Povezanost samopouzdanja i postignuća: perspektiva učitelja
Аутори
Micić, IsidoraDrobac, Ana
Jošić, Smiljana
Остала ауторства
Gutvajn, NikoletaRanđelović, Branislav
Radulović, Mladen
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U teorijama motivacije i učenja koriste se različiti konstrukti kako bi se objasnila
uverenja o sopstvenim sposobnostima. Jedan od njih je i akademski self-koncept
koji predstavlja percepciju individue o sopstvenim akademskim sposobnostima, a
ispituje se kao važan obrazovni cilj i korelat postignuća, kao i drugih nekognitivnih
varijabli (Wigfield & Eccles, 2000). Akademski self-koncept se odnosi na to kako
učenici posmatraju svoje sposobnosti generalno ili u vezi sa određenim domenom,
kao što je na primer matematički ili čitalački domen. U brojnim istraživanjima je
potvrđena pozitivna veza između akademskog self-koncepta i postignuća (Bong &
Skaalvik, 2003; McGeown et al., 2015; Moyano, Quílez-Robres, & Cortés Pascual,
2020). Međutim, način na koji se odnos između ovih konstrukata posmatra, zavisi od
teorijskog stanovišta. Istraživanja se razlikuju po tome da li posmatraju self-koncept
kao uzrok ili posledicu postignuća. Ukoliko se self-koncept sagledava kao prediktor
posti...gnuća, tada se smatra da pozitivan self-koncept utiče na bolje postignuće
kroz veću angažovanost i trud (Calsyn & Kenny, 1977). Učenici koji imaju pozitivniji
stav prema sopstvenim kompetencijama češće sebe izlažu domen-specifičnim
aktivnostima i materijalima, što posledično dovodi i do boljih rezultata. Sa druge
strane, učenici koji imaju negativniji self-koncept manje se izlažu i zato postižu i
lošije rezultate (Morgan & Fuchs, 2007). U skladu sa ovakvim određenjem, implicira
se da bi obrazovne prakse trebalo usmeriti na razvijanje pozitivnog self-konceptakod učenika. Prema drugom tumačenju, postignuće utiče na self-koncept, putem
socijalnog poređenja sopstvenog postignuća sa postignućem drugih učenika,
kao i putem poređenja trenutnog postignuća sa prethodnim postignućem, čime
se ukazuje na to da bi obrazovni ciljevi trebalo da budu usmereni na razvijanje
akademskih veština (Möller, Pohlmann, Köller, & Marsh, 2009). Postoje i istraživanja
modela recipročnih efekata, koji integriše ova dva teorijska pravca, a kojim se
predlaže uzajamni uticaj školskog postignuća i akademskog self-koncepta (Marsh
& Craven, 2006).
Извор:
PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole, 2024, 87-108Издавач:
- PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200018 (Институт за педагошка истраживања, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200018)
Институција/група
IPITY - CHAP AU - Micić, Isidora AU - Drobac, Ana AU - Jošić, Smiljana PY - 2024 UR - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/1101 AB - U teorijama motivacije i učenja koriste se različiti konstrukti kako bi se objasnila uverenja o sopstvenim sposobnostima. Jedan od njih je i akademski self-koncept koji predstavlja percepciju individue o sopstvenim akademskim sposobnostima, a ispituje se kao važan obrazovni cilj i korelat postignuća, kao i drugih nekognitivnih varijabli (Wigfield & Eccles, 2000). Akademski self-koncept se odnosi na to kako učenici posmatraju svoje sposobnosti generalno ili u vezi sa određenim domenom, kao što je na primer matematički ili čitalački domen. U brojnim istraživanjima je potvrđena pozitivna veza između akademskog self-koncepta i postignuća (Bong & Skaalvik, 2003; McGeown et al., 2015; Moyano, Quílez-Robres, & Cortés Pascual, 2020). Međutim, način na koji se odnos između ovih konstrukata posmatra, zavisi od teorijskog stanovišta. Istraživanja se razlikuju po tome da li posmatraju self-koncept kao uzrok ili posledicu postignuća. Ukoliko se self-koncept sagledava kao prediktor postignuća, tada se smatra da pozitivan self-koncept utiče na bolje postignuće kroz veću angažovanost i trud (Calsyn & Kenny, 1977). Učenici koji imaju pozitivniji stav prema sopstvenim kompetencijama češće sebe izlažu domen-specifičnim aktivnostima i materijalima, što posledično dovodi i do boljih rezultata. Sa druge strane, učenici koji imaju negativniji self-koncept manje se izlažu i zato postižu i lošije rezultate (Morgan & Fuchs, 2007). U skladu sa ovakvim