Kako učenici srednjih škola u Srbiji doživljavaju učenje na daljinu
Authors
A. Vasojević, NenaKirin, Snezana
Vučetić, Ivana
Contributors
Džinović, VladimirNikitović, Tijana
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Učenje na daljinu podrazumeva svaki kurikulum koji je predstavljen učenicima/
studentima bez neposrednog kontakta sa predavačem, usled prostorne i/ili vremenske
distance (Sagheb-Tehrani, 2009:3). Na svom osnovnom nivou, učenje na daljinu se odvija kada
su predavač (nastavnik, profesor) i učenici fizički odvojeni velikim rastojanjem i kada se za
premošćavanje ovog jaza koristi digitalna tehnologija sa ciljem da se simulira komunikacija
licem u lice (Ristić & Mandić, 2018). Nakon 19. veka modernizacija obrazovanja je započela
ubrzano da se širi što se može povezati sa promenama koje su se dešavale u društvu
(Maksimović & Osmanović, 2018: 92). Razvojem tehnologija medija i komunikacija menjala
se i koncepcija učenja na daljinu, koja u savremenim okvirima podrazumeva učenje uz
korišćenje računara i pametnih uređaja, Interneta i raznovrsnih digitalnih platformi i kanala koji
omogućavaju razmenu nastavnih sadržaja i interaktivnu komunikaciju između predavača i
učenika i učenika me...đusobno, kreiranjem on-line zajednice za učenje (Sun & Chen, 2016:158).
Pregled relevantne literature ukazuje da su razvoj i veća primena modela učenja na daljinu
doneli i veći broj termina koji definišu ovaj model učenja, pa se u literaturi nailazi na termine
kao što su: on-line nastava, učenje na daljinu, daljinsko obrazovanje itd. I pored ekspanzije
tehnologije, menjanja društva i politika obrazovanja često možemo čuti nedoumice po
pitanju primene modela učenja na daljinu, kako od strane profesora, tako i od strane učenika/
studenata. Savremena istraživanja koja upoređuju učenje na daljinu i tradicionalno školovanje
pokazuju da nastava i učenje na daljinu mogu biti jednako uspešni kao tradicionalna nastava
ukoliko se koriste odgovarajući nastavni metodi i tehnologije, ukoliko postoji interakcija
između učenika i ukoliko postoji blagovremena povratna veza između nastavnika i učenika
(Ristić & Mandić 2018, prema Moore & Thompson, 1990; Verduin & Clark, 1991).
Keywords:
učenje na daljinu / učenici / srednja škola / nedostaciSource:
Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, 2021, 54-57Publisher:
- Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
- Beograd : Institut za psihologiju
Funding / projects:
Note:
- XXVI Nаučnа konferencijа „Pedаgoškа istrаživаnjа i školskа prаksа“
Collections
Institution/Community
IPITY - CONF AU - A. Vasojević, Nena AU - Kirin, Snezana AU - Vučetić, Ivana PY - 2021 UR - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/424 AB - Učenje na daljinu podrazumeva svaki kurikulum koji je predstavljen učenicima/ studentima bez neposrednog kontakta sa predavačem, usled prostorne i/ili vremenske distance (Sagheb-Tehrani, 2009:3). Na svom osnovnom nivou, učenje na daljinu se odvija kada su predavač (nastavnik, profesor) i učenici fizički odvojeni velikim rastojanjem i kada se za premošćavanje ovog jaza koristi digitalna tehnologija sa ciljem da se simulira komunikacija licem u lice (Ristić & Mandić, 2018). Nakon 19. veka modernizacija obrazovanja je započela ubrzano da se širi što se može povezati sa promenama koje su se dešavale u društvu (Maksimović & Osmanović, 2018: 92). Razvojem tehnologija medija i komunikacija menjala se i koncepcija učenja na daljinu, koja u savremenim okvirima podrazumeva učenje uz korišćenje računara i pametnih uređaja, Interneta i raznovrsnih digitalnih platformi i kanala koji omogućavaju razmenu nastavnih sadržaja i interaktivnu komunikaciju između predavača i učenika i učenika međusobno, kreiranjem on-line zajednice za učenje (Sun & Chen, 2016:158). Pregled relevantne literature ukazuje da su razvoj i veća primena modela učenja na daljinu doneli i veći broj termina koji definišu ovaj model učenja, pa se u literaturi nailazi na termine kao što su: on-line nastava, učenje na daljinu, daljinsko obrazovanje itd. I pored ekspanzije tehnologije, menjanja