ISS) was used to assess intercultural sensitivity. A short explanation was
written to the students that there are a large number of cultures in the world that differ from
each other in terms of customs, traditions and language, and that all people have the opportunity
to interact with people from different culture. Students were asked to evaluate their own
opinions and feelings in such situations. ISS is a five-point Likert-type scale, which consists of
a total of 24 items, further divided into five subscales: Interaction engagement (e.g. “I enjoy
interacting with people from different cultures”), Respect for cultural differences (e.g. “I
respect the values of people from different cultures”), Interaction confidence (e.g. “I am pretty
sure of myself in interacting with people from different cultures”), Interaction enjoyment (e.g.
“I get upset easily when interacting with people from different cultures”) and Interaction
attentiveness (measure social behaviors related to personal ability of attentiveness and
perceptiveness in interactions; e.g. “I am sensitive to my culturally-distinct counterpart’s subtle
meanings during our interaction”). The internal reliability of the scale was good (α = .88). The
mean global ISS score was 4 ± .57. When the scores on the subscales are observed, the students
record the highest score on the Respect for cultural diversity subscale (M = 4.30; SD = .76),
and the lowest on the Interaction attentiveness subscale (M = 3.27; SD = .95). Female students
are more interculturally sensitive than male students, both in terms of the total score (t(467) =
-7.36, p < 0.01, d = .69), and in the scores on all subscales. Also, it was established that the
level of intercultural sensitivity of students increases with age (r = 0.2, p < 0.01), that is,
secondary school students are more interculturally sensitive than elementary school students
(t(474) = 3.83, p < 0.01, d = .44), which can be explained by richer experience in diverse
interactions at an older age. This trend is also observed on all subscales, except for the
Interaction attentiveness subscale. The obtained results can serve as a basis for designing
educational interventions or programs aimed at developing students' intercultural sensitivity.
The above is particularly significant if we consider the importance of intercultural sensitivity
for the student's life and active participation in a multicultural and intercultural society.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet",
journal = "Empirical studies in psychology",
title = "Intercultural sensitivity of primary and secondary school students in Belgrade : Gender and age specificities",
pages = "118",
volume = "29",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_930"
}
Trajković, M., Popović-Ćitić, B.,& Bukvić Branković, L.. (2023). Intercultural sensitivity of primary and secondary school students in Belgrade : Gender and age specificities. in Empirical studies in psychology
Beograd : Filozofski fakultet., 29, 118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_930
Trajković M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L. Intercultural sensitivity of primary and secondary school students in Belgrade : Gender and age specificities. in Empirical studies in psychology. 2023;29:118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_930 .
Trajković, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, "Intercultural sensitivity of primary and secondary school students in Belgrade : Gender and age specificities" in Empirical studies in psychology, 29 (2023):118,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_930 .

Razumevanje procesa rezilijentnosti iz ugla multisistemskog modela

Popović Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Trajković, Marija

(Beograd : Društvo defektologa Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Popović Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Trajković, Marija
PY  - 2023
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/931
AB  - Rezilijentnost se široko određuje kao kapacitet sistema da anticipira, adaptira i reorganizuje sebe
u uslovima nedaća na načine koji promovišu i održavaju njegovo uspešno funkcionisanje. Danas nema
spora da je ovaj kapacitet rezultat facilitativnih interakcija sa kopostojećim podređenim i nadređenim
sistemima koji omogućavaju da sistem ili njegovi delovi dobro funkcionišu tokom i nakon napada,
poremećaja ili stresa. Uvažavajući zahtev savremene nauke o rezilijentnosti da se u obzir uzmu multipli
sistemi ili nivoi sistema (biološki, psihološki, socijalni, veštački i prirodni), sve veći broj naučnika, sudeći
po novijim generacijama studija u humanim i prirodnim naukama, preusmerava interesovanje sa
objašnjenja rezilijentnosti unutar jednog sistema na razvijanje multisistemskih modela koji uvažavaju
recipročne interakcije između sistema tokom suočavanja sa spoljašnjim ili unutrašnjim pretnjama njihovoj
stabilnosti. Pregledom literature iz različitih disciplina utvrđeno je da procesi koji promovišu rezilijentnost
mogu biti veoma različiti u zavisnosti od konteksta u kome se pojavljuju, te da se u osnovi razlikuje
najmanje pet procesa koji stoje u vezi sa rezilijentnošću, a to su: perzistencija, rezistencija, oporavak,
adaptacija i transformacija. Prva dva procesa ne zahtevaju menjanje sistema i u tom smislu prethode
aktiviranju rezilijentnosti, dok preostala tri doprinose promenama koje sisteme čine održivijim u
kontekstima nedaća. U radu će biti predstavljeno na koji način sistemi, koji su u riziku da budi preplavljeni
unutrašnjim i spoljašnjim stresorima, mogu, kroz procese perzistencije i rezistencije, nastaviti da
funkcionišu bez promena i zadržati svoje uobičajeno ponašanje, te kako se, kroz procese oporavka,
adaptacije i transformacije, sistemi pod stresom ili nakon napada mogu kretati ka novom režimu
ponašanja, odnosno menjati na način da budu održiviji u kontekstima nedaća. Dodatno, u cilju
razumevanja procesa rezilijentnosti iz ugla multisistemskog modela, biće ukazano na značaj uvažavanja
praga stabilnosti, sprega povratnih informacija i kompromisa između sistema, te činjenice da procesi
rezilijentnosti nisu agentični, tj. da sistemi ne biraju jednu strategiju suočavanja u odnosu na druge, već,
umesto toga, optimizuju svoje funkcionisanje korišćenjem kopostojećih sistema za resurse koji različite
strategije čine manje ili više izvodljivim.
PB  - Beograd : Društvo defektologa Srbije
C3  - Dani defektologa Srbije
T1  - Razumevanje procesa rezilijentnosti iz ugla multisistemskog modela
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_931
ER  - 
@conference{
author = "Popović Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Trajković, Marija",
year = "2023",
abstract = "Rezilijentnost se široko određuje kao kapacitet sistema da anticipira, adaptira i reorganizuje sebe
u uslovima nedaća na načine koji promovišu i održavaju njegovo uspešno funkcionisanje. Danas nema
spora da je ovaj kapacitet rezultat facilitativnih interakcija sa kopostojećim podređenim i nadređenim
sistemima koji omogućavaju da sistem ili njegovi delovi dobro funkcionišu tokom i nakon napada,
poremećaja ili stresa. Uvažavajući zahtev savremene nauke o rezilijentnosti da se u obzir uzmu multipli
sistemi ili nivoi sistema (biološki, psihološki, socijalni, veštački i prirodni), sve veći broj naučnika, sudeći
po novijim generacijama studija u humanim i prirodnim naukama, preusmerava interesovanje sa
objašnjenja rezilijentnosti unutar jednog sistema na razvijanje multisistemskih modela koji uvažavaju
recipročne interakcije između sistema tokom suočavanja sa spoljašnjim ili unutrašnjim pretnjama njihovoj
stabilnosti. Pregledom literature iz različitih disciplina utvrđeno je da procesi koji promovišu rezilijentnost
mogu biti veoma različiti u zavisnosti od konteksta u kome se pojavljuju, te da se u osnovi razlikuje
najmanje pet procesa koji stoje u vezi sa rezilijentnošću, a to su: perzistencija, rezistencija, oporavak,
adaptacija i transformacija. Prva dva procesa ne zahtevaju menjanje sistema i u tom smislu prethode
aktiviranju rezilijentnosti, dok preostala tri doprinose promenama koje sisteme čine održivijim u
kontekstima nedaća. U radu će biti predstavljeno na koji način sistemi, koji su u riziku da budi preplavljeni
unutrašnjim i spoljašnjim stresorima, mogu, kroz procese perzistencije i rezistencije, nastaviti da
funkcionišu bez promena i zadržati svoje uobičajeno ponašanje, te kako se, kroz procese oporavka,
adaptacije i transformacije, sistemi pod stresom ili nakon napada mogu kretati ka novom režimu
ponašanja, odnosno menjati na način da budu održiviji u kontekstima nedaća. Dodatno, u cilju
razumevanja procesa rezilijentnosti iz ugla multisistemskog modela, biće ukazano na značaj uvažavanja
praga stabilnosti, sprega povratnih informacija i kompromisa između sistema, te činjenice da procesi
rezilijentnosti nisu agentični, tj. da sistemi ne biraju jednu strategiju suočavanja u odnosu na druge, već,
umesto toga, optimizuju svoje funkcionisanje korišćenjem kopostojećih sistema za resurse koji različite
strategije čine manje ili više izvodljivim.",
publisher = "Beograd : Društvo defektologa Srbije",
journal = "Dani defektologa Srbije",
title = "Razumevanje procesa rezilijentnosti iz ugla multisistemskog modela",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_931"
}
Popović Ćitić, B., Bukvić Branković, L.,& Trajković, M.. (2023). Razumevanje procesa rezilijentnosti iz ugla multisistemskog modela. in Dani defektologa Srbije
Beograd : Društvo defektologa Srbije..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_931
Popović Ćitić B, Bukvić Branković L, Trajković M. Razumevanje procesa rezilijentnosti iz ugla multisistemskog modela. in Dani defektologa Srbije. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_931 .
Popović Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Trajković, Marija, "Razumevanje procesa rezilijentnosti iz ugla multisistemskog modela" in Dani defektologa Srbije (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_931 .

Kulturalne kompetencije u obrazovno-vaspitnoj praksi: samoprocena nastavnika srednjih škola

Trajković, Marija; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić Marinković, Ana

(Beograd : Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju, 2023)

TY  - CONF
AU  - Trajković, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić Marinković, Ana
PY  - 2023
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/953
AB  - Kulturalne kompetencije nastavnika smatraju se ključnom pretpostavkom uvažavanja različitosti, kreiranja
klime međusobnog razumevanja, poštovanja i ravnopravne saradnje u školi. U cilju ispitivanja samoprocene
kulturalnih kompetencija, realizovano je istraživanje na uzorku od 254 nastavnika srednjih škola.
Instrument koji je korišćen u istraživanju je Skala za samoprocenu kulturalnih kompetencija osoblja škole.
Rezultati pokazuju da nastavnici, generalno, na relativno visokom nivou ocenjuju sopstvene kulturalne
kompetencije. Samoprocena kulturalnih kompetencija nastavnika značajno zavisi od pola i dužine radnog
staža u obrazovanju. Uz uvažavanje ključnih nedostataka istraživanja, može se izvesti zaključak o zadovoljavajućem
nivou kulturalnih kompetencija nastavnika srednjih škola, ali i o jasnom prostoru za njihovo
dalje unapređivanje. Istaknuto mesto na tom planu zavređuju programi stručnog usavršavanja nastavnika,
kao i inkorporiranje sadržaja kojim se obrađuju teme kulturalnih kompetencija u kurikulume obrazovanja
budućeg nastavničkog kadra.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju
C3  - Susreti pedagoga: Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem
T1  - Kulturalne kompetencije u obrazovno-vaspitnoj praksi: samoprocena nastavnika srednjih škola
EP  - 160
SP  - 157
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_953
ER  - 
@conference{
author = "Trajković, Marija and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić Marinković, Ana",
year = "2023",
abstract = "Kulturalne kompetencije nastavnika smatraju se ključnom pretpostavkom uvažavanja različitosti, kreiranja
klime međusobnog razumevanja, poštovanja i ravnopravne saradnje u školi. U cilju ispitivanja samoprocene
kulturalnih kompetencija, realizovano je istraživanje na uzorku od 254 nastavnika srednjih škola.
Instrument koji je korišćen u istraživanju je Skala za samoprocenu kulturalnih kompetencija osoblja škole.
Rezultati pokazuju da nastavnici, generalno, na relativno visokom nivou ocenjuju sopstvene kulturalne
kompetencije. Samoprocena kulturalnih kompetencija nastavnika značajno zavisi od pola i dužine radnog
staža u obrazovanju. Uz uvažavanje ključnih nedostataka istraživanja, može se izvesti zaključak o zadovoljavajućem
nivou kulturalnih kompetencija nastavnika srednjih škola, ali i o jasnom prostoru za njihovo
dalje unapređivanje. Istaknuto mesto na tom planu zavređuju programi stručnog usavršavanja nastavnika,
kao i inkorporiranje sadržaja kojim se obrađuju teme kulturalnih kompetencija u kurikulume obrazovanja
budućeg nastavničkog kadra.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju",
journal = "Susreti pedagoga: Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem",
title = "Kulturalne kompetencije u obrazovno-vaspitnoj praksi: samoprocena nastavnika srednjih škola",
pages = "160-157",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_953"
}
Trajković, M., Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L., Kovačević-Lepojević, M.,& Paraušić Marinković, A.. (2023). Kulturalne kompetencije u obrazovno-vaspitnoj praksi: samoprocena nastavnika srednjih škola. in Susreti pedagoga: Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem
Beograd : Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju., 157-160.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_953
Trajković M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Kovačević-Lepojević M, Paraušić Marinković A. Kulturalne kompetencije u obrazovno-vaspitnoj praksi: samoprocena nastavnika srednjih škola. in Susreti pedagoga: Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem. 2023;:157-160.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_953 .
Trajković, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić Marinković, Ana, "Kulturalne kompetencije u obrazovno-vaspitnoj praksi: samoprocena nastavnika srednjih škola" in Susreti pedagoga: Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem (2023):157-160,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_953 .

Student engagement and prosocial behavior in high school students

Bogićević, Dragana; Bukvić Branković, Lidija; Trajković, Marija; Popović-Ćitić, Branislava

(Novi Sad : Filozofski fakultet, 2023)

TY  - CONF
AU  - Bogićević, Dragana
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Trajković, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
PY  - 2023
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/1009
AB  - School o r s tudent e ngagement i s w idely r ecognized a s a m ultidimensional c onstruct
that encompasses three aspects of engagement – cognitive, behavioral, and emotional.
Previous research has linked student engagement to various positive developmental
outcomes such as academic achievement, prosocial behavior, and sense of belonging to
the school. Examining school engagement and its relationship with prosocial behavior
is especially important in high school, when engagement is known to decline. Therefore,
the aim of this study is to examine whether adolescents’ school engagement is
associated with prosocial behavior among high school students.
The research sample consisted of 766 students (61.1% female) from four high schools in
Serbia, age from 15 to 19 (M = 16.36, SD = 1.04). School engagement was assessed by Delaware Student Engagement Scale (four-point Likert-type scale, α = .90). The results
of the confirmatory factor analysis did not yield three separate factors, but instead
showed that the items of the behavioral and cognitive engagement subscales were best
represented by one factor. Thus, the scale consists of only two subscales:
cognitive/behavioral engagement (8 items, α = .89) and emotional engagement (4
items, α = .90). Data on prosocial behavior were collected using the prosocial subscale
of The Strengths and Difficulties Questionnaire (5 items, α = .84).
The results show that school engagement is statistically significantly positively
correlated with students’ prosocial behavior. Students with higher scores on the
engagement scale exhibit more prosocial behaviors (r = .64, p = <.001). In addition, a
stronger relationship is found between students' cognitive-behavioral engagement and
prosocial behaviors (r = .65, p = <.001), compared to emotional engagement (r = .46, p =
<.001). The correlation remains significant even when age and gender of respondents
are taken into account.
The results of this study suggest that school engagement can be a powerful resource
for prevention practice and the promotion of prosocial behavior, and that it would be
useful to plan interventions that promote active engagement of students in school.
PB  - Novi Sad : Filozofski fakultet
C3  - Current Trends in Psychology
T1  - Student engagement and prosocial behavior in high school students
EP  - 116
SP  - 115
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1009
ER  - 
@conference{
author = "Bogićević, Dragana and Bukvić Branković, Lidija and Trajković, Marija and Popović-Ćitić, Branislava",
year = "2023",
abstract = "School o r s tudent e ngagement i s w idely r ecognized a s a m ultidimensional c onstruct
that encompasses three aspects of engagement – cognitive, behavioral, and emotional.
Previous research has linked student engagement to various positive developmental
outcomes such as academic achievement, prosocial behavior, and sense of belonging to
the school. Examining school engagement and its relationship with prosocial behavior
is especially important in high school, when engagement is known to decline. Therefore,
the aim of this study is to examine whether adolescents’ school engagement is
associated with prosocial behavior among high school students.
The research sample consisted of 766 students (61.1% female) from four high schools in
Serbia, age from 15 to 19 (M = 16.36, SD = 1.04). School engagement was assessed by Delaware Student Engagement Scale (four-point Likert-type scale, α = .90). The results
of the confirmatory factor analysis did not yield three separate factors, but instead
showed that the items of the behavioral and cognitive engagement subscales were best
represented by one factor. Thus, the scale consists of only two subscales:
cognitive/behavioral engagement (8 items, α = .89) and emotional engagement (4
items, α = .90). Data on prosocial behavior were collected using the prosocial subscale
of The Strengths and Difficulties Questionnaire (5 items, α = .84).
The results show that school engagement is statistically significantly positively
correlated with students’ prosocial behavior. Students with higher scores on the
engagement scale exhibit more prosocial behaviors (r = .64, p = <.001). In addition, a
stronger relationship is found between students' cognitive-behavioral engagement and
prosocial behaviors (r = .65, p = <.001), compared to emotional engagement (r = .46, p =
<.001). The correlation remains significant even when age and gender of respondents
are taken into account.
The results of this study suggest that school engagement can be a powerful resource
for prevention practice and the promotion of prosocial behavior, and that it would be
useful to plan interventions that promote active engagement of students in school.",
publisher = "Novi Sad : Filozofski fakultet",
journal = "Current Trends in Psychology",
title = "Student engagement and prosocial behavior in high school students",
pages = "116-115",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1009"
}
Bogićević, D., Bukvić Branković, L., Trajković, M.,& Popović-Ćitić, B.. (2023). Student engagement and prosocial behavior in high school students. in Current Trends in Psychology
Novi Sad : Filozofski fakultet., 115-116.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1009
Bogićević D, Bukvić Branković L, Trajković M, Popović-Ćitić B. Student engagement and prosocial behavior in high school students. in Current Trends in Psychology. 2023;:115-116.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1009 .
Bogićević, Dragana, Bukvić Branković, Lidija, Trajković, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, "Student engagement and prosocial behavior in high school students" in Current Trends in Psychology (2023):115-116,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1009 .