određenjem, implicira se da bi obrazovne prakse trebalo usmeriti na razvijanje pozitivnog self-konceptakod učenika. Prema drugom tumačenju, postignuće utiče na self-koncept, putem socijalnog poređenja sopstvenog postignuća sa postignućem drugih učenika, kao i putem poređenja trenutnog postignuća sa prethodnim postignućem, čime se ukazuje na to da bi obrazovni ciljevi trebalo da budu usmereni na razvijanje akademskih veština (Möller, Pohlmann, Köller, & Marsh, 2009). Postoje i istraživanja modela recipročnih efekata, koji integriše ova dva teorijska pravca, a kojim se predlaže uzajamni uticaj školskog postignuća i akademskog self-koncepta (Marsh & Craven, 2006). PB - PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole T2 - PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole T1 - Povezanost samopouzdanja i postignuća: perspektiva učitelja EP - 108 SP - 87 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1101 ER -
@inbook{ author = "Micić, Isidora and Drobac, Ana and Jošić, Smiljana", year = "2024", abstract = "U teorijama motivacije i učenja koriste se različiti konstrukti kako bi se objasnila uverenja o sopstvenim sposobnostima. Jedan od njih je i akademski self-koncept koji predstavlja percepciju individue o sopstvenim akademskim sposobnostima, a ispituje se kao važan obrazovni cilj i korelat postignuća, kao i drugih nekognitivnih varijabli (Wigfield & Eccles, 2000). Akademski self-koncept se odnosi na to kako učenici posmatraju svoje sposobnosti generalno ili u vezi sa određenim domenom, kao što je na primer matematički ili čitalački domen. U brojnim istraživanjima je potvrđena pozitivna veza između akademskog self-koncepta i postignuća (Bong & Skaalvik, 2003; McGeown et al., 2015; Moyano, Quílez-Robres, & Cortés Pascual, 2020). Međutim, način na koji se odnos između ovih konstrukata posmatra, zavisi od teorijskog stanovišta. Istraživanja se razlikuju po tome da li posmatraju self-koncept kao uzrok ili posledicu postignuća. Ukoliko se self-koncept sagledava kao prediktor postignuća, tada se smatra da pozitivan self-koncept utiče na bolje postignuće kroz veću angažovanost i trud (Calsyn & Kenny, 1977). Učenici koji imaju pozitivniji stav prema sopstvenim kompetencijama češće sebe izlažu domen-specifičnim aktivnostima i materijalima, što posledično dovodi i do boljih rezultata. Sa druge strane, učenici koji imaju negativniji self-koncept manje se izlažu i zato postižu i lošije rezultate (Morgan & Fuchs, 2007). U skladu sa ovakvim određenjem, implicira se da bi obrazovne prakse trebalo usmeriti na razvijanje pozitivnog self-konceptakod učenika. Prema drugom tumačenju, postignuće utiče na self-koncept, putem socijalnog poređenja sopstvenog postignuća sa postignućem drugih učenika, kao i putem poređenja trenutnog postignuća sa prethodnim postignućem, čime se ukazuje na to da bi obrazovni ciljevi trebalo da budu usmereni na razvijanje akademskih veština (Möller, Pohlmann, Köller, & Marsh, 2009). Postoje i istraživanja modela recipročnih efekata, koji integriše ova dva teorijska pravca, a kojim se predlaže uzajamni uticaj školskog postignuća i akademskog self-koncepta (Marsh & Craven, 2006).", publisher = "PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole", journal = "PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole", booktitle = "Povezanost samopouzdanja i postignuća: perspektiva učitelja", pages = "108-87", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1101" }
Micić, I., Drobac, A.,& Jošić, S.. (2024). Povezanost samopouzdanja i postignuća: perspektiva učitelja. in PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole., 87-108. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1101
Micić I, Drobac A, Jošić S. Povezanost samopouzdanja i postignuća: perspektiva učitelja. in PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole. 2024;:87-108. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1101 .
Micić, Isidora, Drobac, Ana, Jošić, Smiljana, "Povezanost samopouzdanja i postignuća: perspektiva učitelja" in PIRLS 2021 u Srbiji : rezultati međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti u četvrtom razredu osnovne škole (2024):87-108, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_1101 .