Ljubav prema istraživanjima u doba korone
Authors
Tošković, OliverSmederevac, Snežana
Marić Bojović, Nađa
Ignjatović Ristić, Dragana
Stojković, Ana
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Iako su nam dobro poznata psihološka istraživanja u kojima su kao „ispitanici“ učestvovale životnje, jasno je da
najveći broj naših studija podrazumeva intenzivnu interakciju i komunikaciju sa ljudima. Kada je reč o
kvantitativnim istraživanjima, ispitivač u relativno kratkom vremenskom periodu uspostavlja kontakt sa velikim
brojem osoba, pri čemu se često regrutuju prigodni uzorci (učenika, studenata ili zaposlenih u jednoj radnoj
organizaciji), tako da se učesnici u istraživanju mogu okupiti u većim grupama na jednom mestu. Ako se, pak,
istraživanje sprovodi na nacionalno reprezentativnom uzorku, ispitivači će najverovatnije biti u prilici da putuju,
zalazeći u sve krajeve nekog regiona i često kontaktirajući sa ispitanicima u njihovim domovima. U psihološkim
studijama, koje se oslanjaju na kvalitativnu metodologiju, istraživač je, po pravilu, u dodiru s manjim brojem
osoba, ali je kontakt s njima utoliko „bliži“ i često podrazumeva dugotrajnu komunikaciju licem u lice.
Poče...tkom 2020. godine Svetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju novog virusa korona SARSCoV-
2, koji izaziva oboljenje poznato pod skraćenicom kovid 19 (Corona virus disease 2019). Većina država,
uključujući i Srbiju, kao odgovor na pandemiju propisala je mere koje su imale cilj da smanje fizičke kontakte
među ljudima, kako bi se usporilo prenošenje virusa u populaciji. Srbija je jedna od retkih država koje su uvele i
vanredno stanje, uključujući i ograničenje kretanja građana tokom velikog dela dana (takozvani „policijski čas“).
Mnogi od gorenavedenih aspekata psiholoških istraživanja – okupljanje većeg broja ispitanika u jednoj prostoriji,
odlazak ispitivača u različite krajeve zemlje i ulaženje u brojna domaćinstva, razgovor u fokus-grupama – time
su postali praktično nemogući, ali je jednako bila nezamisliva ideja da se ta istraživanja obustave. Ovo posebno
stoga što su promene u načinu života tokom pandemije otvorile i sasvim nova psihološka pitanja ili stvorile
potrebu da se već istraživani psihološki problemi ispitaju u novonastalim okolnostima.
Na ovom okruglom stolu pozabavićemo se, s jedne strane, preprekama na koje su istraživači naišli s pojavom
pandemije kovida 19 i rešenjima koja su uspeli da iznađu: Na koji način organizovati metodološki korektna
psihološka istraživanja u uslovima ograničenih fizičkih kontakata i kretanja? Da li je i kako moguće doći do
ispitanika? Kakvu ulogu u prikupljanju podataka i formiranju uzoraka ima onaljn zadavanje upitničkih mera i
kakva su merenja psiholoških fenomen uopšte moguća u onlajn okruženju? S druge strane, osvrnućemo se i
na psihološka pitanja koja je pandemija takoreći postavila pred istraživače: Kako fizičko distanciranje od
drugih osoba, izolacija, ograničenje sloboda, rad od kuće i prelazak u onlajn okruženje menjaju naše mentalno
zdravlje i psihičko funkcionisanje uopšte? Da li nam je pandemija donekle omogućila uslove prirodnog
eksperimenta za ispitivanje efekata navedenih pojava na ljudsku psihu?