Pretpostavke uvažavanja različitosti u školskom okruženju: identifikacija ključnih konstrukata

Popović-Ćitić, Branislava; Kovačević-Lepojević, Marina; Bukvić Branković, Lidija; Stojanović, Marija

(Beograd : Društvo defektologa Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Stojanović, Marija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/793
AB  - Uvažavanje različitosti, kao jedne od ključnih vrednosti savremenih društava,aktuelizovano je poslednjih godina u okvirima formalnog sistema obrazovanja ivaspitanja, primarno pod uticajem koncepta interkulturalnog obrazovanja i procesausmerenih na unapređivanje demokratske kulture u školama. Za potrebe identifikovanjabazičnih konstrukata značajnih za inkorporiranje različitosti u korpus vrednosti koje sepraktikuju u uslovima školskog okruženja, sprovedena je kritička analiza relevantnenacionalne legislative, izvršen je temeljni pregled niza teorijskih koncepata u kojima seuvažavanje različitosti pojavljuje kao konstitutivni element, te su selektovani elementi iprimeri dobre prakse u ovom domenu. Nalazi, dobijeni ovako koncipiranimistraživanjem, ukazuju da nivo poštovanja i negovanja različitosti u školskom setinguprimarno zavisi od međudejstva faktora koji deluju na tri nivoa – kontekstualnom,relacionom i individualnom. Na nivou organizacionog konteksta u kome se negovanjerazličitosti praktikuje, ključnim konstruktom ocenjuje se školska kultura, definisana kaosistem vrednosti, normi, ciljeva i prakse koji dele svi akteri školskog života. Zajedničkavizija, organizaciona posvećenost, orijentisanost ka ciljevima i inovacijama, kvalitetformalnih i neformalnih odnosa, podržavajuće i strukturirano liderstvo, te učešće udonošenju odluka, smatraju se elementima školske kulture koji su u direktnoj funkcijipromocije različitosti. Na relacionom nivou najuticajnijim se pokazuje kvalitet školskeklime, izražen kroz negovanje skladnih interpersonalnih odnosa između svih učesnikaobrazovnovaspitnog procesa, definisanje jasnih očekivanja i pravednih pravila koja sedosledno primenjuju, korišćenje tehnika pozitivnog disciplinovanja i socioemocionalnogučenja, te prakse koja direktno promoviše uvažavanje različitosti. Kada je u pitanjuindividualni nivo, ključnim se pokazuju kulturalne kompetencije nastavnika izražene krozkulturalnu svesnost, znanje i veštine, te posledičnu primenu kulturalno kompetentneprakse – u formi kulturalno kompetentnog rukovođenja odeljenjem, primene kulturalnoresponzivnih programa nastave i učenja, kao i aktivne saradnje sa roditeljima različitihkulturnih identiteta. Posmatrano iz ugla učenika, važnom pretpostavkom kulturalnokompetentnog ponašanja smatra se razvijanje kulturalne senzitivnosti kao otvorenespremnosti da se ostvare interakcije sa pripadnicima drugih kultura, uz istovremenopoštovanje i uvažavanje kulturalnih razlika. Sumarno gledano, može se zaključiti danapori ka promociji različitosti u školskom okruženju, ukoliko pretenduju da buduefektivni, nužno zahtevaju holistički pristup konstruktima školske kulture, pozitivneškolske klime i kulturalnih kompetencija, koji svojim međuzavisnim delovanjem kreirajuprostor za negovanje interkulturalnog obrazovanja i razvijanje demokratske kulture.
PB  - Beograd : Društvo defektologa Srbije
C3  - Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
T1  - Pretpostavke uvažavanja različitosti u školskom okruženju: identifikacija ključnih konstrukata
EP  - 90
SP  - 90
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4137
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Kovačević-Lepojević, Marina and Bukvić Branković, Lidija and Stojanović, Marija",
year = "2022",
abstract = "Uvažavanje različitosti, kao jedne od ključnih vrednosti savremenih društava,aktuelizovano je poslednjih godina u okvirima formalnog sistema obrazovanja ivaspitanja, primarno pod uticajem koncepta interkulturalnog obrazovanja i procesausmerenih na unapređivanje demokratske kulture u školama. Za potrebe identifikovanjabazičnih konstrukata značajnih za inkorporiranje različitosti u korpus vrednosti koje sepraktikuju u uslovima školskog okruženja, sprovedena je kritička analiza relevantnenacionalne legislative, izvršen je temeljni pregled niza teorijskih koncepata u kojima seuvažavanje različitosti pojavljuje kao konstitutivni element, te su selektovani elementi iprimeri dobre prakse u ovom domenu. Nalazi, dobijeni ovako koncipiranimistraživanjem, ukazuju da nivo poštovanja i negovanja različitosti u školskom setinguprimarno zavisi od međudejstva faktora koji deluju na tri nivoa – kontekstualnom,relacionom i individualnom. Na nivou organizacionog konteksta u kome se negovanjerazličitosti praktikuje, ključnim konstruktom ocenjuje se školska kultura, definisana kaosistem vrednosti, normi, ciljeva i prakse koji dele svi akteri školskog života. Zajedničkavizija, organizaciona posvećenost, orijentisanost ka ciljevima i inovacijama, kvalitetformalnih i neformalnih odnosa, podržavajuće i strukturirano liderstvo, te učešće udonošenju odluka, smatraju se elementima školske kulture koji su u direktnoj funkcijipromocije različitosti. Na relacionom nivou najuticajnijim se pokazuje kvalitet školskeklime, izražen kroz negovanje skladnih interpersonalnih odnosa između svih učesnikaobrazovnovaspitnog procesa, definisanje jasnih očekivanja i pravednih pravila koja sedosledno primenjuju, korišćenje tehnika pozitivnog disciplinovanja i socioemocionalnogučenja, te prakse koja direktno promoviše uvažavanje različitosti. Kada je u pitanjuindividualni nivo, ključnim se pokazuju kulturalne kompetencije nastavnika izražene krozkulturalnu svesnost, znanje i veštine, te posledičnu primenu kulturalno kompetentneprakse – u formi kulturalno kompetentnog rukovođenja odeljenjem, primene kulturalnoresponzivnih programa nastave i učenja, kao i aktivne saradnje sa roditeljima različitihkulturnih identiteta. Posmatrano iz ugla učenika, važnom pretpostavkom kulturalnokompetentnog ponašanja smatra se razvijanje kulturalne senzitivnosti kao otvorenespremnosti da se ostvare interakcije sa pripadnicima drugih kultura, uz istovremenopoštovanje i uvažavanje kulturalnih razlika. Sumarno gledano, može se zaključiti danapori ka promociji različitosti u školskom okruženju, ukoliko pretenduju da buduefektivni, nužno zahtevaju holistički pristup konstruktima školske kulture, pozitivneškolske klime i kulturalnih kompetencija, koji svojim međuzavisnim delovanjem kreirajuprostor za negovanje interkulturalnog obrazovanja i razvijanje demokratske kulture.",
publisher = "Beograd : Društvo defektologa Srbije",
journal = "Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”",
title = "Pretpostavke uvažavanja različitosti u školskom okruženju: identifikacija ključnih konstrukata",
pages = "90-90",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4137"
}
Popović-Ćitić, B., Kovačević-Lepojević, M., Bukvić Branković, L.,& Stojanović, M.. (2022). Pretpostavke uvažavanja različitosti u školskom okruženju: identifikacija ključnih konstrukata. in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
Beograd : Društvo defektologa Srbije., 90-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4137
Popović-Ćitić B, Kovačević-Lepojević M, Bukvić Branković L, Stojanović M. Pretpostavke uvažavanja različitosti u školskom okruženju: identifikacija ključnih konstrukata. in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”. 2022;:90-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4137 .
Popović-Ćitić, Branislava, Kovačević-Lepojević, Marina, Bukvić Branković, Lidija, Stojanović, Marija, "Pretpostavke uvažavanja različitosti u školskom okruženju: identifikacija ključnih konstrukata" in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” (2022):90-90,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4137 .

Possibilities of applying online learning tools in the educational process

Popović-Ćitić, Branislava; Paraušić, Ana; Stojanović, Marija; Kovačević-Lepojević, Marina; Bukvić Branković, Lidija

(Prizren : Učiteljski fakultet, 2022)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Bukvić Branković, Lidija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/792
AB  - Pandemic education, largely based on the distance learning model, hasopened up space, but also the need to use a wide range of online learning tools.In order to consider the possibility of applying online tools in the teachingprocess, the conditions and manner of use were analyzed, as well as theadvantages and limitations of more than 70 existing tools. The results of theanalysis showed that, in addition to learning management systems and socialnetworks, there are several important categories of learning tools, namely: toolsfor collaboration and content sharing, tools for creating and editingpresentations and videos, tools for creating interactive content, platforms whichoffer free content, content storage options and audio and video recording tools.It was stated that a significant number of these tools have a wide user base, theyare easy to access and easy to use, and that, taking into account their advantagesand disadvantages, they can be useful in successfully organizing classes throughdistance learning. However, in order for online tools to find their full applicationin educational practice, it is necessary for teachers not only to becomeacquainted with their existence, but also to master the skills of their use. To thisend, it would be desirable to prepare appropriate guides or manuals for the useof online learning tools that would help teachers, depending on the goals theywant to achieve, select appropriate tools and successfully apply them in practice.
AB  - Pandemijsko obrazovanje, zasnovano umnogome  na modelu nastave na daljinu, otvorilo je prostor, ali i potrebu za korišćenjem širokog spektra alata za onlajn učenje. U cilju sagledavanja mogućnosti primene onlajn alata u procesu nastave, analizirani su uslovi i način korišćenja, kao i prednosti i ograničenja više od 70 postojećih alata. Rezultati analize pokazali su da, pored sistema za upravljanje učenjem i društvenih mreža,  postoji nekoliko  značajnih  kategorija alata za učenje, i to: alati za saradnju i deljenje sadržaja, alati za kreiranje i uređivanje prezentacija i video materijala, alati za kreiranje interaktivnih sadržaja, platforme koje nude besplatne sadržaje, opcije za skladištenje sadržaja i alati za audio i video snimanje. Konstatovano je da značajan broj ovih alata ima široku korisničku bazu,  lako im se pristupa i jednostavno se koriste, te da, uz uvažavanje njihovih prednosti i nedostataka, mogu biti od koristi u uspešnom organizovanju nastave putem učenja na daljinu. Ipak, da bi onlajn alati našli svoju punu primenu u obrazovnoj praksi neophodno je da se nastavnici ne samo upoznaju sa njihovim postojanjem, već i da ovladaju veštinama njihovog korišćenja. U te svrhe  poželjno  bi  bilo pripremiti odgovarajuće vodiče ili priručnike za korišćenje onlajn alata u učenju koji bi pomogli nastavnicima da, u zavisnosti od ciljeva koje žele postići, izaberu adekvatne alate i sa uspehom ih primene u praksi.
PB  - Prizren : Učiteljski fakultet
C3  - Obrazovne aktivnosti i vaspitno-obrazovni rad u uslovima pandemije
T1  - Possibilities of applying online learning tools in the educational process
T1  - Mogućnosti primene onlajn alata za učenje u obrazovnovaspitnom procesu
EP  - 42
SP  - 41
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4199
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Paraušić, Ana and Stojanović, Marija and Kovačević-Lepojević, Marina and Bukvić Branković, Lidija",
year = "2022",
abstract = "Pandemic education, largely based on the distance learning model, hasopened up space, but also the need to use a wide range of online learning tools.In order to consider the possibility of applying online tools in the teachingprocess, the conditions and manner of use were analyzed, as well as theadvantages and limitations of more than 70 existing tools. The results of theanalysis showed that, in addition to learning management systems and socialnetworks, there are several important categories of learning tools, namely: toolsfor collaboration and content sharing, tools for creating and editingpresentations and videos, tools for creating interactive content, platforms whichoffer free content, content storage options and audio and video recording tools.It was stated that a significant number of these tools have a wide user base, theyare easy to access and easy to use, and that, taking into account their advantagesand disadvantages, they can be useful in successfully organizing classes throughdistance learning. However, in order for online tools to find their full applicationin educational practice, it is necessary for teachers not only to becomeacquainted with their existence, but also to master the skills of their use. To thisend, it would be desirable to prepare appropriate guides or manuals for the useof online learning tools that would help teachers, depending on the goals theywant to achieve, select appropriate tools and successfully apply them in practice., Pandemijsko obrazovanje, zasnovano umnogome  na modelu nastave na daljinu, otvorilo je prostor, ali i potrebu za korišćenjem širokog spektra alata za onlajn učenje. U cilju sagledavanja mogućnosti primene onlajn alata u procesu nastave, analizirani su uslovi i način korišćenja, kao i prednosti i ograničenja više od 70 postojećih alata. Rezultati analize pokazali su da, pored sistema za upravljanje učenjem i društvenih mreža,  postoji nekoliko  značajnih  kategorija alata za učenje, i to: alati za saradnju i deljenje sadržaja, alati za kreiranje i uređivanje prezentacija i video materijala, alati za kreiranje interaktivnih sadržaja, platforme koje nude besplatne sadržaje, opcije za skladištenje sadržaja i alati za audio i video snimanje. Konstatovano je da značajan broj ovih alata ima široku korisničku bazu,  lako im se pristupa i jednostavno se koriste, te da, uz uvažavanje njihovih prednosti i nedostataka, mogu biti od koristi u uspešnom organizovanju nastave putem učenja na daljinu. Ipak, da bi onlajn alati našli svoju punu primenu u obrazovnoj praksi neophodno je da se nastavnici ne samo upoznaju sa njihovim postojanjem, već i da ovladaju veštinama njihovog korišćenja. U te svrhe  poželjno  bi  bilo pripremiti odgovarajuće vodiče ili priručnike za korišćenje onlajn alata u učenju koji bi pomogli nastavnicima da, u zavisnosti od ciljeva koje žele postići, izaberu adekvatne alate i sa uspehom ih primene u praksi.",
publisher = "Prizren : Učiteljski fakultet",
journal = "Obrazovne aktivnosti i vaspitno-obrazovni rad u uslovima pandemije",
title = "Possibilities of applying online learning tools in the educational process, Mogućnosti primene onlajn alata za učenje u obrazovnovaspitnom procesu",
pages = "42-41",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4199"
}
Popović-Ćitić, B., Paraušić, A., Stojanović, M., Kovačević-Lepojević, M.,& Bukvić Branković, L.. (2022). Possibilities of applying online learning tools in the educational process. in Obrazovne aktivnosti i vaspitno-obrazovni rad u uslovima pandemije
Prizren : Učiteljski fakultet., 41-42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4199
Popović-Ćitić B, Paraušić A, Stojanović M, Kovačević-Lepojević M, Bukvić Branković L. Possibilities of applying online learning tools in the educational process. in Obrazovne aktivnosti i vaspitno-obrazovni rad u uslovima pandemije. 2022;:41-42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4199 .
Popović-Ćitić, Branislava, Paraušić, Ana, Stojanović, Marija, Kovačević-Lepojević, Marina, Bukvić Branković, Lidija, "Possibilities of applying online learning tools in the educational process" in Obrazovne aktivnosti i vaspitno-obrazovni rad u uslovima pandemije (2022):41-42,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4199 .