društva i politika obrazovanja često možemo čuti nedoumice po pitanju primene modela učenja na daljinu, kako od strane profesora, tako i od strane učenika/ studenata. Savremena istraživanja koja upoređuju učenje na daljinu i tradicionalno školovanje pokazuju da nastava i učenje na daljinu mogu biti jednako uspešni kao tradicionalna nastava ukoliko se koriste odgovarajući nastavni metodi i tehnologije, ukoliko postoji interakcija između učenika i ukoliko postoji blagovremena povratna veza između nastavnika i učenika (Ristić & Mandić 2018, prema Moore & Thompson, 1990; Verduin & Clark, 1991). PB - Beograd : Institut za pedagoška istraživanja PB - Beograd : Institut za psihologiju C3 - Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika T1 - Kako učenici srednjih škola u Srbiji doživljavaju učenje na daljinu EP - 57 SP - 54 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_424 ER -
@conference{ author = "A. Vasojević, Nena and Kirin, Snezana and Vučetić, Ivana", year = "2021", abstract = "Učenje na daljinu podrazumeva svaki kurikulum koji je predstavljen učenicima/ studentima bez neposrednog kontakta sa predavačem, usled prostorne i/ili vremenske distance (Sagheb-Tehrani, 2009:3). Na svom osnovnom nivou, učenje na daljinu se odvija kada su predavač (nastavnik, profesor) i učenici fizički odvojeni velikim rastojanjem i kada se za premošćavanje ovog jaza koristi digitalna tehnologija sa ciljem da se simulira komunikacija licem u lice (Ristić & Mandić, 2018). Nakon 19. veka modernizacija obrazovanja je započela ubrzano da se širi što se može povezati sa promenama koje su se dešavale u društvu (Maksimović & Osmanović, 2018: 92). Razvojem tehnologija medija i komunikacija menjala se i koncepcija učenja na daljinu, koja u savremenim okvirima podrazumeva učenje uz korišćenje računara i pametnih uređaja, Interneta i raznovrsnih digitalnih platformi i kanala koji omogućavaju razmenu nastavnih sadržaja i interaktivnu komunikaciju između predavača i učenika i učenika međusobno, kreiranjem on-line zajednice za učenje (Sun & Chen, 2016:158). Pregled relevantne literature ukazuje da su razvoj i veća primena modela učenja na daljinu doneli i veći broj termina koji definišu ovaj model učenja, pa se u literaturi nailazi na termine kao što su: on-line nastava, učenje na daljinu, daljinsko obrazovanje itd. I pored ekspanzije tehnologije, menjanja društva i politika obrazovanja često možemo čuti nedoumice po pitanju primene modela učenja na daljinu, kako od strane profesora, tako i od strane učenika/ studenata. Savremena istraživanja koja upoređuju učenje na daljinu i tradicionalno školovanje pokazuju da nastava i učenje na daljinu mogu biti jednako uspešni kao tradicionalna nastava ukoliko se koriste odgovarajući nastavni metodi i tehnologije, ukoliko postoji interakcija između učenika i ukoliko postoji blagovremena povratna veza između nastavnika i učenika (Ristić & Mandić 2018, prema Moore & Thompson, 1990; Verduin & Clark, 1991).", publisher = "Beograd : Institut za pedagoška istraživanja, Beograd : Institut za psihologiju", journal = "Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika", title = "Kako učenici srednjih škola u Srbiji doživljavaju učenje na daljinu", pages = "57-54", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_424" }
A. Vasojević, N., Kirin, S.,& Vučetić, I.. (2021). Kako učenici srednjih škola u Srbiji doživljavaju učenje na daljinu. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika Beograd : Institut za pedagoška istraživanja., 54-57. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_424
A. Vasojević N, Kirin S, Vučetić I. Kako učenici srednjih škola u Srbiji doživljavaju učenje na daljinu. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika. 2021;:54-57. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_424 .
A. Vasojević, Nena, Kirin, Snezana, Vučetić, Ivana, "Kako učenici srednjih škola u Srbiji doživljavaju učenje na daljinu" in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika (2021):54-57, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_424 .