Keywords:
psihološka istraživanja / Srbija / kovid 19 / istraživanjaSource:
Psihologija iz dana u dan [Elektronski izvor] : svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 2020, 19-19Publisher:
- Beograd : Društvo psihologa Srbije
Note:
- Knjiga rezimea / 68. Naučno-stručni skup Kongres psihologa, 27-28. novembar 2020
Collections
Institution/Community
IPITY - CONF AU - Tošković, Oliver AU - Smederevac, Snežana AU - Marić Bojović, Nađa AU - Ignjatović Ristić, Dragana AU - Stojković, Ana PY - 2020 UR - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/587 AB - Iako su nam dobro poznata psihološka istraživanja u kojima su kao „ispitanici“ učestvovale životnje, jasno je da najveći broj naših studija podrazumeva intenzivnu interakciju i komunikaciju sa ljudima. Kada je reč o kvantitativnim istraživanjima, ispitivač u relativno kratkom vremenskom periodu uspostavlja kontakt sa velikim brojem osoba, pri čemu se često regrutuju prigodni uzorci (učenika, studenata ili zaposlenih u jednoj radnoj organizaciji), tako da se učesnici u istraživanju mogu okupiti u većim grupama na jednom mestu. Ako se, pak, istraživanje sprovodi na nacionalno reprezentativnom uzorku, ispitivači će najverovatnije biti u prilici da putuju, zalazeći u sve krajeve nekog regiona i često kontaktirajući sa ispitanicima u njihovim domovima. U psihološkim studijama, koje se oslanjaju na kvalitativnu metodologiju, istraživač je, po pravilu, u dodiru s manjim brojem osoba, ali je kontakt s njima utoliko „bliži“ i često podrazumeva dugotrajnu komunikaciju licem u lice. Početkom 2020. godine Svetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju novog virusa korona SARSCoV- 2, koji izaziva oboljenje poznato pod skraćenicom kovid 19 (Corona virus disease 2019). Većina država, uključujući i Srbiju, kao odgovor na pandemiju propisala je mere koje su imale cilj da smanje fizičke kontakte među ljudima, kako bi se usporilo prenošenje virusa u populaciji. Srbija je jedna od retkih država koje su uvele i vanredno stanje, uključujući i ograničenje kretanja građana tokom velikog dela dana (takozvani „policijski čas“). Mnogi od gorenavedenih aspekata psiholoških istraživanja – okupljanje većeg broja ispitanika u jednoj prostoriji, odlazak ispitivača u različite krajeve zemlje i ulaženje u brojna domaćinstva, razgovor u fokus-grupama – time su postali praktično nemogući, ali je jednako bila nezamisliva ideja da se ta istraživanja obustave. Ovo posebno stoga što su promene u načinu života tokom pandemije otvorile i sasvim nova psihološka pitanja ili stvorile potrebu da se već istraživani psihološki problemi ispitaju u novonastalim okolnostima. Na ovom okruglom stolu pozabavićemo se, s jedne strane, preprekama na koje su istraživači naišli s pojavom pandemije kovida 19 i rešenjima koja su uspeli da iznađu: Na koji način organizovati metodološki korektna psihološka istraživanja u uslovima ograničenih fizičkih kontakata i kretanja? Da li je i kako moguće doći do ispitanika? Kakvu ulogu u prikupljanju podataka i formiranju uzoraka ima onaljn zadavanje upitničkih mera i kakva su merenja psiholoških fenomen uopšte moguća u onlajn okruženju? S druge strane, osvrnućemo se i na psihološka pitanja koja je pandemija takoreći postavila pred istraživače: Kako fizičko distanciranje od drugih osoba, izolacija, ograničenje sloboda, rad od kuće i prelazak u onlajn okruženje menjaju naše mentalno zdravlje i psihičko funkcionisanje uopšte? Da li nam je pandemija donekle omogućila uslove prirodnog eksperimenta za ispitivanje efekata navedenih pojava na ljudsku psihu? PB - Beograd : Društvo psihologa Srbije C3 - Psihologija iz dana u dan [Elektronski izvor] : svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu T1 - Ljubav prema istraživanjima u doba korone EP - 19 SP - 19 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_587 ER -