Izazovi obrazovno-vaspitnog procesa u "novoj normalnosti" - perspektiva nastavnika osnovnih škola

Stojanović, Marija; Bukvić-Branković, Lidija; Popović-Ćitić, Branislava

(2022)

TY  - JOUR
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Bukvić-Branković, Lidija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/892
AB  - In the situation of the pandemic teachers face multiple difficulties in terms of achieving the educational function of the school. In order to understand the challenges faced by primary school teachers when organizing the educational process under changed conditions, a qualitative research was conducted in which 12 representatives of six primary schools from different regions of Serbia were interviewed using the semi-structured interview method. The obtained results point to the initial challenges of teachers in terms of using digital technologies and online tools and ensuring "equal education" for all students, dealing with negative changes in student behaviour patterns, a lack of space for the implementation of the school's preventive role in terms of risky student behaviour, as well as to teachers' needs for technical and professional support in organizing preventive work with students in current conditions. Taking into account all the limitations of the research, it can serve as a general indicator of the current needs of teachers for support in pandemic education, but also as a starting point for further research.
AB  - У условима пандемије наставници се суочавају са вишеструким тешкоћама на плану остваривања образовно-васпитне функције школе. За потребе сагледавања изазова наставника приликом организовања образовно-васпитног процеса у измењеним условима функционисања, реализовано је квалитативно истраживање у којем је применом методе полуструктурираног интервјуа испитано 12 представника шест основних школа из различитих региона Србије. Добијени резултати указују на почетне изазове наставника у вези са употребом дигиталних технологија и онлајн-алата и обезбеђивање „једнаког образовања” за све ученике, суочавање са негативним променама у обрасцима понашања ученика, недостатак простора за остваривање превентивне улоге школе на плану ризичних понашања ученика, као и на потребе наставника за техничком и стручном подршком у организовању превентивног рада са ученицима у актуелним условима. Уважавајући сва ограничења истраживања, оно може послужити као општи показатељ актуелних потреба наставника за подршком у пандемијском образовању, али и као полазна основа за даља истраживања.
T2  - Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu
T2  - Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu
T1  - Izazovi obrazovno-vaspitnog procesa u "novoj normalnosti" - perspektiva nastavnika osnovnih škola
T1  - Challenges of the educational process in the "new normal" - the perspective of elementary school teachers
T1  - Изазови образовно-васпитног процеса у "новој нормалности" - перспектива наставника основних школа
EP  - 12
IS  - 4
SP  - 1
VL  - 35
DO  - 10.5937/inovacije2204001S
ER  - 
@article{
author = "Stojanović, Marija and Bukvić-Branković, Lidija and Popović-Ćitić, Branislava",
year = "2022",
abstract = "In the situation of the pandemic teachers face multiple difficulties in terms of achieving the educational function of the school. In order to understand the challenges faced by primary school teachers when organizing the educational process under changed conditions, a qualitative research was conducted in which 12 representatives of six primary schools from different regions of Serbia were interviewed using the semi-structured interview method. The obtained results point to the initial challenges of teachers in terms of using digital technologies and online tools and ensuring "equal education" for all students, dealing with negative changes in student behaviour patterns, a lack of space for the implementation of the school's preventive role in terms of risky student behaviour, as well as to teachers' needs for technical and professional support in organizing preventive work with students in current conditions. Taking into account all the limitations of the research, it can serve as a general indicator of the current needs of teachers for support in pandemic education, but also as a starting point for further research., У условима пандемије наставници се суочавају са вишеструким тешкоћама на плану остваривања образовно-васпитне функције школе. За потребе сагледавања изазова наставника приликом организовања образовно-васпитног процеса у измењеним условима функционисања, реализовано је квалитативно истраживање у којем је применом методе полуструктурираног интервјуа испитано 12 представника шест основних школа из различитих региона Србије. Добијени резултати указују на почетне изазове наставника у вези са употребом дигиталних технологија и онлајн-алата и обезбеђивање „једнаког образовања” за све ученике, суочавање са негативним променама у обрасцима понашања ученика, недостатак простора за остваривање превентивне улоге школе на плану ризичних понашања ученика, као и на потребе наставника за техничком и стручном подршком у организовању превентивног рада са ученицима у актуелним условима. Уважавајући сва ограничења истраживања, оно може послужити као општи показатељ актуелних потреба наставника за подршком у пандемијском образовању, али и као полазна основа за даља истраживања.",
journal = "Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu",
title = "Izazovi obrazovno-vaspitnog procesa u "novoj normalnosti" - perspektiva nastavnika osnovnih škola, Challenges of the educational process in the "new normal" - the perspective of elementary school teachers, Изазови образовно-васпитног процеса у "новој нормалности" - перспектива наставника основних школа",
pages = "12-1",
number = "4",
volume = "35",
doi = "10.5937/inovacije2204001S"
}
Stojanović, M., Bukvić-Branković, L.,& Popović-Ćitić, B.. (2022). Izazovi obrazovno-vaspitnog procesa u "novoj normalnosti" - perspektiva nastavnika osnovnih škola. in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, 35(4), 1-12.
https://doi.org/10.5937/inovacije2204001S
Stojanović M, Bukvić-Branković L, Popović-Ćitić B. Izazovi obrazovno-vaspitnog procesa u "novoj normalnosti" - perspektiva nastavnika osnovnih škola. in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu. 2022;35(4):1-12.
doi:10.5937/inovacije2204001S .
Stojanović, Marija, Bukvić-Branković, Lidija, Popović-Ćitić, Branislava, "Izazovi obrazovno-vaspitnog procesa u "novoj normalnosti" - perspektiva nastavnika osnovnih škola" in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, 35, no. 4 (2022):1-12,
https://doi.org/10.5937/inovacije2204001S . .

Coping strategies of primary school teachers in Serbia during the Covid-19 pandemic

Stojanović, Marija; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Kovačević-Lepojević, Marina

(Belgrade : Institute for Educational Research, 2022)

TY  - CONF
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/886
AB  - The main limitations of this research include the predominantly female sample, theinability to compare the use of coping strategies before and during the pandemic, andthe lack of examination of correlates/predictors and implications of coping strategies.Nonetheless, our results revealed that during the first semester of the school year of2020/21, teachers used positive coping strategies to the greatest extent. That said, theuse of negative coping strategies was not negligible, especially among older teachers.This issue merits greater attention, bearing in mind the association of negative copingstrategies with a worse well-being of teachers and the undesirable implications for students’ academic results and well-being. Examining this issue would provide valuableinsights into how best to support teachers in situations of heightened stress. Finally,learning how to cope with stress is an invaluable skill that all teacher education programsshould integrate as a fundamental professional competence (MacIntyre, Gregersen &Mercer, 2020).
PB  - Belgrade : Institute for Educational Research
C3  - The state, problems, and needs of the modern education community
T1  - Coping strategies of primary school teachers in Serbia during the Covid-19 pandemic
EP  - 90
SP  - 84
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4971
ER  - 
@conference{
author = "Stojanović, Marija and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Kovačević-Lepojević, Marina",
year = "2022",
abstract = "The main limitations of this research include the predominantly female sample, theinability to compare the use of coping strategies before and during the pandemic, andthe lack of examination of correlates/predictors and implications of coping strategies.Nonetheless, our results revealed that during the first semester of the school year of2020/21, teachers used positive coping strategies to the greatest extent. That said, theuse of negative coping strategies was not negligible, especially among older teachers.This issue merits greater attention, bearing in mind the association of negative copingstrategies with a worse well-being of teachers and the undesirable implications for students’ academic results and well-being. Examining this issue would provide valuableinsights into how best to support teachers in situations of heightened stress. Finally,learning how to cope with stress is an invaluable skill that all teacher education programsshould integrate as a fundamental professional competence (MacIntyre, Gregersen &Mercer, 2020).",
publisher = "Belgrade : Institute for Educational Research",
journal = "The state, problems, and needs of the modern education community",
title = "Coping strategies of primary school teachers in Serbia during the Covid-19 pandemic",
pages = "90-84",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4971"
}
Stojanović, M., Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L.,& Kovačević-Lepojević, M.. (2022). Coping strategies of primary school teachers in Serbia during the Covid-19 pandemic. in The state, problems, and needs of the modern education community
Belgrade : Institute for Educational Research., 84-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4971
Stojanović M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Kovačević-Lepojević M. Coping strategies of primary school teachers in Serbia during the Covid-19 pandemic. in The state, problems, and needs of the modern education community. 2022;:84-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4971 .
Stojanović, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Kovačević-Lepojević, Marina, "Coping strategies of primary school teachers in Serbia during the Covid-19 pandemic" in The state, problems, and needs of the modern education community (2022):84-90,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4971 .

Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja

Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Stojanović, Marija; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić, Ana; Kovačević, Milica

(Beograd : Filozofski fakultet, 2022)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/803
AB  - Proces socijalno-emocionalnog učenja ocenjuje se važnim faktorom akademskog postignuća,
pozitivnog socijalnog ponašanja i adekvatnog emocionalnog funkcionisanja učenika.
Uvažavajući značaj primene nastavnih praksi koje promovišu socijalno-emocionalno učenje,
realizovano je istraživanje sa ciljem procene percepcije nastavnika o učestalosti i uspešnosti
korišćenja nastavnih praksi u uslovima pandemijskog obrazovanja, i to onih koje su primarno
usmerene na pozitivne socijalne interakcije. Na uzorku od 817 nastavnika osnovnih škola,
primenom anketnog upitnika zasnovanog na samoproceni, utvrđeno je da nastavnici uspešno
i na redovnom nivou primenjuju prakse zasnovane na toplini i podršci, te odgovarajućem
govoru nastavnika, dok nešto ređe i sa manje uspeha koriste prakse vezane za disciplinu orijentisanu na učenike, kao i one koje su usmerene na odgovornost i izbor. Zaključuje se da
prakse koje promovišu socijalno-emocionalno učenje jesu prisutne u vaspitno-obrazovnom
radu tokom pandemije, ali da prostor za njihovo unapređenje, primarno kroz razvijanje
kompetencija nastavnika za primenu tehnika socijalno-emocionalnog učenja, postoji.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet
PB  - Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju
PB  - Beograd : Pedagoško društvo Srbije
C3  - Obrazovanje u vreme krize i kako dalje
T1  - Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja
EP  - 130
SP  - 125
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Stojanović, Marija and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić, Ana and Kovačević, Milica",
year = "2022",
abstract = "Proces socijalno-emocionalnog učenja ocenjuje se važnim faktorom akademskog postignuća,
pozitivnog socijalnog ponašanja i adekvatnog emocionalnog funkcionisanja učenika.
Uvažavajući značaj primene nastavnih praksi koje promovišu socijalno-emocionalno učenje,
realizovano je istraživanje sa ciljem procene percepcije nastavnika o učestalosti i uspešnosti
korišćenja nastavnih praksi u uslovima pandemijskog obrazovanja, i to onih koje su primarno
usmerene na pozitivne socijalne interakcije. Na uzorku od 817 nastavnika osnovnih škola,
primenom anketnog upitnika zasnovanog na samoproceni, utvrđeno je da nastavnici uspešno
i na redovnom nivou primenjuju prakse zasnovane na toplini i podršci, te odgovarajućem
govoru nastavnika, dok nešto ređe i sa manje uspeha koriste prakse vezane za disciplinu orijentisanu na učenike, kao i one koje su usmerene na odgovornost i izbor. Zaključuje se da
prakse koje promovišu socijalno-emocionalno učenje jesu prisutne u vaspitno-obrazovnom
radu tokom pandemije, ali da prostor za njihovo unapređenje, primarno kroz razvijanje
kompetencija nastavnika za primenu tehnika socijalno-emocionalnog učenja, postoji.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet, Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd : Pedagoško društvo Srbije",
journal = "Obrazovanje u vreme krize i kako dalje",
title = "Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja",
pages = "130-125",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803"
}
Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L., Stojanović, M., Kovačević-Lepojević, M., Paraušić, A.,& Kovačević, M.. (2022). Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja. in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje
Beograd : Filozofski fakultet., 125-130.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803
Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Stojanović M, Kovačević-Lepojević M, Paraušić A, Kovačević M. Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja. in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje. 2022;:125-130.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803 .
Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Stojanović, Marija, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić, Ana, Kovačević, Milica, "Nastavne prakse koje promovišu socijalnoemocionalno učenje: korišćenje u uslovima pandemijskog obrazovanja" in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje (2022):125-130,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_803 .

Students’ sel skills, disciplinary practices and bulliyng: relevance for positive youth development

Kovačević-Lepojević, Marina; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Stojanović, Marija

(Belgrade : Faculty of Philosophy, University of Belgrade, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Stojanović, Marija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/840
AB  - The extent to which SEL (socio-emotional learning) techniques were provided in schools
as well as the level of students’ SEL skills is frequently examined in relation to different
aspects of negative aspects of school climate (e.g. school bullying). Students (N=860,
40.4% male students) completed Delaware School Climate Survey scales at a single time
point. The aim of this paper is to identify use of positive, punitive, and social-emotional
disciplinary techniques, students’ SEL skills and its’ effects on school bullying.
Additionally, mediation of disciplinary techniques in relation of students’ SEL skills and
school bullying is explored. Research results are summarized as follows. Female students
scored higher for Student SEL Skills (F [211.87] = 8.36, p = .004, η2 =.01), SEL
techniques (F [156.30] = 4.35, p = .037, η2 =.005) and Bullying at School (F [106.59]
=9.05, p < .003, η2 =.01). Age, gender, SEL Punitive and Positive Techniques explained
33% variance in Bullying at School. Teachers’ punitive disciplinary practice (β = .55, p
<.001) positively predicted bullying at school, while SEL teaching practice negatively
predicted bullying at school (β = - .24, p <.001). Full mediation of the link between
students’ SEL skills and school bullying by all three teachers’ disciplinary practice is
found (total indirect effect z = - 4.315, p < .001). Positive youth development (PYD)
perspective supports minimizing punitive disciplinary practice at school, and maximizing
SEL techniques in order to develop students’ SEL skills and prevent bullying.
PB  - Belgrade : Faculty of Philosophy, University of Belgrade
C3  - Dialogue, diversity and interdisciplinarity in the field of learning and instruction
T1  - Students’ sel skills, disciplinary practices and bulliyng: relevance for positive youth development
EP  - 55
SP  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_840
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević-Lepojević, Marina and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Stojanović, Marija",
year = "2022",
abstract = "The extent to which SEL (socio-emotional learning) techniques were provided in schools
as well as the level of students’ SEL skills is frequently examined in relation to different
aspects of negative aspects of school climate (e.g. school bullying). Students (N=860,
40.4% male students) completed Delaware School Climate Survey scales at a single time
point. The aim of this paper is to identify use of positive, punitive, and social-emotional
disciplinary techniques, students’ SEL skills and its’ effects on school bullying.
Additionally, mediation of disciplinary techniques in relation of students’ SEL skills and
school bullying is explored. Research results are summarized as follows. Female students
scored higher for Student SEL Skills (F [211.87] = 8.36, p = .004, η2 =.01), SEL
techniques (F [156.30] = 4.35, p = .037, η2 =.005) and Bullying at School (F [106.59]
=9.05, p < .003, η2 =.01). Age, gender, SEL Punitive and Positive Techniques explained
33% variance in Bullying at School. Teachers’ punitive disciplinary practice (β = .55, p
<.001) positively predicted bullying at school, while SEL teaching practice negatively
predicted bullying at school (β = - .24, p <.001). Full mediation of the link between
students’ SEL skills and school bullying by all three teachers’ disciplinary practice is
found (total indirect effect z = - 4.315, p < .001). Positive youth development (PYD)
perspective supports minimizing punitive disciplinary practice at school, and maximizing
SEL techniques in order to develop students’ SEL skills and prevent bullying.",
publisher = "Belgrade : Faculty of Philosophy, University of Belgrade",
journal = "Dialogue, diversity and interdisciplinarity in the field of learning and instruction",
title = "Students’ sel skills, disciplinary practices and bulliyng: relevance for positive youth development",
pages = "55-55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_840"
}
Kovačević-Lepojević, M., Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L.,& Stojanović, M.. (2022). Students’ sel skills, disciplinary practices and bulliyng: relevance for positive youth development. in Dialogue, diversity and interdisciplinarity in the field of learning and instruction
Belgrade : Faculty of Philosophy, University of Belgrade., 55-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_840
Kovačević-Lepojević M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Stojanović M. Students’ sel skills, disciplinary practices and bulliyng: relevance for positive youth development. in Dialogue, diversity and interdisciplinarity in the field of learning and instruction. 2022;:55-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_840 .
Kovačević-Lepojević, Marina, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Stojanović, Marija, "Students’ sel skills, disciplinary practices and bulliyng: relevance for positive youth development" in Dialogue, diversity and interdisciplinarity in the field of learning and instruction (2022):55-55,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_840 .

