Primenjivost atop skale među učenicima mlađeg školskog uzrasta u Srbiji
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U istraživanjima se ukazuje na pozitivnu povezanost ranih iskustava stečenih u prirodnom
okruženju sa iskazanim stavovima i ponašanjima u kasnijim fazama života, kao i na činjenicu
da deca imaju sve manje direktnih kontakata sa prirodnim okruženjem. U Srbiji učitelji
realizuju nastavu u prirodi, ali nema dovoljno podataka o povezanosti primene navedenog
pristupa i učeničkih percepcija o boravku u prirodi. U Sjedinjenim Američkim Državama je za
decu uzrasta 9 – 13 godina konstruisana ATOP skala (engl. Attitudes Toward Outdoor Play).
Sačinjena je od 12 stavki raspoređenih u dve celine. Prva celina, koji čini 7 stavki, odnosi se
na izjašnjavanje o pozitivnim stranama boravka i igranja u prirodi, dok se druga, koji čini
preostalih 5 stavki, odnosi na izjašnjavanje o potencijalnoj brizi ili strahu koji se može javiti
pri boravku u prirodnom okruženju. U ovom istraživanju ispitivali smo primenjivost te skale
u našoj sredini. Stavke smo preveli na srpski jezik, i koristili u izvorno...m značenju, osim kod
tvrdnje “Ne volim igranje napolju u prirodi jer mogu da sretnem ljude koji se drogiraju” date
u vidu “Ne volim igranje napolju u prirodi jer mogu da sretnem ljude koji se čudno ponašaju”.
Kao i u originalnom instrumentu, deca su stepen slaganja sa datim tvrdnjama iskazivali birajući
jednu od sledeće četiri opcije: “u opšte se ne slažem”, “ne slažem se”, “slažem se” ili “u
potpunosti se slažem”, koje su redom kodirane brojevima 1 – 4. Uzorak je činilo 252 učenika
četvrtog razreda iz dve beogradske osnovne škole. Prvo je testirana dvofaktorska struktura
instrumenta (pozitivne strane boravka u prirodi naspram potencijalne brige ili straha pri
boravku u prirodi). Takva struktura je zaista bila prisutna, ali je varijansa ukupnog skora
objašnjena ovim faktorima bila svega 40%. Pouzdanosti odgovarajućih setova stavki (Kronbah
alfa) bile su oko granice prihvatljivosti 0.70:0.67 za stavke koje se odnose na pozitivne strane
boravka u prirodi; 0.72 za stavke koje se odnose na potencijalnu brigu ili strah pri boravku u
prirodi. Iako je istraživanje u osnovi pokazalo da bi se ATOP skala mogla primenjivati među
decom mlađeg školskog uzrasta u Srbiji, takva preporuka ipak zahteva veću empirijsku
potporu.
Research on schoolchildren’s perceptions about spending time in a natural environment is
scarce. Developed in the U.S. for schoolchildren between 9 and 13, ATOP (Attitudes Toward
Outdoor Play) scale is used to express views about positive sides of outdoor activities and
potential concerns/fears regarding such activities. This study examined the applicability of this
scale in Serbia. To this end, the scale was translated into the Serbian language and administered
in two elementary schools in Belgrade. By using a sample of 252 fourth graders, it was found
that (1) a two-factor model regarding these views (positive sides vs. concerns/fears) could be
applied, (2) the reliabilities of two sub-scales regarding positive sides and concerns/fears were
around 0.70 (i.e. 0.67 and 0.72, respectively). Although the study showed that the ATOP scale
could be applied among younger schoolchildren in Serbia, such a recommendation still requires
more empirical evidence.
Кључне речи:
ATOP skala / osnovna škola / aktivnosti u prirodi / percepcije učenika / ATOP scale / primary school / outdoor activities / outdoor activitiesИзвор:
Empirijska istraživanja u psihologiji, 2019, 64-65Издавач:
- Beograd : Filozofski fakultet, Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju
Финансирање / пројекти:
- Концепције и стратегије обезбеђивања квалитета базичног образовања и васпитања (RS-179020)
- Од подстицања иницијативе, сарадње и стваралаштва у образовању до нових улога и идентитета у друштву (RS-179034)
- Унапређивање квалитета и доступности образовања у процесима модернизације Србије (RS-47008)
Напомена:
- Knjiga rezimea / XXV naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji 29–31. mart 2019.
