Metodologija za analizu agonističkog sopstva i podsticanje njegove promene
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Refleksivni domen osobe, lokovsko sopstvo, tradicionalno se smatra jedinstvenim,
samosadržavajućim središtem svesti, koje poseduje i autonomnu moć da deluje u svetu
oko sebe (Geertz, 1983; Locke, 1690/1999; Sampson, 1985). Ovakav model sopstva snažno
će uticati na autore koji su odlučujuće oblikovali psihologiju ličnosti u XX veku (na primer,
Adler, 1924/2014; Erikson, 1968/1994; McAdams, 1985; Rogers, 1951). Iako se u savremenom
diskurzivnom pristupu tretira kao socijalna konstrukcija, sopstvu se i dalje pripisuje funkcija
pred-iskustvenog ujedinitelja psihičkih procesa i funkcija u celovitost koja je prisutna u
iskustvu kao osećaj nečije jednosti sopstvenog bića (Harré, 1998). Međutim, pojedini autori
počinju da ukazuju na to da koncept ljudske subjektivnosti u kome se insistira na skladu
uspostavljenom kroz centralizovani poredak odražava vrednosni ideal zapadnih društava, pa
je prema tome kulturno i istorijski situirana pojava (Sampson, 1989). Ovakve kritike utiru put za
...
snažniji uticaj argumenata koji dolaze iz tri različite tradicije, Džemsovog pragmatizma (James,
1890/1983), Bahtinove polifonije (Bahtin, 1967) i socijalnog konstrukcionizma (Gergen, 1991;
2009). Zajedničko za sve njih je uverenje da je sopstvo decentralizovano, otvoreno, socijalno
zasnovano, dinamično, promenljivo i kontekstualizovano. Najsnažniju sintezu doživeće ove
ideje u teoriji dijaloškog sopstva (Hermans & Kempen, 1993).
Ključne reči:
multiplo sopstvo / moć / intervju / doživljaj sebe / psihoterapijaIzvor:
Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, 2021, 18-21Izdavač:
- Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
- Beograd : Institut za psihologiju
Finansiranje / projekti:
- Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, institucionalno finansiranje - 200018 (Institut za pedagoška istraživanja, Beograd) (RS-MESTD-inst-2020-200018)
Napomena:
- XXVI Nаučnа konferencijа „Pedаgoškа istrаživаnjа i školskа prаksа“
Institucija/grupa
IPITY - CONF AU - Džinović, Vladimir PY - 2021 UR - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/417 AB - Refleksivni domen osobe, lokovsko sopstvo, tradicionalno se smatra jedinstvenim, samosadržavajućim središtem svesti, koje poseduje i autonomnu moć da deluje u svetu oko sebe (Geertz, 1983; Locke, 1690/1999; Sampson, 1985). Ovakav model sopstva snažno će uticati na autore koji su odlučujuće oblikovali psihologiju ličnosti u XX veku (na primer, Adler, 1924/2014; Erikson, 1968/1994; McAdams, 1985; Rogers, 1951). Iako se u savremenom diskurzivnom pristupu tretira kao socijalna konstrukcija, sopstvu se i dalje pripisuje funkcija pred-iskustvenog ujedinitelja psihičkih procesa i funkcija u celovitost koja je prisutna u iskustvu kao osećaj nečije jednosti sopstvenog bića (Harré, 1998). Međutim, pojedini autori počinju da ukazuju na to da koncept ljudske subjektivnosti u kome se insistira na skladu uspostavljenom kroz centralizovani poredak odražava vrednosni ideal zapadnih društava, pa je prema tome kulturno i istorijski situirana pojava (Sampson, 1989). Ovakve kritike utiru put za snažniji uticaj argumenata koji dolaze iz tri različite tradicije, Džemsovog pragmatizma (James, 1890/1983), Bahtinove polifonije (Bahtin, 1967) i socijalnog konstrukcionizma (Gergen, 1991; 2009). Zajedničko za sve njih je uverenje da je sopstvo decentralizovano, otvoreno, socijalno zasnovano, dinamično, promenljivo i kontekstualizovano. Najsnažniju sintezu doživeće ove ideje u teoriji dijaloškog sopstva (Hermans & Kempen, 1993). PB - Beograd : Institut za pedagoška istraživanja PB - Beograd : Institut za psihologiju C3 - Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika T1 - Metodologija za analizu agonističkog sopstva i podsticanje njegove promene EP - 21 SP - 18 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_417 ER -
@conference{ author = "Džinović, Vladimir", year = "2021", abstract = "Refleksivni domen osobe, lokovsko sopstvo, tradicionalno se smatra jedinstvenim, samosadržavajućim središtem svesti, koje poseduje i autonomnu moć da deluje u svetu oko sebe (Geertz, 1983; Locke, 1690/1999; Sampson, 1985). Ovakav model sopstva snažno će uticati na autore koji su odlučujuće oblikovali psihologiju ličnosti u XX veku (na primer, Adler, 1924/2014; Erikson, 1968/1994; McAdams, 1985; Rogers, 1951). Iako se u savremenom diskurzivnom pristupu tretira kao socijalna konstrukcija, sopstvu se i dalje pripisuje funkcija pred-iskustvenog ujedinitelja psihičkih procesa i funkcija u celovitost koja je prisutna u iskustvu kao osećaj nečije jednosti sopstvenog bića (Harré, 1998). Međutim, pojedini autori počinju da ukazuju na to da koncept ljudske subjektivnosti u kome se insistira na skladu uspostavljenom kroz centralizovani poredak odražava vrednosni ideal zapadnih društava, pa je prema tome kulturno i istorijski situirana pojava (Sampson, 1989). Ovakve kritike utiru put za snažniji uticaj argumenata koji dolaze iz tri različite tradicije, Džemsovog pragmatizma (James, 1890/1983), Bahtinove polifonije (Bahtin, 1967) i socijalnog konstrukcionizma (Gergen, 1991; 2009). Zajedničko za sve njih je uverenje da je sopstvo decentralizovano, otvoreno, socijalno zasnovano, dinamično, promenljivo i kontekstualizovano. Najsnažniju sintezu doživeće ove ideje u teoriji dijaloškog sopstva (Hermans & Kempen, 1993).", publisher = "Beograd : Institut za pedagoška istraživanja, Beograd : Institut za psihologiju", journal = "Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika", title = "Metodologija za analizu agonističkog sopstva i podsticanje njegove promene", pages = "21-18", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_417" }
Džinović, V.. (2021). Metodologija za analizu agonističkog sopstva i podsticanje njegove promene. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika Beograd : Institut za pedagoška istraživanja., 18-21. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_417
Džinović V. Metodologija za analizu agonističkog sopstva i podsticanje njegove promene. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika. 2021;:18-21. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_417 .
Džinović, Vladimir, "Metodologija za analizu agonističkog sopstva i podsticanje njegove promene" in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika (2021):18-21, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_417 .