Saradnja nastavnika sa roditeljima učenika osnovnih škola na planu pospešivanja učenja kod kuće tokom kombinovanog modela nastave

Stojanović, Marija; Popović-Ćitić, Branislava; Kovačević-Lepojević, Marina; Bukvić Branković, Lidija

(Beograd : Društvo psihologa Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Bukvić Branković, Lidija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/844
AB  - Prema aktuelnim saznanjima, nastava u osnovnim školama u našoj zemlji je od početka pandemije pretežno
realizovana kroz kombinovani model nastave, koji je podrazumevao organizovanje nastave neposredno u školi
i putem nastave na daljinu. U ovakvim uslovima organizacije obrazovnovaspitnog rada, učenici su značajan
deo nastavnog gradiva usvajali u kućnim uslovima uz neminovnu uključenost donekle nespremnih roditelja.
Usled toga, pitanje koje je posebno dobilo na značaju tiče se saradnje nastavnika i roditelja na planu
olakšavanja učenicima da u kućnom okruženju ostvare predviđene ishode učenja. Kako bi se sagledalo u kojoj
meri su nastavnici osnovnih škola tokom kombinovanog modela nastave sarađivali sa roditeljima zarad
pospešivanja procesa učenja učenika u kućnim uslovima, sprovedeno je istraživanje na uzorku od 479
predmetnih nastavnika (19% muškog pola) iz različitih gradova širom Srbije, prosečne starosti od 43.77 godina
sa prosečnim radnim stažom u obrazovanju od 15.69 godina, koji su nastavu tokom školske 2020/21. godine
realizovali po kombinovanom modelu. U cilju dobijanja odgovora na postavljeno istraživačko pitanje,
primenjena je podskala Učenje kod kuće (α = .84), koja je deo Upitnika za nastavnike o uključenosti roditelja
(Teacher Survey on Parental Involvement; α = .95), baziranog na modelu Epstajnove o šest dimenzija saradnje
sa roditeljima (roditeljstvo, komunikacija, volontiranje, učenje kod kuće, donošenje odluka, saradnja sa
zajednicom). Rezultati ukazuju da su nastavnici u umereno visokoj meri sarađivali sa roditeljima radi
olakšavanja učenicima proces učenja kod kuće (M = 3.76, SD = .76), bez evidentiranih značajnih starosnih
razlika (r = 0.08, p = .08). Detaljnije, oko 86% nastavnika izjavljuje da su podsticali roditelje da svakodnevno
proveravaju domaće zadatke svoje dece, informisali ih o veštinama koje su potrebne za svaki predmet, davali
im ideje kako da najbolje pomognu svojoj deci u izradi domaćih zadataka, unapređivanju veština za različite
predmete i pripremi za ocenjivanje. Skoro svi ispitani nastavnici (94.2%) ističu da su ukazivali roditeljima na
dopunske aktivnosti koje podržavaju učenje u učionici. Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti da
značajan procenat nastavnika izveštava o zadovoljavajućem nivou saradnje sa roditeljima na planu olakšavanja procesa učenja učenika kod kuće. Ipak, uključivanje roditeljske perspektive po ovom pitanju pružilo bi
kompletnu sliku, te je to ujedno i preporuka za buduća istraživanja.
PB  - Beograd : Društvo psihologa Srbije
C3  - Psihologija između profesije i nauke
T1  - Saradnja nastavnika sa roditeljima učenika osnovnih škola na planu pospešivanja učenja kod kuće tokom kombinovanog modela nastave
EP  - 58
SP  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4753
ER  - 
@conference{
author = "Stojanović, Marija and Popović-Ćitić, Branislava and Kovačević-Lepojević, Marina and Bukvić Branković, Lidija",
year = "2022",
abstract = "Prema aktuelnim saznanjima, nastava u osnovnim školama u našoj zemlji je od početka pandemije pretežno
realizovana kroz kombinovani model nastave, koji je podrazumevao organizovanje nastave neposredno u školi
i putem nastave na daljinu. U ovakvim uslovima organizacije obrazovnovaspitnog rada, učenici su značajan
deo nastavnog gradiva usvajali u kućnim uslovima uz neminovnu uključenost donekle nespremnih roditelja.
Usled toga, pitanje koje je posebno dobilo na značaju tiče se saradnje nastavnika i roditelja na planu
olakšavanja učenicima da u kućnom okruženju ostvare predviđene ishode učenja. Kako bi se sagledalo u kojoj
meri su nastavnici osnovnih škola tokom kombinovanog modela nastave sarađivali sa roditeljima zarad
pospešivanja procesa učenja učenika u kućnim uslovima, sprovedeno je istraživanje na uzorku od 479
predmetnih nastavnika (19% muškog pola) iz različitih gradova širom Srbije, prosečne starosti od 43.77 godina
sa prosečnim radnim stažom u obrazovanju od 15.69 godina, koji su nastavu tokom školske 2020/21. godine
realizovali po kombinovanom modelu. U cilju dobijanja odgovora na postavljeno istraživačko pitanje,
primenjena je podskala Učenje kod kuće (α = .84), koja je deo Upitnika za nastavnike o uključenosti roditelja
(Teacher Survey on Parental Involvement; α = .95), baziranog na modelu Epstajnove o šest dimenzija saradnje
sa roditeljima (roditeljstvo, komunikacija, volontiranje, učenje kod kuće, donošenje odluka, saradnja sa
zajednicom). Rezultati ukazuju da su nastavnici u umereno visokoj meri sarađivali sa roditeljima radi
olakšavanja učenicima proces učenja kod kuće (M = 3.76, SD = .76), bez evidentiranih značajnih starosnih
razlika (r = 0.08, p = .08). Detaljnije, oko 86% nastavnika izjavljuje da su podsticali roditelje da svakodnevno
proveravaju domaće zadatke svoje dece, informisali ih o veštinama koje su potrebne za svaki predmet, davali
im ideje kako da najbolje pomognu svojoj deci u izradi domaćih zadataka, unapređivanju veština za različite
predmete i pripremi za ocenjivanje. Skoro svi ispitani nastavnici (94.2%) ističu da su ukazivali roditeljima na
dopunske aktivnosti koje podržavaju učenje u učionici. Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti da
značajan procenat nastavnika izveštava o zadovoljavajućem nivou saradnje sa roditeljima na planu olakšavanja procesa učenja učenika kod kuće. Ipak, uključivanje roditeljske perspektive po ovom pitanju pružilo bi
kompletnu sliku, te je to ujedno i preporuka za buduća istraživanja.",
publisher = "Beograd : Društvo psihologa Srbije",
journal = "Psihologija između profesije i nauke",
title = "Saradnja nastavnika sa roditeljima učenika osnovnih škola na planu pospešivanja učenja kod kuće tokom kombinovanog modela nastave",
pages = "58-57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4753"
}
Stojanović, M., Popović-Ćitić, B., Kovačević-Lepojević, M.,& Bukvić Branković, L.. (2022). Saradnja nastavnika sa roditeljima učenika osnovnih škola na planu pospešivanja učenja kod kuće tokom kombinovanog modela nastave. in Psihologija između profesije i nauke
Beograd : Društvo psihologa Srbije., 57-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4753
Stojanović M, Popović-Ćitić B, Kovačević-Lepojević M, Bukvić Branković L. Saradnja nastavnika sa roditeljima učenika osnovnih škola na planu pospešivanja učenja kod kuće tokom kombinovanog modela nastave. in Psihologija između profesije i nauke. 2022;:57-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4753 .
Stojanović, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, Kovačević-Lepojević, Marina, Bukvić Branković, Lidija, "Saradnja nastavnika sa roditeljima učenika osnovnih škola na planu pospešivanja učenja kod kuće tokom kombinovanog modela nastave" in Psihologija između profesije i nauke (2022):57-58,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4753 .

Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada

Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Stojanović, Marija; Popović, Vesna; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić, Ana; Kovačević, Milica

(Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, 2022)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Popović, Vesna
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/837
AB  - Uvažavajući napore u razvoju omladinskog rada u Republici Srbiji, CEPORA – Centar za
pozitivan razvoj dece i omladine, Nacionalna asocijacija praktičara/ki omladinskog rada i tim
terenskih radnika pri gradskoj opštini Aarhus iz Danske, sproveli su, u periodu od 2020. do 2022.
godine, Erazmus+ projekat strateškog partnerstva „Budi profesionalac: unapređenje prakse
omladinskog rada sa mladima sa smanjenim mogućnostima”. Nakon serije sastanaka i aktivnosti
za razmenu iskustava, kreiran je dinamičan trening za omladinske radnike, čiju glavnu
specifičnost čini upotreba primenjene drame kao alata za učenje. Trening sesije sačinjene su od
niza iskustvenih zadataka i scenarija kroz koje učesnici, uz vođstvo trenera, testiraju svoja
uverenja, znanja i veštine i jačaju svoje kompetencije primene profesionalnih principa u praksi i
reagovanja u problemskim siutacijama kroz iskustveno učenje. Trening je tokom projekta
pilotiran sa grupom omladinskih radnika i stručnjaka iz oblasti društveno-humanističkih nauka,
a njegova finalna verzija, uključujući i prikaz konteksta omladinskog rada, profesionalnih
principa i izazova sa kojima se omladinski radnici susreću u svom radu objavljeni su u publikaciji
„Budi profesionalac: trening za primenu profesionalnih principa u omladinskom radu”.
Sveobuhvatna publikacija sumira savremena saznanja u ovoj oblasti i predstavlja značajan resurs
svima koji sprovode direktan rad sa mladima, a posebno sa mladima iz različitih osetljivih grupa.
Rezultati projekta predstavljeni su na događajima u Srbiji i Danskoj, a kreiran je i prateći
priručnik za sve učesnike treninga. Materijali nastali u sklopu projekta dostupni su, bez naknade,
na sajtu: www.cepora.org.
AB  - Acknowledging the efforts in the development of youth work in the Republic of Serbia, CEPORA
- Center for Positive Youth Development, the National Association of Youth Work Practitioners
and the team of field workers in the municipality of Aarhus from Denmark, conducted, in the
period from 2020 to 2022, an Erasmus + strategic partnership project “Act As Professionals Improvement of the youth work practice with young people with fewer opportunities”. After a
series of meetings and activities for the exchange of experiences, a dynamic training was created
for youth workers, whose main specificity is the use of applied drama as a learning tool. The
training sessions consist of a series of experiential tasks and scenarios through which participants,
under the guidance of the trainer, test their beliefs, knowledge and skills and strengthen their
competencies of applying professional principles in practice and responding to problem situations
through experiential learning. During the project, the training was piloted with a group of youth
workers and experts in the social sciences and humanities, and its final version, including the
context of youth work, professional principles and challenges faced by youth workers in their
work were published in the publication “Act as Professionals – Training module for the use of
professional principles in youth work”. The comprehensive publication summarizes current
knowledge in this field and is a significant resource for all those who conduct direct work with
young people, especially with young people from different vulnerable groups. The results of the
project were presented at events in Serbia and Denmark, and an accompanying manual was
created for all training participants. Materials created as part of the project are available, free of
charge, at: www.cepora.org.
PB  - Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih
C3  - Unapređenje kvalitete života djece i mladih
T1  - Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada
T1  - Professional principles in working with young people from vulnerable groups: Creating a training for youth work practitioners
T1  - Professional principles in working with young people from vulnerable groups: Creating a training for youth work practitioners
EP  - 874
SP  - 865
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Stojanović, Marija and Popović, Vesna and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić, Ana and Kovačević, Milica",
year = "2022",
abstract = "Uvažavajući napore u razvoju omladinskog rada u Republici Srbiji, CEPORA – Centar za
pozitivan razvoj dece i omladine, Nacionalna asocijacija praktičara/ki omladinskog rada i tim
terenskih radnika pri gradskoj opštini Aarhus iz Danske, sproveli su, u periodu od 2020. do 2022.
godine, Erazmus+ projekat strateškog partnerstva „Budi profesionalac: unapređenje prakse
omladinskog rada sa mladima sa smanjenim mogućnostima”. Nakon serije sastanaka i aktivnosti
za razmenu iskustava, kreiran je dinamičan trening za omladinske radnike, čiju glavnu
specifičnost čini upotreba primenjene drame kao alata za učenje. Trening sesije sačinjene su od
niza iskustvenih zadataka i scenarija kroz koje učesnici, uz vođstvo trenera, testiraju svoja
uverenja, znanja i veštine i jačaju svoje kompetencije primene profesionalnih principa u praksi i
reagovanja u problemskim siutacijama kroz iskustveno učenje. Trening je tokom projekta
pilotiran sa grupom omladinskih radnika i stručnjaka iz oblasti društveno-humanističkih nauka,
a njegova finalna verzija, uključujući i prikaz konteksta omladinskog rada, profesionalnih
principa i izazova sa kojima se omladinski radnici susreću u svom radu objavljeni su u publikaciji
„Budi profesionalac: trening za primenu profesionalnih principa u omladinskom radu”.
Sveobuhvatna publikacija sumira savremena saznanja u ovoj oblasti i predstavlja značajan resurs
svima koji sprovode direktan rad sa mladima, a posebno sa mladima iz različitih osetljivih grupa.
Rezultati projekta predstavljeni su na događajima u Srbiji i Danskoj, a kreiran je i prateći
priručnik za sve učesnike treninga. Materijali nastali u sklopu projekta dostupni su, bez naknade,
na sajtu: www.cepora.org., Acknowledging the efforts in the development of youth work in the Republic of Serbia, CEPORA
- Center for Positive Youth Development, the National Association of Youth Work Practitioners
and the team of field workers in the municipality of Aarhus from Denmark, conducted, in the
period from 2020 to 2022, an Erasmus + strategic partnership project “Act As Professionals Improvement of the youth work practice with young people with fewer opportunities”. After a
series of meetings and activities for the exchange of experiences, a dynamic training was created
for youth workers, whose main specificity is the use of applied drama as a learning tool. The
training sessions consist of a series of experiential tasks and scenarios through which participants,
under the guidance of the trainer, test their beliefs, knowledge and skills and strengthen their
competencies of applying professional principles in practice and responding to problem situations
through experiential learning. During the project, the training was piloted with a group of youth
workers and experts in the social sciences and humanities, and its final version, including the
context of youth work, professional principles and challenges faced by youth workers in their
work were published in the publication “Act as Professionals – Training module for the use of
professional principles in youth work”. The comprehensive publication summarizes current
knowledge in this field and is a significant resource for all those who conduct direct work with
young people, especially with young people from different vulnerable groups. The results of the
project were presented at events in Serbia and Denmark, and an accompanying manual was
created for all training participants. Materials created as part of the project are available, free of
charge, at: www.cepora.org.",
publisher = "Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih",
journal = "Unapređenje kvalitete života djece i mladih",
title = "Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada, Professional principles in working with young people from vulnerable groups: Creating a training for youth work practitioners, Professional principles in working with young people from vulnerable groups: Creating a training for youth work practitioners",
pages = "874-865",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751"
}
Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L., Stojanović, M., Popović, V., Kovačević-Lepojević, M., Paraušić, A.,& Kovačević, M.. (2022). Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih
Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih., 865-874.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751
Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Stojanović M, Popović V, Kovačević-Lepojević M, Paraušić A, Kovačević M. Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih. 2022;:865-874.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751 .
Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Stojanović, Marija, Popović, Vesna, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić, Ana, Kovačević, Milica, "Profesionalni principi u radu sa mladima iz osetljivih grupa: kreiranje treninga za praktičare omladinskog rada" in Unapređenje kvalitete života djece i mladih (2022):865-874,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4751 .