Институција/група
IPITY - CONF AU - Miščević Kadijević, Gordana AU - Gutvajn, Nikoleta PY - 2019 UR - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/591 AB - U istraživanjima se ukazuje na pozitivnu povezanost ranih iskustava stečenih u prirodnom okruženju sa iskazanim stavovima i ponašanjima u kasnijim fazama života, kao i na činjenicu da deca imaju sve manje direktnih kontakata sa prirodnim okruženjem. U Srbiji učitelji realizuju nastavu u prirodi, ali nema dovoljno podataka o povezanosti primene navedenog pristupa i učeničkih percepcija o boravku u prirodi. U Sjedinjenim Američkim Državama je za decu uzrasta 9 – 13 godina konstruisana ATOP skala (engl. Attitudes Toward Outdoor Play). Sačinjena je od 12 stavki raspoređenih u dve celine. Prva celina, koji čini 7 stavki, odnosi se na izjašnjavanje o pozitivnim stranama boravka i igranja u prirodi, dok se druga, koji čini preostalih 5 stavki, odnosi na izjašnjavanje o potencijalnoj brizi ili strahu koji se može javiti pri boravku u prirodnom okruženju. U ovom istraživanju ispitivali smo primenjivost te skale u našoj sredini. Stavke smo preveli na srpski jezik, i koristili u izvornom značenju, osim kod tvrdnje “Ne volim igranje napolju u prirodi jer mogu da sretnem ljude koji se drogiraju” date u vidu “Ne volim igranje napolju u prirodi jer mogu da sretnem ljude koji se čudno ponašaju”. Kao i u originalnom instrumentu, deca su stepen slaganja sa datim tvrdnjama iskazivali birajući jednu od sledeće četiri opcije: “u opšte se ne slažem”, “ne slažem se”, “slažem se” ili “u potpunosti se slažem”, koje su redom kodirane brojevima 1 – 4. Uzorak je činilo 252 učenika četvrtog razreda iz dve beogradske osnovne škole. Prvo je testirana dvofaktorska struktura instrumenta (pozitivne strane boravka u prirodi naspram potencijalne brige ili straha pri boravku u prirodi). Takva struktura je zaista bila prisutna, ali je varijansa ukupnog skora objašnjena ovim faktorima bila svega 40%. Pouzdanosti odgovarajućih setova stavki (Kronbah alfa) bile su oko granice prihvatljivosti 0.70:0.67 za stavke koje se odnose na pozitivne strane boravka u prirodi; 0.72 za stavke koje se odnose na potencijalnu brigu ili strah pri boravku u prirodi. Iako je istraživanje u osnovi pokazalo da bi se ATOP skala mogla primenjivati među decom mlađeg školskog uzrasta u Srbiji, takva preporuka ipak zahteva veću empirijsku potporu. AB - Research on schoolchildren’s perceptions about spending time in a natural environment is scarce. Developed in the U.S. for schoolchildren between 9 and 13, ATOP (Attitudes Toward Outdoor Play) scale is used to express views about positive sides of outdoor activities and potential concerns/fears regarding such activities. This study examined the applicability of this scale in Serbia. To this end, the scale was translated into the Serbian language and administered in two elementary schools in Belgrade. By using a sample of 252 fourth graders, it was found that (1) a two-factor model regarding these views (positive sides vs. concerns/fears) could be applied, (2) the reliabilities of two sub-scales regarding positive sides and concerns/fears were around 0.70 (i.e. 0.67 and 0.72, respectively). Although the study showed that the ATOP scale could be applied among younger schoolchildren in Serbia, such a recommendation still requires more empirical evidence. PB - Beograd : Filozofski fakultet, Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju C3 - Empirijska istraživanja u psihologiji T1 - Primenjivost atop skale među učenicima mlađeg školskog uzrasta u Srbiji EP - 65 SP - 64 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_591 ER -