@conference{ author = "Tošković, Oliver and Smederevac, Snežana and Marić Bojović, Nađa and Ignjatović Ristić, Dragana and Stojković, Ana", year = "2020", abstract = "Iako su nam dobro poznata psihološka istraživanja u kojima su kao „ispitanici“ učestvovale životnje, jasno je da najveći broj naših studija podrazumeva intenzivnu interakciju i komunikaciju sa ljudima. Kada je reč o kvantitativnim istraživanjima, ispitivač u relativno kratkom vremenskom periodu uspostavlja kontakt sa velikim brojem osoba, pri čemu se često regrutuju prigodni uzorci (učenika, studenata ili zaposlenih u jednoj radnoj organizaciji), tako da se učesnici u istraživanju mogu okupiti u većim grupama na jednom mestu. Ako se, pak, istraživanje sprovodi na nacionalno reprezentativnom uzorku, ispitivači će najverovatnije biti u prilici da putuju, zalazeći u sve krajeve nekog regiona i često kontaktirajući sa ispitanicima u njihovim domovima. U psihološkim studijama, koje se oslanjaju na kvalitativnu metodologiju, istraživač je, po pravilu, u dodiru s manjim brojem osoba, ali je kontakt s njima utoliko „bliži“ i često podrazumeva dugotrajnu komunikaciju licem u lice. Početkom 2020. godine Svetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju novog virusa korona SARSCoV- 2, koji izaziva oboljenje poznato pod skraćenicom kovid 19 (Corona virus disease 2019). Većina država, uključujući i Srbiju, kao odgovor na pandemiju propisala je mere koje su imale cilj da smanje fizičke kontakte među ljudima, kako bi se usporilo prenošenje virusa u populaciji. Srbija je jedna od retkih država koje su uvele i vanredno stanje, uključujući i ograničenje kretanja građana tokom velikog dela dana (takozvani „policijski čas“). Mnogi od gorenavedenih aspekata psiholoških istraživanja – okupljanje većeg broja ispitanika u jednoj prostoriji, odlazak ispitivača u različite krajeve zemlje i ulaženje u brojna domaćinstva, razgovor u fokus-grupama – time su postali praktično nemogući, ali je jednako bila nezamisliva ideja da se ta istraživanja obustave. Ovo posebno stoga što su promene u načinu života tokom pandemije otvorile i sasvim nova psihološka pitanja ili stvorile potrebu da se već istraživani psihološki problemi ispitaju u novonastalim okolnostima. Na ovom okruglom stolu pozabavićemo se, s jedne strane, preprekama na koje su istraživači naišli s pojavom pandemije kovida 19 i rešenjima koja su uspeli da iznađu: Na koji način organizovati metodološki korektna psihološka istraživanja u uslovima ograničenih fizičkih kontakata i kretanja? Da li je i kako moguće doći do ispitanika? Kakvu ulogu u prikupljanju podataka i formiranju uzoraka ima onaljn zadavanje upitničkih mera i kakva su merenja psiholoških fenomen uopšte moguća u onlajn okruženju? S druge strane, osvrnućemo se i na psihološka pitanja koja je pandemija takoreći postavila pred istraživače: Kako fizičko distanciranje od drugih osoba, izolacija, ograničenje sloboda, rad od kuće i prelazak u onlajn okruženje menjaju naše mentalno zdravlje i psihičko funkcionisanje uopšte? Da li nam je pandemija donekle omogućila uslove prirodnog eksperimenta za ispitivanje efekata navedenih pojava na ljudsku psihu?", publisher = "Beograd : Društvo psihologa Srbije", journal = "Psihologija iz dana u dan [Elektronski izvor] : svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu", title = "Ljubav prema istraživanjima u doba korone", pages = "19-19", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_587" }
Tošković, O., Smederevac, S., Marić Bojović, N., Ignjatović Ristić, D.,& Stojković, A.. (2020). Ljubav prema istraživanjima u doba korone. in Psihologija iz dana u dan [Elektronski izvor] : svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu Beograd : Društvo psihologa Srbije., 19-19. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_587
Tošković O, Smederevac S, Marić Bojović N, Ignjatović Ristić D, Stojković A. Ljubav prema istraživanjima u doba korone. in Psihologija iz dana u dan [Elektronski izvor] : svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu. 2020;:19-19. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_587 .
Tošković, Oliver, Smederevac, Snežana, Marić Bojović, Nađa, Ignjatović Ristić, Dragana, Stojković, Ana, "Ljubav prema istraživanjima u doba korone" in Psihologija iz dana u dan [Elektronski izvor] : svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu (2020):19-19, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_587 .