Socioemocionalne kompetencije, emocionalna angažovanost i zadovoljstvo životom kod beogradskih srednjoškolaca

Kovačević-Lepojević, Marina; Stojanović, Marija; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Mijatović, Luka

(Beograd : Društvo psihologa Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Mijatović, Luka
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/843
AB  - Istraživači učestalo potvrđuju povezanost socioemocionalnih kompetencija i emocionalne angažovanosti
učenika sa pozitivnim razvojnim ishodima i boljim postignućem. Ređe se postavlja pitanje jesu li
socioemocionalno kompetentniji učenici i srećniji, kao i koja je uloga emocionalne angažovanosti s tim u vezi.
Cilj ovog rada predstavlja sagledavanje povezanosti socioemocionalnih veština i emocionalne angažovanosti
učenika beogradskih srednjih škola sa zadovoljstvom životom. Ukupno 860 učenika (40.4% učenika muškog
pola) popunilo je: 1) Skalu socioemocionalnih veština učenika (Delaware School Climate Survey – Student
SEL Skills Scale) kojom se procenjuju odgovornost, socijalna svesnost, samoregulacija i veštine uspostavljanja
i održavanja odnosa sa drugima; 2) Skalu emocionalne angažovanosti učenika (Delaware School Climate
Survey – Student Emotional Engagement Scale) koja daje opštu meru emocionalne angažovanosti; i 3) Kratku
višedimenzionalnu skalu zadovoljstva životom (Brief Multidimensional Students’ Life Scale). Rezultati
istraživanja ukazuju na to da socioemocionalne kompetencije i emocionalna angažovanost kao set
prediktorskih varijabli objašnjavaju oko 38% varijanse zadovoljstva životom kod učenika (R = .61, R2 = .38,
F (6649.19) = 62.12, p < .001), pri čemu se kao značajni pojedinačni prediktori izdvajaju veštine uspostavljanja
i održavanja odnosa (β = .30; p < .001) i socijalna svesnost (β = -.14; p < .001). Dodatno, utvrđeno je da
emocionalna angažovanost predstavlja značajan medijator u objašnjenju povezanosti većine ispitivanih socioemocionalnih veština učenika (veštine uspostavljanja i održavanja odnosa (z = 6.733, p < .001); socijalne
svesnosti (z = 5.640, p < .001) i samoregulacije (z = 4.629, p < .001) sa zadovoljstvom životom. Rezultati
ukazuju na važnost stimulisanja emocionalne angažovanosti učenika u školama, kako bi se stekli uslovi za
ostvarivanje ličnih potencijala i dobrobiti učenika.
PB  - Beograd : Društvo psihologa Srbije
C3  - Psihologija između profesije i nauke
T1  - Socioemocionalne kompetencije, emocionalna angažovanost i zadovoljstvo životom kod beogradskih srednjoškolaca
EP  - 61
SP  - 60
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4752
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević-Lepojević, Marina and Stojanović, Marija and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Mijatović, Luka",
year = "2022",
abstract = "Istraživači učestalo potvrđuju povezanost socioemocionalnih kompetencija i emocionalne angažovanosti
učenika sa pozitivnim razvojnim ishodima i boljim postignućem. Ređe se postavlja pitanje jesu li
socioemocionalno kompetentniji učenici i srećniji, kao i koja je uloga emocionalne angažovanosti s tim u vezi.
Cilj ovog rada predstavlja sagledavanje povezanosti socioemocionalnih veština i emocionalne angažovanosti
učenika beogradskih srednjih škola sa zadovoljstvom životom. Ukupno 860 učenika (40.4% učenika muškog
pola) popunilo je: 1) Skalu socioemocionalnih veština učenika (Delaware School Climate Survey – Student
SEL Skills Scale) kojom se procenjuju odgovornost, socijalna svesnost, samoregulacija i veštine uspostavljanja
i održavanja odnosa sa drugima; 2) Skalu emocionalne angažovanosti učenika (Delaware School Climate
Survey – Student Emotional Engagement Scale) koja daje opštu meru emocionalne angažovanosti; i 3) Kratku
višedimenzionalnu skalu zadovoljstva životom (Brief Multidimensional Students’ Life Scale). Rezultati
istraživanja ukazuju na to da socioemocionalne kompetencije i emocionalna angažovanost kao set
prediktorskih varijabli objašnjavaju oko 38% varijanse zadovoljstva životom kod učenika (R = .61, R2 = .38,
F (6649.19) = 62.12, p < .001), pri čemu se kao značajni pojedinačni prediktori izdvajaju veštine uspostavljanja
i održavanja odnosa (β = .30; p < .001) i socijalna svesnost (β = -.14; p < .001). Dodatno, utvrđeno je da
emocionalna angažovanost predstavlja značajan medijator u objašnjenju povezanosti većine ispitivanih socioemocionalnih veština učenika (veštine uspostavljanja i održavanja odnosa (z = 6.733, p < .001); socijalne
svesnosti (z = 5.640, p < .001) i samoregulacije (z = 4.629, p < .001) sa zadovoljstvom životom. Rezultati
ukazuju na važnost stimulisanja emocionalne angažovanosti učenika u školama, kako bi se stekli uslovi za
ostvarivanje ličnih potencijala i dobrobiti učenika.",
publisher = "Beograd : Društvo psihologa Srbije",
journal = "Psihologija između profesije i nauke",
title = "Socioemocionalne kompetencije, emocionalna angažovanost i zadovoljstvo životom kod beogradskih srednjoškolaca",
pages = "61-60",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4752"
}
Kovačević-Lepojević, M., Stojanović, M., Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L.,& Mijatović, L.. (2022). Socioemocionalne kompetencije, emocionalna angažovanost i zadovoljstvo životom kod beogradskih srednjoškolaca. in Psihologija između profesije i nauke
Beograd : Društvo psihologa Srbije., 60-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4752
Kovačević-Lepojević M, Stojanović M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Mijatović L. Socioemocionalne kompetencije, emocionalna angažovanost i zadovoljstvo životom kod beogradskih srednjoškolaca. in Psihologija između profesije i nauke. 2022;:60-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4752 .
Kovačević-Lepojević, Marina, Stojanović, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Mijatović, Luka, "Socioemocionalne kompetencije, emocionalna angažovanost i zadovoljstvo životom kod beogradskih srednjoškolaca" in Psihologija između profesije i nauke (2022):60-61,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4752 .

Problematic social media use in the covid-19 era: the role of personality and trait emotional intelligence

Mijatović, Luka; Stižak, Nevena; Kovačević-Lepojević, Marina; Bukvić Branković, Lidija; Popović-Ćitić, Branislava; Stojanović, Marija; Paraušić, Ana

(Niš : Faculty of Philosophy, University of Niš, 2022)

TY  - CONF
AU  - Mijatović, Luka
AU  - Stižak, Nevena
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Paraušić, Ana
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/841
AB  - According to previous research, social media use among
students has increased during the COVID-19 pandemic due to
lockdown and transition to distance learning. Many studies have
demonstrated a link between personality traits and problematic
social media use (PSMU). In addition to basic personality traits,
trait emotional intelligence (EI) has shown to be a protective factor
against various behavioral problems: higher trait EI is likely to be
related to decreased PSMU. The present study explored the role
of basic personality traits and trait EI in predicting PSMU during
the pandemic. Subjects in this online research were female students
(N = 259) from the University of Belgrade who completed: (1) Bergen Social Media Scale (BSMAS), measuring problematic social
media use according to the core components of addiction (salience,
mood modification, tolerance, withdraw symptoms, conflict,
and relapse), (2) HEXACO Personality Inventory Revised comprising
traits Honesty-Humility, Emotionality, Extraversion, Agreeableness,
Conscientiousness and Openness to experience, and (3)
the TEIQue, examining trait EI factors - Well-Being, Self-control,
Emotionality, and Sociability. Hierarchical regression model comprised
of the HEXACO personality traits (entered 1st) and trait EI
factors (entered 2nd) as predictors, and PSMU as a criterion variable
was tested. HEXACO personality traits explained almost 23%
of variance (F(6, 252) = 13.682, Adj. R2 = .228, p < .001) with Honesty-
Humility (β = -.289, p < .001), Emotionality (β = .190, p < .001),
Extraversion (β = -.116, p < .05), Conscientiousness (β = -.275, p <
.001) and Openness to experience (β = -.116, p < .05) as significant
predictors. In the second step, PSMU was predicted (F(10, 248)
= 8.990, Adj. R2 = .236, p < .001) negatively by HEXACO Honesty-
Humility (β = -.287, p < .001), Conscientiousness (β = -.171, p <
.05) and by trait EI factor Self-control (β = -.202, p < .05). Trait EI
factors offered no incremental increase in predicting PSMU. The
current data confirmed relations between PSMU and most of HEXACO
personality traits. The results also indicate significant role of
Self-control as a trait EI factor in predicting PSMU in the COVID era.
PB  - Niš : Faculty of Philosophy, University of Niš
C3  - Current challenges in psychological science
T1  - Problematic social media use in the covid-19 era: the role of personality and trait emotional intelligence
EP  - 156
SP  - 155
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886
ER  - 
@conference{
author = "Mijatović, Luka and Stižak, Nevena and Kovačević-Lepojević, Marina and Bukvić Branković, Lidija and Popović-Ćitić, Branislava and Stojanović, Marija and Paraušić, Ana",
year = "2022",
abstract = "According to previous research, social media use among
students has increased during the COVID-19 pandemic due to
lockdown and transition to distance learning. Many studies have
demonstrated a link between personality traits and problematic
social media use (PSMU). In addition to basic personality traits,
trait emotional intelligence (EI) has shown to be a protective factor
against various behavioral problems: higher trait EI is likely to be
related to decreased PSMU. The present study explored the role
of basic personality traits and trait EI in predicting PSMU during
the pandemic. Subjects in this online research were female students
(N = 259) from the University of Belgrade who completed: (1) Bergen Social Media Scale (BSMAS), measuring problematic social
media use according to the core components of addiction (salience,
mood modification, tolerance, withdraw symptoms, conflict,
and relapse), (2) HEXACO Personality Inventory Revised comprising
traits Honesty-Humility, Emotionality, Extraversion, Agreeableness,
Conscientiousness and Openness to experience, and (3)
the TEIQue, examining trait EI factors - Well-Being, Self-control,
Emotionality, and Sociability. Hierarchical regression model comprised
of the HEXACO personality traits (entered 1st) and trait EI
factors (entered 2nd) as predictors, and PSMU as a criterion variable
was tested. HEXACO personality traits explained almost 23%
of variance (F(6, 252) = 13.682, Adj. R2 = .228, p < .001) with Honesty-
Humility (β = -.289, p < .001), Emotionality (β = .190, p < .001),
Extraversion (β = -.116, p < .05), Conscientiousness (β = -.275, p <
.001) and Openness to experience (β = -.116, p < .05) as significant
predictors. In the second step, PSMU was predicted (F(10, 248)
= 8.990, Adj. R2 = .236, p < .001) negatively by HEXACO Honesty-
Humility (β = -.287, p < .001), Conscientiousness (β = -.171, p <
.05) and by trait EI factor Self-control (β = -.202, p < .05). Trait EI
factors offered no incremental increase in predicting PSMU. The
current data confirmed relations between PSMU and most of HEXACO
personality traits. The results also indicate significant role of
Self-control as a trait EI factor in predicting PSMU in the COVID era.",
publisher = "Niš : Faculty of Philosophy, University of Niš",
journal = "Current challenges in psychological science",
title = "Problematic social media use in the covid-19 era: the role of personality and trait emotional intelligence",
pages = "156-155",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886"
}
Mijatović, L., Stižak, N., Kovačević-Lepojević, M., Bukvić Branković, L., Popović-Ćitić, B., Stojanović, M.,& Paraušić, A.. (2022). Problematic social media use in the covid-19 era: the role of personality and trait emotional intelligence. in Current challenges in psychological science
Niš : Faculty of Philosophy, University of Niš., 155-156.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886
Mijatović L, Stižak N, Kovačević-Lepojević M, Bukvić Branković L, Popović-Ćitić B, Stojanović M, Paraušić A. Problematic social media use in the covid-19 era: the role of personality and trait emotional intelligence. in Current challenges in psychological science. 2022;:155-156.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886 .
Mijatović, Luka, Stižak, Nevena, Kovačević-Lepojević, Marina, Bukvić Branković, Lidija, Popović-Ćitić, Branislava, Stojanović, Marija, Paraušić, Ana, "Problematic social media use in the covid-19 era: the role of personality and trait emotional intelligence" in Current challenges in psychological science (2022):155-156,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886 .

Teachers’ coping strategies regarding the pandemic: Connections with fear of covid-19 and teachers’ mental wellbeing

Bukvić Branković, Lidija; Popović-Ćitić, Branislava; Stojanović, Marija; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić, Ana

(Niš : Faculty of Philosophy, University of Niš, 2022)

