dc.description.abstract | Ekološka svest ne podrazumeva samo određeni stepen svesnosti pojedinca ili društvene grupe
već i visok nivo praktičnih aktivnosti na individualnom i društvenom planu. Kao odgovor na
rastući problem devastacije reka formirana je Fejsbuk grupa čije su osnovne aktivnosti
informisanje javnosti o projektima malih hidroelektrana, o njihovom uticaju na životnu
sredinu, pravna borba za zaštitu prirode, organizovanje tribina, skupova, protestnih okupljanja,
čišćenja reka. Ovo istraživanje je sprovedeno sa ciljem da se ustanovi koje su barijere za
angažovanje članova u različitim aktivnostima usmerenim na zaštitu životne sredine.
Instrument: Na osnovu višemesčnog praćenja aktivnosti FB grupe, formulisano je pitanje u
upitniku u kojem su kao ponuđeni odgovori navedeni faktori prepoznati kao potencijalne
barijere za angažovanje ispitanika, uz mogućnost dopisivanja odgovora. Zadat je upitnik o
ekološkim stavovima Ameriga i saradnika, a za potrebe ovog istraživanja korišćeni su podaci
sa subskale ekološke apatije, koja meri indiferentnost prema pitanjima zaštite životne sredine
(N = 255). U analizi je primenjena deskriptivna statistika, t-test i linearna korelacija. Rezultati
pokazuju da ni jedan ispitanik ne smatra da problem nije dovoljno važan da bi mu se posvetilo
vreme, ali tek 15% navodi da su se lično angažovali na konkretnim aktivnostima. Kao barijere
za aktivnije učešće identifikuju se, između ostalog stav da je potrebno da se najviše angažuju
neposredno ugroženi (8%), nedovoljna upoznatost sa problemom (6%), da su potrebni stručniji
ljudi (5%), da institucije neće imati sluha za građane, (7%). Utvrđeno je da skor na skali
ekološke apatije značajno korelira sa nekom od barijera (veći skorovi prate nedovoljnu
upoznatnost sa problemom r = .180, p < .05; stav da već ima dovoljno angažovanih r = .374,
p < 0.05, i da su potrebni stručniji ljudi, r = .142, p < .05). Između grupa koje su u različitoj
meri aktivne beleže se razlike u zastupljenosti barijera. Već između ispitanika koji ne prate
vesti na FB grupi i onih koji se povremeno informišu javlja se razlika u korist druge grupe u
stavu da svako može da doprinese, (t = -3.808, df= 98, p < .05,) kao i u stavu da najviše treba
da se angažuju neposredno ugroženi, a koji je više izražen kod grupe koja ne prati vesti
(t = 3,145, df = 89, p < .05,). Autori zaključuju da je pasivnost uzrokovana jednim delom
indiferentnim odnosom prema problemima životne sredine, kao i da, po svoj prilici, sama
izloženost informacijama i upoznatost sa aktivnostima i njihovim rezultatima može da utiče na
smanjenje barijera za aktivizam. | sr |