@conference{ author = "Miščević Kadijević, Gordana and Gutvajn, Nikoleta", year = "2019", abstract = "U istraživanjima se ukazuje na pozitivnu povezanost ranih iskustava stečenih u prirodnom okruženju sa iskazanim stavovima i ponašanjima u kasnijim fazama života, kao i na činjenicu da deca imaju sve manje direktnih kontakata sa prirodnim okruženjem. U Srbiji učitelji realizuju nastavu u prirodi, ali nema dovoljno podataka o povezanosti primene navedenog pristupa i učeničkih percepcija o boravku u prirodi. U Sjedinjenim Američkim Državama je za decu uzrasta 9 – 13 godina konstruisana ATOP skala (engl. Attitudes Toward Outdoor Play). Sačinjena je od 12 stavki raspoređenih u dve celine. Prva celina, koji čini 7 stavki, odnosi se na izjašnjavanje o pozitivnim stranama boravka i igranja u prirodi, dok se druga, koji čini preostalih 5 stavki, odnosi na izjašnjavanje o potencijalnoj brizi ili strahu koji se može javiti pri boravku u prirodnom okruženju. U ovom istraživanju ispitivali smo primenjivost te skale u našoj sredini. Stavke smo preveli na srpski jezik, i koristili u izvornom značenju, osim kod tvrdnje “Ne volim igranje napolju u prirodi jer mogu da sretnem ljude koji se drogiraju” date u vidu “Ne volim igranje napolju u prirodi jer mogu da sretnem ljude koji se čudno ponašaju”. Kao i u originalnom instrumentu, deca su stepen slaganja sa datim tvrdnjama iskazivali birajući jednu od sledeće četiri opcije: “u opšte se ne slažem”, “ne slažem se”, “slažem se” ili “u potpunosti se slažem”, koje su redom kodirane brojevima 1 – 4. Uzorak je činilo 252 učenika četvrtog razreda iz dve beogradske osnovne škole. Prvo je testirana dvofaktorska struktura instrumenta (pozitivne strane boravka u prirodi naspram potencijalne brige ili straha pri boravku u prirodi). Takva struktura je zaista bila prisutna, ali je varijansa ukupnog skora objašnjena ovim faktorima bila svega 40%. Pouzdanosti odgovarajućih setova stavki (Kronbah alfa) bile su oko granice prihvatljivosti 0.70:0.67 za stavke koje se odnose na pozitivne strane boravka u prirodi; 0.72 za stavke koje se odnose na potencijalnu brigu ili strah pri boravku u prirodi. Iako je istraživanje u osnovi pokazalo da bi se ATOP skala mogla primenjivati među decom mlađeg školskog uzrasta u Srbiji, takva preporuka ipak zahteva veću empirijsku potporu., Research on schoolchildren’s perceptions about spending time in a natural environment is scarce. Developed in the U.S. for schoolchildren between 9 and 13, ATOP (Attitudes Toward Outdoor Play) scale is used to express views about positive sides of outdoor activities and potential concerns/fears regarding such activities. This study examined the applicability of this scale in Serbia. To this end, the scale was translated into the Serbian language and administered in two elementary schools in Belgrade. By using a sample of 252 fourth graders, it was found that (1) a two-factor model regarding these views (positive sides vs. concerns/fears) could be applied, (2) the reliabilities of two sub-scales regarding positive sides and concerns/fears were around 0.70 (i.e. 0.67 and 0.72, respectively). Although the study showed that the ATOP scale could be applied among younger schoolchildren in Serbia, such a recommendation still requires more empirical evidence.", publisher = "Beograd : Filozofski fakultet, Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju", journal = "Empirijska istraživanja u psihologiji", title = "Primenjivost atop skale među učenicima mlađeg školskog uzrasta u Srbiji", pages = "65-64", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_591" }
Miščević Kadijević, G.,& Gutvajn, N.. (2019). Primenjivost atop skale među učenicima mlađeg školskog uzrasta u Srbiji. in Empirijska istraživanja u psihologiji Beograd : Filozofski fakultet, Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju., 64-65. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_591
Miščević Kadijević G, Gutvajn N. Primenjivost atop skale među učenicima mlađeg školskog uzrasta u Srbiji. in Empirijska istraživanja u psihologiji. 2019;:64-65. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_591 .
Miščević Kadijević, Gordana, Gutvajn, Nikoleta, "Primenjivost atop skale među učenicima mlađeg školskog uzrasta u Srbiji" in Empirijska istraživanja u psihologiji (2019):64-65, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_591 .