TY  - CONF
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić, Ana
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/836
AB  - Responses to the COVID-19 pandemic have put the schools
and their staff in the frontlines, creating a long list of new stressors
for teachers to deal with. Respecting the challenges of pandemic
education, a group of researchers conducted a survey on
a sample of 817 elementary school teachers with the aim of assessing
teachers’ coping strategies regarding the pandemic and
their connections to fear of COVID-19 and their mental wellbeing.
Data were collected during April and May 2021, through an online
questionnaire. Coping strategies were measured with Brief-
COPE, consisting of 14 scales, covering a wide range of coping
strategies that can be grouped into approach strategies – those
that actively work to change the stressor or accept its presence
in one’s life and avoidant coping strategies – that tend toward
more dysfunctional responses such as denial, distraction, or substance
use. Fear of COVID-19 Scale and Warwick-Edinburg Mental
Well-being Scale were also used. Research results show that
teachers use more actively approach strategies (M = 37.52, SD =
6.01), than avoidant strategies (M = 23.41, SD = 4.75) (t(757) =
64.73, p < .001). Fear of COVID-19 correlates positively with both
clusters, but more significantly with avoidance strategies (r = .46, p< .001) than approach strategies (r = .25, p < .001). Teachers’ mental
wellbeing correlates mildly positively (r = .14, p < .001) with
approach strategies, but correlates moderately negatively with
avoidant strategies (r = -.31, p < .001). These results confirm the
negative correlations between avoidant strategies and teachers’
mental wellbeing, as well as its stronger connection with the fear
of COVID-19, suggesting that teachers’ tend to choose avoidant
strategies if they are more negatively influenced by the pandemic.
PB  - Niš : Faculty of Philosophy, University of Niš
C3  - Current challenges in psychological science
T1  - Teachers’ coping strategies regarding the pandemic: Connections with fear of covid-19 and teachers’ mental wellbeing
EP  - 10
SP  - 9
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4885
ER  - 
@conference{
author = "Bukvić Branković, Lidija and Popović-Ćitić, Branislava and Stojanović, Marija and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić, Ana",
year = "2022",
abstract = "Responses to the COVID-19 pandemic have put the schools
and their staff in the frontlines, creating a long list of new stressors
for teachers to deal with. Respecting the challenges of pandemic
education, a group of researchers conducted a survey on
a sample of 817 elementary school teachers with the aim of assessing
teachers’ coping strategies regarding the pandemic and
their connections to fear of COVID-19 and their mental wellbeing.
Data were collected during April and May 2021, through an online
questionnaire. Coping strategies were measured with Brief-
COPE, consisting of 14 scales, covering a wide range of coping
strategies that can be grouped into approach strategies – those
that actively work to change the stressor or accept its presence
in one’s life and avoidant coping strategies – that tend toward
more dysfunctional responses such as denial, distraction, or substance
use. Fear of COVID-19 Scale and Warwick-Edinburg Mental
Well-being Scale were also used. Research results show that
teachers use more actively approach strategies (M = 37.52, SD =
6.01), than avoidant strategies (M = 23.41, SD = 4.75) (t(757) =
64.73, p < .001). Fear of COVID-19 correlates positively with both
clusters, but more significantly with avoidance strategies (r = .46, p< .001) than approach strategies (r = .25, p < .001). Teachers’ mental
wellbeing correlates mildly positively (r = .14, p < .001) with
approach strategies, but correlates moderately negatively with
avoidant strategies (r = -.31, p < .001). These results confirm the
negative correlations between avoidant strategies and teachers’
mental wellbeing, as well as its stronger connection with the fear
of COVID-19, suggesting that teachers’ tend to choose avoidant
strategies if they are more negatively influenced by the pandemic.",
publisher = "Niš : Faculty of Philosophy, University of Niš",
journal = "Current challenges in psychological science",
title = "Teachers’ coping strategies regarding the pandemic: Connections with fear of covid-19 and teachers’ mental wellbeing",
pages = "10-9",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4885"
}
Bukvić Branković, L., Popović-Ćitić, B., Stojanović, M., Kovačević-Lepojević, M.,& Paraušić, A.. (2022). Teachers’ coping strategies regarding the pandemic: Connections with fear of covid-19 and teachers’ mental wellbeing. in Current challenges in psychological science
Niš : Faculty of Philosophy, University of Niš., 9-10.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4885
Bukvić Branković L, Popović-Ćitić B, Stojanović M, Kovačević-Lepojević M, Paraušić A. Teachers’ coping strategies regarding the pandemic: Connections with fear of covid-19 and teachers’ mental wellbeing. in Current challenges in psychological science. 2022;:9-10.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4885 .
Bukvić Branković, Lidija, Popović-Ćitić, Branislava, Stojanović, Marija, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić, Ana, "Teachers’ coping strategies regarding the pandemic: Connections with fear of covid-19 and teachers’ mental wellbeing" in Current challenges in psychological science (2022):9-10,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4885 .

Attitudes of Belgrade high school students about gender equality

Stojanović, Marija; Kovačević-Lepojević, Marina; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija

(Россия : Забайкальский государственный университет, 2022)

TY  - CONF
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/812
AB  - The paper presents the results of a survey on attitudes
towards gender equality among students from 11 Belgrade high schools. The
obtained findings were discussed in accordance with current knowledge, and
served as a basis for drafting recommendations in a practical and research
context.
AB  - В статье представлены результаты исследования
отношения к гендерному равенству среди учащихся 11 средних школ
Белграда. Полученные данные были обсуждены в соответствии с
актуельным сазнанжима и послужили основой для разработки
рекомендаций в практическом и исследовательском контексте.
PB  - Россия : Забайкальский государственный университет
PB  - Россия : Медицинский университет Семей
C3  - Ракурс развития гендерных отношений в современном мирe
T1  - Attitudes of Belgrade high school students about gender equality
T1  - Отношение старшеклассников Белграда к гендерному равенству
EP  - 138
SP  - 133
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_812
ER  - 
@conference{
author = "Stojanović, Marija and Kovačević-Lepojević, Marina and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija",
year = "2022",
abstract = "The paper presents the results of a survey on attitudes
towards gender equality among students from 11 Belgrade high schools. The
obtained findings were discussed in accordance with current knowledge, and
served as a basis for drafting recommendations in a practical and research
context., В статье представлены результаты исследования
отношения к гендерному равенству среди учащихся 11 средних школ
Белграда. Полученные данные были обсуждены в соответствии с
актуельным сазнанжима и послужили основой для разработки
рекомендаций в практическом и исследовательском контексте.",
publisher = "Россия : Забайкальский государственный университет, Россия : Медицинский университет Семей",
journal = "Ракурс развития гендерных отношений в современном мирe",
title = "Attitudes of Belgrade high school students about gender equality, Отношение старшеклассников Белграда к гендерному равенству",
pages = "138-133",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_812"
}
Stojanović, M., Kovačević-Lepojević, M., Popović-Ćitić, B.,& Bukvić Branković, L.. (2022). Attitudes of Belgrade high school students about gender equality. in Ракурс развития гендерных отношений в современном мирe
Россия : Забайкальский государственный университет., 133-138.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_812
Stojanović M, Kovačević-Lepojević M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L. Attitudes of Belgrade high school students about gender equality. in Ракурс развития гендерных отношений в современном мирe. 2022;:133-138.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_812 .
Stojanović, Marija, Kovačević-Lepojević, Marina, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, "Attitudes of Belgrade high school students about gender equality" in Ракурс развития гендерных отношений в современном мирe (2022):133-138,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_812 .

Fear of COVID-19 in primary school teachers: A survey study in Serbia

Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić, Ana; Stojanović, Marija

(Beograd : Filozofski fakultet, 2022)

TY  - CONF
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Stojanović, Marija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/787
AB  - The advent of COVID-19 worldwide has led to consequences for people’s health, both physical and psychological, such as fear and anxiety. Following their important role in the fast adjustment of the education system, teachers are seen as a possible vulnerable category for enhanced negative consequences of this crisis. The aim of this cross-sectional study was to identify the level of fear of COVID-19 in teachers working in primary schools in Serbia and to determine whether there are any differences in fear levels according to gender, age, and working category. A total of 817 teachers (15.2% male) from public primary schools in Serbia, age from 23 to 64 (M = 45.56, SD = 9.35), took part in the study via an online survey from February to April 2021. From the sample, 34.4% teachers teach in the first education cycle and 65.6% in the second. Teachers were contacted through email addresses of schools, including the invitation letter with information about the study, and the link to the online questionnaire. All the participants completed the survey anonymously and gave their informed online consent. Data on fear of COVID-19 were collected using the Fear of COVID-19 Scale (FCV-19S). The instrument consists of seven items, and the internal reliability of the scale was good, with a Cronbach’s alpha of .84. The mean global FCV-19S score was 16.00 ± 6.06. Female teachers (M = 17.15, SD = 6.21) express slight, but statistically significant higher levels of fear (t(795) = 2.98, p < .01, g = 0.29) than their male colleagues (M = 14.50, SD = 5.96). Teachers of the first education cycle (M = 16.25, SD = 6.02) express similar statistically significant higher levels of fear (t(788) = 3.95, p < .001, g = 0.29) than those of the second cycle (M = 15.38, SD = 5.96). Results show that age and FCV score correlate slightly positive (r = .13, p < .001). Emotional and physical responses were compared regarding these sociodemographic variables. Results show that the same differences are present in both emotional and physical response to fear of COVID-19: female teachers, teachers of the first education cycle and older teachers express slight, but statistically significant higher levels of both emotional and physical fear. Collected data can serve as a base-line for future exploration of vulnerable groups of teachers.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet
C3  - Empirical studies in psychology
T1  - Fear of COVID-19 in primary school teachers: A survey study in Serbia
EP  - 82
SP  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4318
ER  - 
@conference{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić, Ana and Stojanović, Marija",
year = "2022",
abstract = "The advent of COVID-19 worldwide has led to consequences for people’s health, both physical and psychological, such as fear and anxiety. Following their important role in the fast adjustment of the education system, teachers are seen as a possible vulnerable category for enhanced negative consequences of this crisis. The aim of this cross-sectional study was to identify the level of fear of COVID-19 in teachers working in primary schools in Serbia and to determine whether there are any differences in fear levels according to gender, age, and working category. A total of 817 teachers (15.2% male) from public primary schools in Serbia, age from 23 to 64 (M = 45.56, SD = 9.35), took part in the study via an online survey from February to April 2021. From the sample, 34.4% teachers teach in the first education cycle and 65.6% in the second. Teachers were contacted through email addresses of schools, including the invitation letter with information about the study, and the link to the online questionnaire. All the participants completed the survey anonymously and gave their informed online consent. Data on fear of COVID-19 were collected using the Fear of COVID-19 Scale (FCV-19S). The instrument consists of seven items, and the internal reliability of the scale was good, with a Cronbach’s alpha of .84. The mean global FCV-19S score was 16.00 ± 6.06. Female teachers (M = 17.15, SD = 6.21) express slight, but statistically significant higher levels of fear (t(795) = 2.98, p < .01, g = 0.29) than their male colleagues (M = 14.50, SD = 5.96). Teachers of the first education cycle (M = 16.25, SD = 6.02) express similar statistically significant higher levels of fear (t(788) = 3.95, p < .001, g = 0.29) than those of the second cycle (M = 15.38, SD = 5.96). Results show that age and FCV score correlate slightly positive (r = .13, p < .001). Emotional and physical responses were compared regarding these sociodemographic variables. Results show that the same differences are present in both emotional and physical response to fear of COVID-19: female teachers, teachers of the first education cycle and older teachers express slight, but statistically significant higher levels of both emotional and physical fear. Collected data can serve as a base-line for future exploration of vulnerable groups of teachers.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet",
journal = "Empirical studies in psychology",
title = "Fear of COVID-19 in primary school teachers: A survey study in Serbia",
pages = "82-81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4318"
}
Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L., Kovačević-Lepojević, M., Paraušić, A.,& Stojanović, M.. (2022). Fear of COVID-19 in primary school teachers: A survey study in Serbia. in Empirical studies in psychology
Beograd : Filozofski fakultet., 81-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4318
Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Kovačević-Lepojević M, Paraušić A, Stojanović M. Fear of COVID-19 in primary school teachers: A survey study in Serbia. in Empirical studies in psychology. 2022;:81-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4318 .
Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić, Ana, Stojanović, Marija, "Fear of COVID-19 in primary school teachers: A survey study in Serbia" in Empirical studies in psychology (2022):81-82,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4318 .

Uvažavanje različitosti u školskom okruženju u funkciji prevencije problema ponašanja učenika

Stojanović, Marija; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija

(Banja Luka : Centar modernih znanja, 2022)

TY  - CONF
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/835
AB  - Sa razvojem i usloţnjavanjem društva, škola sve više postaje mesto koje okuplja pripadnike
različitih kulturalnih grupa. Izraţena različitost u školskom setingu često se dovodi u vezu sa
ispoljavanjem vršnjačkog nasilja, diskriminacije i govora mrţnje prema učenicima koji pripadaju
kulturološki drugačijim grupama, što posledično vodi do školskog neuspeha, niţeg stepena
angaţovanosti u obavljanju školskih aktivnosti, veće stope napuštanja školovanja, te izraţenije
prevalencije delinkventnog i kriminalnog ponašanja. Stoga se uvaţavanje različitosti u školskom
okruţenju smatra jednom od najznačajnijih vrednosti kojoj se aktuelno teţi, sa pretpostavkom da se
time stvara stabilna osnova za dostizanje punih potencijala svih učenika, pruţanje jednakih
obrazovnih mogućnosti i razvoj svrsishodnih interakcija u interkulturalnom okruţenju. Cilj ovog rada
je pregled, analiza i sumiranje istraţivačkih rezultata o tome da li i u kojim uslovima uvaţavanje
različitosti u školskom okruţenju ima funkciju prevencije problema ponašanja učenika. Generalno,
nalazi istraţivanja ukazuju da je učenička percepcija uvaţavanja različitosti u školi veoma bitan
faktor njihovog akademskog (viši nivo akademske efikasnosti, akademskog postignuća, bolji kvalitet
školskog ţivota), ličnog i socijalnog funkcionisanja (manji broj problema u ponašanju i pozitivnije
socio-emocionalno funkcionisanje), naročito kod pripadnika manjinskih grupa. MeĎutim, rezultati
sugerišu i da je uvaţavanje različitosti u školskom okruţenju u funkciji prevencije problema ponašanja
učenika tek onda kada proţima sve aspekte institucionalnog funkcionisanja škole (vrednosti, uverenja,
norme, pravila, procedure, nastavni plan i program, obuke nastavnika) i članova školskog osoblja
(manifestovanje uvaţavanja različitosti na kognitivnom, afektivnom i bihejvioralnom nivou u odnosu
sa kolegama i relaciji sa učenicima), što se odraţava na viši stepen senzibilisanosti učenika na
različitost. U tom smislu, moţe se izvesti jasan zaključak da je uvaţavanje različitosti u školskom
kontekstu snaţan resurs za prevenciju problema ponašanja učenika onda kada promocija ove
vrednosti egzistira u svim domenima funkcionisanja obrazovno-vaspitnog sistema.
AB  - With the development and complexity of society, school increasingly becomes a place that gathers
members of different cultural groups. Expressed diversity in the school setting is often associated with the
manifestation of peer violence, discrimination and hate speech towards students who belong to culturally
different groups, which consequently leads to school failure, a lower degree of engagement in school activities, a
higher dropout rate, and a higher prevalence delinquent and criminal behavior. Therefore, respect for diversity
in the school environment is considered as one of the most important values that is currently being pursued, with
the assumption that it creates a stable basis for reaching the full potential of all students, providing equal
educational opportunities and developing purposeful interactions in an intercultural environment. The aim of
this work is to review, analyze and summarize the research results on whether and under what conditions the
respecting of diversity in the school environment has the function of preventing student behavior problems. In
general, research findings indicate that students' perception of respect for diversity at school is a very important
factor in their academic (higher level of academic efficiency, academic achievement, better quality of school
life), personal and social functioning (fewer behavioral problems and more positive socio-emotional
functioning), especially among members of minority groups. However, the results also suggest that respect for
diversity in the school environment is a function of preventing student behavior problems only when it permeates
all aspects of the school's institutional functioning (values, beliefs, norms, rules, procedures, curriculum, teacher
training) and school staff members (manifesting respecting of diversity on a cognitive, affective and behavioral
level in the relationship with colleagues and in the relationship with students), which is reflected in a higher
degree of sensitivity of students to diversity. In this sense, a clear conclusion can be drawn that respect for
diversity in the school context is a strong resource for preventing student behavior problems when the promotion
of this value exists in all domains of the functioning of the educational system.
PB  - Banja Luka : Centar modernih znanja
PB  - Beograd : Resursni centar za specijalnu edukaciju
C3  - Poremećaji u ponašanju djece i mladih
T1  - Uvažavanje različitosti u školskom okruženju u funkciji prevencije problema ponašanja učenika
T1  - Respecting diversity in the school environment as a function of preventing student behavior problems
EP  - 474
SP  - 464
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_835
ER  - 
@conference{
author = "Stojanović, Marija and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija",
year = "2022",
abstract = "Sa razvojem i usloţnjavanjem društva, škola sve više postaje mesto koje okuplja pripadnike
različitih kulturalnih grupa. Izraţena različitost u školskom setingu često se dovodi u vezu sa
ispoljavanjem vršnjačkog nasilja, diskriminacije i govora mrţnje prema učenicima koji pripadaju
kulturološki drugačijim grupama, što posledično vodi do školskog neuspeha, niţeg stepena
angaţovanosti u obavljanju školskih aktivnosti, veće stope napuštanja školovanja, te izraţenije
prevalencije delinkventnog i kriminalnog ponašanja. Stoga se uvaţavanje različitosti u školskom
okruţenju smatra jednom od najznačajnijih vrednosti kojoj se aktuelno teţi, sa pretpostavkom da se
time stvara stabilna osnova za dostizanje punih potencijala svih učenika, pruţanje jednakih
obrazovnih mogućnosti i razvoj svrsishodnih interakcija u interkulturalnom okruţenju. Cilj ovog rada
je pregled, analiza i sumiranje istraţivačkih rezultata o tome da li i u kojim uslovima uvaţavanje
različitosti u školskom okruţenju ima funkciju prevencije problema ponašanja učenika. Generalno,
nalazi istraţivanja ukazuju da je učenička percepcija uvaţavanja različitosti u školi veoma bitan
faktor njihovog akademskog (viši nivo akademske efikasnosti, akademskog postignuća, bolji kvalitet
školskog ţivota), ličnog i socijalnog funkcionisanja (manji broj problema u ponašanju i pozitivnije
socio-emocionalno funkcionisanje), naročito kod pripadnika manjinskih grupa. MeĎutim, rezultati
sugerišu i da je uvaţavanje različitosti u školskom okruţenju u funkciji prevencije problema ponašanja
učenika tek onda kada proţima sve aspekte institucionalnog funkcionisanja škole (vrednosti, uverenja,
norme, pravila, procedure, nastavni plan i program, obuke nastavnika) i članova školskog osoblja
(manifestovanje uvaţavanja različitosti na kognitivnom, afektivnom i bihejvioralnom nivou u odnosu
sa kolegama i relaciji sa učenicima), što se odraţava na viši stepen senzibilisanosti učenika na
različitost. U tom smislu, moţe se izvesti jasan zaključak da je uvaţavanje različitosti u školskom
kontekstu snaţan resurs za prevenciju problema ponašanja učenika onda kada promocija ove
vrednosti egzistira u svim domenima funkcionisanja obrazovno-vaspitnog sistema., With the development and complexity of society, school increasingly becomes a place that gathers
members of different cultural groups. Expressed diversity in the school setting is often associated with the
manifestation of peer violence, discrimination and hate speech towards students who belong to culturally
different groups, which consequently leads to school failure, a lower degree of engagement in school activities, a
higher dropout rate, and a higher prevalence delinquent and criminal behavior. Therefore, respect for diversity
in the school environment is considered as one of the most important values that is currently being pursued, with
the assumption that it creates a stable basis for reaching the full potential of all students, providing equal
educational opportunities and developing purposeful interactions in an intercultural environment. The aim of
this work is to review, analyze and summarize the research results on whether and under what conditions the
respecting of diversity in the school environment has the function of preventing student behavior problems. In
general, research findings indicate that students' perception of respect for diversity at school is a very important
factor in their academic (higher level of academic efficiency, academic achievement, better quality of school
life), personal and social functioning (fewer behavioral problems and more positive socio-emotional
functioning), especially among members of minority groups. However, the results also suggest that respect for
diversity in the school environment is a function of preventing student behavior problems only when it permeates
all aspects of the school's institutional functioning (values, beliefs, norms, rules, procedures, curriculum, teacher
training) and school staff members (manifesting respecting of diversity on a cognitive, affective and behavioral
level in the relationship with colleagues and in the relationship with students), which is reflected in a higher
degree of sensitivity of students to diversity. In this sense, a clear conclusion can be drawn that respect for
diversity in the school context is a strong resource for preventing student behavior problems when the promotion
of this value exists in all domains of the functioning of the educational system.",
publisher = "Banja Luka : Centar modernih znanja, Beograd : Resursni centar za specijalnu edukaciju",
journal = "Poremećaji u ponašanju djece i mladih",
title = "Uvažavanje različitosti u školskom okruženju u funkciji prevencije problema ponašanja učenika, Respecting diversity in the school environment as a function of preventing student behavior problems",
pages = "474-464",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_835"
}
Stojanović, M., Popović-Ćitić, B.,& Bukvić Branković, L.. (2022). Uvažavanje različitosti u školskom okruženju u funkciji prevencije problema ponašanja učenika. in Poremećaji u ponašanju djece i mladih
Banja Luka : Centar modernih znanja., 464-474.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_835
Stojanović M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L. Uvažavanje različitosti u školskom okruženju u funkciji prevencije problema ponašanja učenika. in Poremećaji u ponašanju djece i mladih. 2022;:464-474.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_835 .
Stojanović, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, "Uvažavanje različitosti u školskom okruženju u funkciji prevencije problema ponašanja učenika" in Poremećaji u ponašanju djece i mladih (2022):464-474,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_835 .

