Predviđanje ekološkog aktivizma – uloga znanja, stavova, afekta i ponašanja
Аутори
Marušić Jablanović, MilicaStanišić, Jelena
Остала ауторства
Despotović, MiomirPopović, Katarina
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U komponente ekološke pismenosti ubrajaju se znanja, stavovi, afekat, ponašanje
i ekološki aktivizam. Cilj rada je da ustanovimo da li se može predvideti ekološki
aktivizam na osnovu ekoloških znanja, proekoloških stavova, afekta i ponašanja. Osim
toga, cilj istraživanja je i da ispitamo u kojoj meri se pojedinci različitog nivoa aktivizma
razlikuju u poznavanju osnovnih ekoloških problema, ekspresiji stava ekološke apatije,
antropocentrizma, pripadnosti prirodi i povezanosti sa njom, kao i uobičajenim praksama
proekološkog ponašanja. Na uzorku odraslih ispitanika iz Srbije, članova grupe okupljene
oko jednog ekološkog problema (N = 255), utvrđeno je da opšta ekološka znanja sama po
sebi ne doprinose ni proekološkim ponašanjima ni ekološkom aktivizmu. Prediktori aktivizma
jesu proekološki stavovi, afektivni odnos prema prirodi i uobičajena proekološka
ponašanja, mada doprinose razlikovanju grupe slabo aktivnih članova od dve grupe aktivnijih,
ali ne i razlikovanju aktivnih u... virtuelnom prostoru od onih koji lično participiraju.
Razliku među tim grupama po svoj prilici čine druge varijable, poput lokusa kontrole,
vrednosti i fenomena kvaziaktivizma. Utvrđena povezanost znanja i emocionalnog afiniteta
prema prirodi, prema svemu sudeći, predstavlja recipročni odnos i ukazuje na to da
je pravi put učenja sticanje znanja, ali uz razvijanje ljubavi prema prirodi.
Кључне речи:
ekološki aktivizam / opšta ekološka znanja / stavovi i afekat / proekološka ponašanjaИзвор:
Andragoške studije, 2020, 11, 127-144Издавач:
- Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200018 (Институт за педагошка истраживања, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200018)
Институција/група
IPITY - JOUR AU - Marušić Jablanović, Milica AU - Stanišić, Jelena PY - 2020 UR - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/472 AB - U komponente ekološke pismenosti ubrajaju se znanja, stavovi, afekat, ponašanje i ekološki aktivizam. Cilj rada je da ustanovimo da li se može predvideti ekološki aktivizam na osnovu ekoloških znanja, proekoloških stavova, afekta i ponašanja. Osim toga, cilj istraživanja je i da ispitamo u kojoj meri se pojedinci različitog nivoa aktivizma razlikuju u poznavanju osnovnih ekoloških problema, ekspresiji stava ekološke apatije, antropocentrizma, pripadnosti prirodi i povezanosti sa njom, kao i uobičajenim praksama proekološkog ponašanja. Na uzorku odraslih ispitanika iz Srbije, članova grupe okupljene oko jednog ekološkog problema (N = 255), utvrđeno je da opšta ekološka znanja sama po sebi ne doprinose ni proekološkim ponašanjima ni ekološkom aktivizmu. Prediktori aktivizma jesu proekološki stavovi, afektivni odnos prema prirodi i uobičajena proekološka ponašanja, mada doprinose razlikovanju grupe slabo aktivnih članova od dve grupe aktivnijih, ali ne i razlikovanju aktivnih u virtuelnom prostoru od onih koji lično participiraju. Razliku među tim grupama po svoj prilici čine druge varijable, poput lokusa kontrole, vrednosti i fenomena kvaziaktivizma. Utvrđena povezanost znanja i emocionalnog afiniteta prema prirodi, prema svemu sudeći, predstavlja recipročni odnos i ukazuje na to da je pravi put učenja sticanje znanja, ali uz razvijanje ljubavi prema prirodi. PB - Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju T2 - Andragoške studije T1 - Predviđanje ekološkog aktivizma – uloga znanja, stavova, afekta i ponašanja EP - 144 IS - 11 SP - 127 DO - 10.5937/AndStud2002127M ER -
@article{ author = "Marušić Jablanović, Milica and Stanišić, Jelena", year = "2020", abstract = "U komponente ekološke pismenosti ubrajaju se znanja, stavovi, afekat, ponašanje i ekološki aktivizam. Cilj rada je da ustanovimo da li se može predvideti ekološki aktivizam na osnovu ekoloških znanja, proekoloških stavova, afekta i ponašanja. Osim toga, cilj istraživanja je i da ispitamo u kojoj meri se pojedinci različitog nivoa aktivizma razlikuju u poznavanju osnovnih ekoloških problema, ekspresiji stava ekološke apatije, antropocentrizma, pripadnosti prirodi i povezanosti sa njom, kao i uobičajenim praksama proekološkog ponašanja. Na uzorku odraslih ispitanika iz Srbije, članova grupe okupljene oko jednog ekološkog problema (N = 255), utvrđeno je da opšta ekološka znanja sama po sebi ne doprinose ni proekološkim ponašanjima ni ekološkom aktivizmu. Prediktori aktivizma jesu proekološki stavovi, afektivni odnos prema prirodi i uobičajena proekološka ponašanja, mada doprinose razlikovanju grupe slabo aktivnih članova od dve grupe aktivnijih, ali ne i razlikovanju aktivnih u virtuelnom prostoru od onih koji lično participiraju. Razliku među tim grupama po svoj prilici čine druge varijable, poput lokusa kontrole, vrednosti i fenomena kvaziaktivizma. Utvrđena povezanost znanja i emocionalnog afiniteta prema prirodi, prema svemu sudeći, predstavlja recipročni odnos i ukazuje na to da je pravi put učenja sticanje znanja, ali uz razvijanje ljubavi prema prirodi.", publisher = "Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju", journal = "Andragoške studije", title = "Predviđanje ekološkog aktivizma – uloga znanja, stavova, afekta i ponašanja", pages = "144-127", number = "11", doi = "10.5937/AndStud2002127M" }
Marušić Jablanović, M.,& Stanišić, J.. (2020). Predviđanje ekološkog aktivizma – uloga znanja, stavova, afekta i ponašanja. in Andragoške studije Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju.(11), 127-144. https://doi.org/10.5937/AndStud2002127M
Marušić Jablanović M, Stanišić J. Predviđanje ekološkog aktivizma – uloga znanja, stavova, afekta i ponašanja. in Andragoške studije. 2020;(11):127-144. doi:10.5937/AndStud2002127M .
Marušić Jablanović, Milica, Stanišić, Jelena, "Predviđanje ekološkog aktivizma – uloga znanja, stavova, afekta i ponašanja" in Andragoške studije, no. 11 (2020):127-144, https://doi.org/10.5937/AndStud2002127M . .