Uticaj pandemijskog obrazovanja na ponašanje učenika osnovne škole

Bukvić Branković, Lidija; Stojanović, Marija

(Beograd : DEAPS [Društvo za dečju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke Srbije], 2022)

TY  - CONF
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Stojanović, Marija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/828
AB  - Zdravstvena kriza izazvana pandemijom virusa COVID-19 dovela je do
značajnih promena u funkcionisanju obrazovno-vaspitnog sistema i načinu
sprovođenja programa nastave i učenja u svim osnovnim školama u
Republici Srbiji. Izmenjeni uslovi organizacije nastavnog procesa postavili
su brojne izazove u domenu ostvarivanja očekivanih ishoda učenja i
standarda znanja, ali i na planu očuvanja mentalnog zdravlja, psihološke
dobrobiti i optimalnog socijalnog funkcionisanja učenika. Uvažavajući
specifičnosti i izazove obrazovanja tokom pandemije, grupa istraživača sa
Univerziteta u Beogradu – Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju,
Instituta za pedagoška istraživanja i Instituta za kriminološka i sociološka
istraživanja, u organizaciji CEPORA – Centra za pozitivan razvoj dece i
omladine i uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji, sprovela je nacionalno
istraživanje, na uzorku od 817 nastavnika razredne i predmetne nastave iz
86 gradova u Republici Srbiji, sa ciljem sagledavanja potreba škola u
izmenjenim okolnostima obrazovno-vaspitnog rada.
PB  - Beograd : DEAPS [Društvo za dečju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke Srbije]
C3  - Mentalno zdravlje dece i mladih – nove realnosti, iskustva i znanja
T1  - Uticaj pandemijskog obrazovanja na ponašanje učenika osnovne škole
EP  - 13
IS  - 6
SP  - 12
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_828
ER  - 
@conference{
author = "Bukvić Branković, Lidija and Stojanović, Marija",
year = "2022",
abstract = "Zdravstvena kriza izazvana pandemijom virusa COVID-19 dovela je do
značajnih promena u funkcionisanju obrazovno-vaspitnog sistema i načinu
sprovođenja programa nastave i učenja u svim osnovnim školama u
Republici Srbiji. Izmenjeni uslovi organizacije nastavnog procesa postavili
su brojne izazove u domenu ostvarivanja očekivanih ishoda učenja i
standarda znanja, ali i na planu očuvanja mentalnog zdravlja, psihološke
dobrobiti i optimalnog socijalnog funkcionisanja učenika. Uvažavajući
specifičnosti i izazove obrazovanja tokom pandemije, grupa istraživača sa
Univerziteta u Beogradu – Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju,
Instituta za pedagoška istraživanja i Instituta za kriminološka i sociološka
istraživanja, u organizaciji CEPORA – Centra za pozitivan razvoj dece i
omladine i uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji, sprovela je nacionalno
istraživanje, na uzorku od 817 nastavnika razredne i predmetne nastave iz
86 gradova u Republici Srbiji, sa ciljem sagledavanja potreba škola u
izmenjenim okolnostima obrazovno-vaspitnog rada.",
publisher = "Beograd : DEAPS [Društvo za dečju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke Srbije]",
journal = "Mentalno zdravlje dece i mladih – nove realnosti, iskustva i znanja",
title = "Uticaj pandemijskog obrazovanja na ponašanje učenika osnovne škole",
pages = "13-12",
number = "6",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_828"
}
Bukvić Branković, L.,& Stojanović, M.. (2022). Uticaj pandemijskog obrazovanja na ponašanje učenika osnovne škole. in Mentalno zdravlje dece i mladih – nove realnosti, iskustva i znanja
Beograd : DEAPS [Društvo za dečju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke Srbije].(6), 12-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_828
Bukvić Branković L, Stojanović M. Uticaj pandemijskog obrazovanja na ponašanje učenika osnovne škole. in Mentalno zdravlje dece i mladih – nove realnosti, iskustva i znanja. 2022;(6):12-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_828 .
Bukvić Branković, Lidija, Stojanović, Marija, "Uticaj pandemijskog obrazovanja na ponašanje učenika osnovne škole" in Mentalno zdravlje dece i mladih – nove realnosti, iskustva i znanja, no. 6 (2022):12-13,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_828 .

Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize

Stojanović, Marija; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Kovačević, Milica

(Beograd : Društvo defektologa Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/784
AB  - Pozicija omladinskog rada u Republici Srbiji, posmatrano sa aspektaprofesionalizacije zanimanja i definisanja standarda kompetencija omladinskih radnika,značajno je unapređena tokom poslednje decenije. Međutim, primena procesakvalifikacije kao formalnog priznavanja stečenih kompetencija i procesa validacijeneformalnog i informalnog učenja kojim su, kroz životno ili radno iskustvo, stečenapotrebna znanja, veštine i sposobnosti, odvijaju se daleko sporije nego što to aktuelninivo razvijenosti prakse omladinskog rada zahteva. Otuda se sve više aktuelizuje pitanjeformalnog obrazovanja omladinskih radnika u okviru nastavnih programa na studijamaprvog i drugog stepena. U cilju sagledavanja mogućnosti uvođenja nacionalnih studijskihprograma omladinskog rada u okvirima visokog obrazovanja, sprovedena jekomparativna analiza formalnog obrazovanja omladinskih radnika na evropskom nivou.Rezultati analize pokazali su da veći broj evropskih zemalja ima dostupno formalnoobrazovanje omladinskih radnika na osnovnim i/ili master studijama, i to u jednom oddva modaliteta. Prvi čine studijski programi specifično i usko vezani za omladinski rad(npr. „youth work management“, „youth work“, „civic activities and youth work“), kojipostoje u Estoniji, Finskoj, Irskoj, Malti, Rusiji, Škotskoj i Ujedinjenom kraljevstvu(Engleskoj i Velsu). Drugu grupu čine studijski programi koji su vezani za oblasti srodneomladinskom radu, poput socijalnog rada ili socijalne pedagogije, ali koji daju formalni„legitimitet“ osobama da se bave i omladinskim radom (npr. „social culture work“,„social work“, „leisure studies and social education“), što je slučaj u Bugarskoj, Belgiji(Flandriji), Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Islandu, Letoniji, Luksemburgu, Holandiji iRumuniji. U kom pravcu će se usmeravati ovaj proces u Srbiji u velikoj meri zavisi odstruktura odgovornih za kreiranje okvira i implementaciju omladinske politike,nacionalne legislative vezane za omladinski rad, društvene prepoznatljivosti i nacionalnogokvira osiguranja kvaliteta omladinskog rada, okvira kompetencija omladinskih radnika,statusa omladinskog rada kao profesije, kao i karijernog razvoja i mogućnosti zaposlenjaomladinskih radnika. Identifikacija primera dobre prakse na evropskom nivou može bitipolazna osnova za postavljanje realno dosežnih ciljeva i selekciju studijskih programa kojiu najvećoj meri odgovaraju ne samo aktuelnoj poziciji omladinskog rada u Srbiji, već inacionalnom sistemu visokog obrazovanja, potrebama tržišta rada, te kulturalnim,ekonomskim i političkim specifičnostima naše zemlje.
PB  - Beograd : Društvo defektologa Srbije
C3  - Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
T1  - Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize
EP  - 92
SP  - 92
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136
ER  - 
@conference{
author = "Stojanović, Marija and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Kovačević, Milica",
year = "2022",
abstract = "Pozicija omladinskog rada u Republici Srbiji, posmatrano sa aspektaprofesionalizacije zanimanja i definisanja standarda kompetencija omladinskih radnika,značajno je unapređena tokom poslednje decenije. Međutim, primena procesakvalifikacije kao formalnog priznavanja stečenih kompetencija i procesa validacijeneformalnog i informalnog učenja kojim su, kroz životno ili radno iskustvo, stečenapotrebna znanja, veštine i sposobnosti, odvijaju se daleko sporije nego što to aktuelninivo razvijenosti prakse omladinskog rada zahteva. Otuda se sve više aktuelizuje pitanjeformalnog obrazovanja omladinskih radnika u okviru nastavnih programa na studijamaprvog i drugog stepena. U cilju sagledavanja mogućnosti uvođenja nacionalnih studijskihprograma omladinskog rada u okvirima visokog obrazovanja, sprovedena jekomparativna analiza formalnog obrazovanja omladinskih radnika na evropskom nivou.Rezultati analize pokazali su da veći broj evropskih zemalja ima dostupno formalnoobrazovanje omladinskih radnika na osnovnim i/ili master studijama, i to u jednom oddva modaliteta. Prvi čine studijski programi specifično i usko vezani za omladinski rad(npr. „youth work management“, „youth work“, „civic activities and youth work“), kojipostoje u Estoniji, Finskoj, Irskoj, Malti, Rusiji, Škotskoj i Ujedinjenom kraljevstvu(Engleskoj i Velsu). Drugu grupu čine studijski programi koji su vezani za oblasti srodneomladinskom radu, poput socijalnog rada ili socijalne pedagogije, ali koji daju formalni„legitimitet“ osobama da se bave i omladinskim radom (npr. „social culture work“,„social work“, „leisure studies and social education“), što je slučaj u Bugarskoj, Belgiji(Flandriji), Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Islandu, Letoniji, Luksemburgu, Holandiji iRumuniji. U kom pravcu će se usmeravati ovaj proces u Srbiji u velikoj meri zavisi odstruktura odgovornih za kreiranje okvira i implementaciju omladinske politike,nacionalne legislative vezane za omladinski rad, društvene prepoznatljivosti i nacionalnogokvira osiguranja kvaliteta omladinskog rada, okvira kompetencija omladinskih radnika,statusa omladinskog rada kao profesije, kao i karijernog razvoja i mogućnosti zaposlenjaomladinskih radnika. Identifikacija primera dobre prakse na evropskom nivou može bitipolazna osnova za postavljanje realno dosežnih ciljeva i selekciju studijskih programa kojiu najvećoj meri odgovaraju ne samo aktuelnoj poziciji omladinskog rada u Srbiji, već inacionalnom sistemu visokog obrazovanja, potrebama tržišta rada, te kulturalnim,ekonomskim i političkim specifičnostima naše zemlje.",
publisher = "Beograd : Društvo defektologa Srbije",
journal = "Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”",
title = "Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize",
pages = "92-92",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136"
}
Stojanović, M., Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L.,& Kovačević, M.. (2022). Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize. in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
Beograd : Društvo defektologa Srbije., 92-92.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136
Stojanović M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Kovačević M. Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize. in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”. 2022;:92-92.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136 .
Stojanović, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Kovačević, Milica, "Mogućnosti formalnog obrazovanja omladinskih radnika: rezultati komparativne analize" in Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” (2022):92-92,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4136 .

Developmental assets model: implications for educational practice

Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Kovačević Lepojević, Marina

(Belgrade : Institute for Educational Research, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Kovačević Lepojević, Marina
PY  - 2021
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/673
AB  - In the paper Developmental assets model: Implications for educational practice
authors Branislava Popović-Ćitić, Lidija Bukvić Branković, and Marina Kovačević
Lepojević address the role of one of the leading frameworks derived from the
Positive Youth Development perspective in fostering positive development
outcomes and preventing different problems in the school context. Results
of an assessment of developmental assets (DA) in the population of Belgrade
elementary school students are presented and discussed, with special focus on
different elements of the model relevant for the educational practice, as well as
on the implications of the research data for developing a community that fosters external and internal strengths in young people and supports their overall positive
development. The authors discuss the use of the DA model as a tool for assessing
the educational community and prioritizing the assets that are underdeveloped
in a specific geographic locality, for assessing risk groups of students, as well as
a basis for the creation of a network of providers by mapping various community
resources that can contribute to the positive development outcomes of young
people. The paper shows that the DA model offers many advantages and
practical opportunities for empowerment of the educational community and is
often recognized in this setting. The DA model provides educational practice with
the opportunity to implement the strength-oriented approach into their practice
and support the transformation of the school paradigm in reaching not only good
school achievement in students but supporting the development of successful,
thriving and problem-absent individuals.
PB  - Belgrade : Institute for Educational Research
T2  - Problems and perspectives of contemporary education
T1  - Developmental assets model: implications for educational practice
EP  - 415
SP  - 396
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3981
ER  - 
@inbook{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Kovačević Lepojević, Marina",
year = "2021",
abstract = "In the paper Developmental assets model: Implications for educational practice
authors Branislava Popović-Ćitić, Lidija Bukvić Branković, and Marina Kovačević
Lepojević address the role of one of the leading frameworks derived from the
Positive Youth Development perspective in fostering positive development
outcomes and preventing different problems in the school context. Results
of an assessment of developmental assets (DA) in the population of Belgrade
elementary school students are presented and discussed, with special focus on
different elements of the model relevant for the educational practice, as well as
on the implications of the research data for developing a community that fosters external and internal strengths in young people and supports their overall positive
development. The authors discuss the use of the DA model as a tool for assessing
the educational community and prioritizing the assets that are underdeveloped
in a specific geographic locality, for assessing risk groups of students, as well as
a basis for the creation of a network of providers by mapping various community
resources that can contribute to the positive development outcomes of young
people. The paper shows that the DA model offers many advantages and
practical opportunities for empowerment of the educational community and is
often recognized in this setting. The DA model provides educational practice with
the opportunity to implement the strength-oriented approach into their practice
and support the transformation of the school paradigm in reaching not only good
school achievement in students but supporting the development of successful,
thriving and problem-absent individuals.",
publisher = "Belgrade : Institute for Educational Research",
journal = "Problems and perspectives of contemporary education",
booktitle = "Developmental assets model: implications for educational practice",
pages = "415-396",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3981"
}
Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L.,& Kovačević Lepojević, M.. (2021). Developmental assets model: implications for educational practice. in Problems and perspectives of contemporary education
Belgrade : Institute for Educational Research., 396-415.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3981
Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Kovačević Lepojević M. Developmental assets model: implications for educational practice. in Problems and perspectives of contemporary education. 2021;:396-415.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3981 .
Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Kovačević Lepojević, Marina, "Developmental assets model: implications for educational practice" in Problems and perspectives of contemporary education (2021):396-415,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3981 .

Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad

Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija; Kovačević-Lepojević, Marina; Paraušić, Ana; Stojanović, Marija; Kovačević, Milica

(Beograd : CEPORA – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine, 2021)

TY  - BOOK
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Paraušić, Ana
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Kovačević, Milica
PY  - 2021
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/697
AB  - Publikacija „Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih“ nastala je u okviru projekta „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji“, koji je deo zajedničkog programa Evropske Unije i Saveta Evrope
(Horizontal Facility II, 2019-2022). Sama publikacija organizovana je oko tema koje su od značaja
za razumevanje pozicije mladih (učenika i učenica srednjih škola) i njihovih stavova i iskustava
u pogledu govora mržnje i diskriminacije. Kroz publikaciju su obrađene teme interkulturalnog
obrazovanja, školske kulture, školske klime, kulturalnih kompetencija nastavnika i nastavnica,
kulturalne osetljivosti učenika i učenica i govora mržnje i diskriminacije. U okviru svakog poglavlja
date su preporuke zasnovane na rezultatima istraživanja koje je sprovedeno u okviru projekta na
teritoriji Gradske opštine Stari grad, a na samom kraju publikacije sumirani su ključni nalazi od
značaja za izradu nove Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije
PB  - Beograd : CEPORA – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine
T1  - Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad
T1  - Promotion and respect for diversity and equality in the school environment in order to prevent hate speech and discrimination among young people: the case of the Belgrade municipality of Stari grad
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697
ER  - 
@book{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija and Kovačević-Lepojević, Marina and Paraušić, Ana and Stojanović, Marija and Kovačević, Milica",
year = "2021",
abstract = "Publikacija „Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih“ nastala je u okviru projekta „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji“, koji je deo zajedničkog programa Evropske Unije i Saveta Evrope
(Horizontal Facility II, 2019-2022). Sama publikacija organizovana je oko tema koje su od značaja
za razumevanje pozicije mladih (učenika i učenica srednjih škola) i njihovih stavova i iskustava
u pogledu govora mržnje i diskriminacije. Kroz publikaciju su obrađene teme interkulturalnog
obrazovanja, školske kulture, školske klime, kulturalnih kompetencija nastavnika i nastavnica,
kulturalne osetljivosti učenika i učenica i govora mržnje i diskriminacije. U okviru svakog poglavlja
date su preporuke zasnovane na rezultatima istraživanja koje je sprovedeno u okviru projekta na
teritoriji Gradske opštine Stari grad, a na samom kraju publikacije sumirani su ključni nalazi od
značaja za izradu nove Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije",
publisher = "Beograd : CEPORA – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine",
title = "Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad, Promotion and respect for diversity and equality in the school environment in order to prevent hate speech and discrimination among young people: the case of the Belgrade municipality of Stari grad",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697"
}
Popović-Ćitić, B., Bukvić Branković, L., Kovačević-Lepojević, M., Paraušić, A., Stojanović, M.,& Kovačević, M.. (2021). Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad. 
Beograd : CEPORA – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697
Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L, Kovačević-Lepojević M, Paraušić A, Stojanović M, Kovačević M. Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697 .
Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, Kovačević-Lepojević, Marina, Paraušić, Ana, Stojanović, Marija, Kovačević, Milica, "Promocija i uvažavanje različitosti i ravnopravnosti u školskom okruženju u cilju prevencije govora mržnje i diskriminacije kod mladih: slučaj beogradske opštine Stari grad" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_697 .

Socioemotional competences of primary school teachers: differences between whole-class and subject teachers

Kovačević Lepojević, Marina; Popović-Ćitić, Branislava; Bukvić Branković, Lidija

(Novi Sad : Faculty of Philosophy, 2021)

TY  - CONF
AU  - Kovačević Lepojević, Marina
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Bukvić Branković, Lidija
PY  - 2021
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/687
AB  - Scientific evidence shows that teachers’ socioemotional competences are an
important factor for fostering students’ competences through the learning process.
Five competences are specially connected to teachers’ success in the classroom:
self-awareness, self-management, relationship skills, social awareness and
responsible decision making. Aim of this research is examining differences in
socioemotional competences between whole-class and subject teachers.
Secondary, relationship of teachers’ socioemotional competences with gender, age,
and years of working in education will be investigated. Additionally, relation of fear
of COVID-19 and teachers’ socioemotional competences will be investigated.
Research sample consisted of 817 teachers (15.2% male) from elementary schools in
Serbia, age from 23 to 64 (M = 45.56, SD =9.35). Teacher social and emotional
competences were assessed by Self-Assessing Social and Emotional Instruction and
Competencies: A Tool for Teachers (American Institutes for Research) (Yoder, 2014).Scale FCV-19S (Ahorsu et al., 2020) was used to measure level of primary school
teachers’ fear of COVID-19. Data was collected online from February to April 2021.
Differences between group of whole-class teachers and subject teachers were
obtained by MANCOVA. Research results show that whole-class teachers were more
competent than subject teachers in self-awareness (F=4.922; p<.05), selfmanagement
(F=6.995; p<.05) and relationship skills (F=10.418; p<.05), whilst no
differences were found regarding social awareness and responsible decision
making. Gender, age, and years of working in education, was not related to any of
primary school teachers’ socioemotional competence. Fear of COVID-19 was not
related to teachers’ socioemotional competences. Research results were
interpreted in the relation to various factors that differ whole-class from subject
teachers (e.g. pedagogical aspects of preservice education, organization of teaching
process, professional development, etc.).
PB  - Novi Sad : Faculty of Philosophy
C3  - Current trends in psychology  2021
T1  - Socioemotional competences of primary school teachers: differences between whole-class and subject teachers
EP  - 179
SP  - 178
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3976
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević Lepojević, Marina and Popović-Ćitić, Branislava and Bukvić Branković, Lidija",
year = "2021",
abstract = "Scientific evidence shows that teachers’ socioemotional competences are an
important factor for fostering students’ competences through the learning process.
Five competences are specially connected to teachers’ success in the classroom:
self-awareness, self-management, relationship skills, social awareness and
responsible decision making. Aim of this research is examining differences in
socioemotional competences between whole-class and subject teachers.
Secondary, relationship of teachers’ socioemotional competences with gender, age,
and years of working in education will be investigated. Additionally, relation of fear
of COVID-19 and teachers’ socioemotional competences will be investigated.
Research sample consisted of 817 teachers (15.2% male) from elementary schools in
Serbia, age from 23 to 64 (M = 45.56, SD =9.35). Teacher social and emotional
competences were assessed by Self-Assessing Social and Emotional Instruction and
Competencies: A Tool for Teachers (American Institutes for Research) (Yoder, 2014).Scale FCV-19S (Ahorsu et al., 2020) was used to measure level of primary school
teachers’ fear of COVID-19. Data was collected online from February to April 2021.
Differences between group of whole-class teachers and subject teachers were
obtained by MANCOVA. Research results show that whole-class teachers were more
competent than subject teachers in self-awareness (F=4.922; p<.05), selfmanagement
(F=6.995; p<.05) and relationship skills (F=10.418; p<.05), whilst no
differences were found regarding social awareness and responsible decision
making. Gender, age, and years of working in education, was not related to any of
primary school teachers’ socioemotional competence. Fear of COVID-19 was not
related to teachers’ socioemotional competences. Research results were
interpreted in the relation to various factors that differ whole-class from subject
teachers (e.g. pedagogical aspects of preservice education, organization of teaching
process, professional development, etc.).",
publisher = "Novi Sad : Faculty of Philosophy",
journal = "Current trends in psychology  2021",
title = "Socioemotional competences of primary school teachers: differences between whole-class and subject teachers",
pages = "179-178",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3976"
}
Kovačević Lepojević, M., Popović-Ćitić, B.,& Bukvić Branković, L.. (2021). Socioemotional competences of primary school teachers: differences between whole-class and subject teachers. in Current trends in psychology  2021
Novi Sad : Faculty of Philosophy., 178-179.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3976
Kovačević Lepojević M, Popović-Ćitić B, Bukvić Branković L. Socioemotional competences of primary school teachers: differences between whole-class and subject teachers. in Current trends in psychology  2021. 2021;:178-179.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3976 .
Kovačević Lepojević, Marina, Popović-Ćitić, Branislava, Bukvić Branković, Lidija, "Socioemotional competences of primary school teachers: differences between whole-class and subject teachers" in Current trends in psychology  2021 (2021):178-179,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3976 .

Kockanje kao socijalno-kulturološki fenomen

Stojanović, Marija; Bukvić Branković, Lidija; Popović-Ćitić, Branislava

(Novi Sad : Matica srpska, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
PY  - 2021
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/790
AB  - Kockanje se može definisati kao zajednički naziv za skup različitih igara, ponašanja i aktivnosti, koje uključuju ulaganje novca ili neke druge vrednosti, uz rizik i nadu u očekivanje pozitivnog ishoda. Razvojem društva, kockanje je poprimalo različite oblike i značenja u zavisnosti od društveno-kulturoloških normi i uverenja date epohe. Danas govorimo o kockanju kao opšteprihvaćenoj aktivnosti, prisutnoj u različitim društvenim kontekstima. Iako većina pojedinaca učestvuje u kockanju kao zabavnoj društvenoj aktivnosti, mala grupa ljudi postaje ozbiljno uključena u kockarske aktivnosti, što aktuelno dovodi do prepoznavanja kockanja kao bihevioralne zavisnosti, poznate pod nazivom „poremećaj kockanja“. Ogroman doprinos u popularizaciji i liberalizaciji kockanja imaju različiti faktori javne politike, ekonomski faktori, faktori zajednice, socijalne norme, zakonska regulativa, kao i medijski prikazi kockanja. Cilj rada je sumiranje naučnih saznanja o ključnim socijalno-kulturološkim aspektima kockanja. Na osnovu pregleda relevantne i recentne literature, u radu će biti prikazan razvoj kockanja kroz istoriju, društveno-kulturološki faktori kockanja i društvene implikacije kockanja.
AB  - Gambling can be defined as a common name for a set of different games, behaviors and activities, which involve investing money or some other value, with risk and hope in anticipation of a positive outcome. With the development of society, gambling took on different forms and meanings depending on the socio- cultural norms and beliefs of a given era. Today we are talking about gambling as a generally accepted activity, present in different social contexts. Although most individuals participate in gambling as a fun social activity, a small group of people become seriously involved in gambling activities, which currently leads to the recognition of gambling as a behavioral addiction, known as “gambling disorder”. Various public policy factors, economic factors, community factors, social norms, legislation, as well as media coverage of gambling have made a huge contribution to the popularization and liberalization of gambling. The aim of this paper is to summarize scientific knowledge about key socio- cultural aspects of gambling. Based on a review of relevant and recent literature, the paper will present the development of gambling throughout history, socio- cultural factors of gambling and the social implications of gambling.
PB  - Novi Sad : Matica srpska
T2  - Zbornik Matice srpske za društvene nauke
T1  - Kockanje kao socijalno-kulturološki fenomen
T1  - Gambling as a social-cultural phenomenon
EP  - 638
IS  - 4
SP  - 623
VL  - 180
DO  - 10.2298/ZMSDN2180623S
ER  - 
@article{
author = "Stojanović, Marija and Bukvić Branković, Lidija and Popović-Ćitić, Branislava",
year = "2021",
abstract = "Kockanje se može definisati kao zajednički naziv za skup različitih igara, ponašanja i aktivnosti, koje uključuju ulaganje novca ili neke druge vrednosti, uz rizik i nadu u očekivanje pozitivnog ishoda. Razvojem društva, kockanje je poprimalo različite oblike i značenja u zavisnosti od društveno-kulturoloških normi i uverenja date epohe. Danas govorimo o kockanju kao opšteprihvaćenoj aktivnosti, prisutnoj u različitim društvenim kontekstima. Iako većina pojedinaca učestvuje u kockanju kao zabavnoj društvenoj aktivnosti, mala grupa ljudi postaje ozbiljno uključena u kockarske aktivnosti, što aktuelno dovodi do prepoznavanja kockanja kao bihevioralne zavisnosti, poznate pod nazivom „poremećaj kockanja“. Ogroman doprinos u popularizaciji i liberalizaciji kockanja imaju različiti faktori javne politike, ekonomski faktori, faktori zajednice, socijalne norme, zakonska regulativa, kao i medijski prikazi kockanja. Cilj rada je sumiranje naučnih saznanja o ključnim socijalno-kulturološkim aspektima kockanja. Na osnovu pregleda relevantne i recentne literature, u radu će biti prikazan razvoj kockanja kroz istoriju, društveno-kulturološki faktori kockanja i društvene implikacije kockanja., Gambling can be defined as a common name for a set of different games, behaviors and activities, which involve investing money or some other value, with risk and hope in anticipation of a positive outcome. With the development of society, gambling took on different forms and meanings depending on the socio- cultural norms and beliefs of a given era. Today we are talking about gambling as a generally accepted activity, present in different social contexts. Although most individuals participate in gambling as a fun social activity, a small group of people become seriously involved in gambling activities, which currently leads to the recognition of gambling as a behavioral addiction, known as “gambling disorder”. Various public policy factors, economic factors, community factors, social norms, legislation, as well as media coverage of gambling have made a huge contribution to the popularization and liberalization of gambling. The aim of this paper is to summarize scientific knowledge about key socio- cultural aspects of gambling. Based on a review of relevant and recent literature, the paper will present the development of gambling throughout history, socio- cultural factors of gambling and the social implications of gambling.",
publisher = "Novi Sad : Matica srpska",
journal = "Zbornik Matice srpske za društvene nauke",
title = "Kockanje kao socijalno-kulturološki fenomen, Gambling as a social-cultural phenomenon",
pages = "638-623",
number = "4",
volume = "180",
doi = "10.2298/ZMSDN2180623S"
}
Stojanović, M., Bukvić Branković, L.,& Popović-Ćitić, B.. (2021). Kockanje kao socijalno-kulturološki fenomen. in Zbornik Matice srpske za društvene nauke
Novi Sad : Matica srpska., 180(4), 623-638.
https://doi.org/10.2298/ZMSDN2180623S
Stojanović M, Bukvić Branković L, Popović-Ćitić B. Kockanje kao socijalno-kulturološki fenomen. in Zbornik Matice srpske za društvene nauke. 2021;180(4):623-638.
doi:10.2298/ZMSDN2180623S .
Stojanović, Marija, Bukvić Branković, Lidija, Popović-Ćitić, Branislava, "Kockanje kao socijalno-kulturološki fenomen" in Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 180, no. 4 (2021):623-638,
https://doi.org/10.2298/ZMSDN2180623S . .