IPIR - Репозиторијум Института за педагошка истраживања
Институт за педагошка истраживања
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   IPIR
  • IPI
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
  •   IPIR
  • IPI
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Kako podsticati kreativnost u srednjoj školi

How to support creativity in high school

Thumbnail
2019
Kako_podsticati_kreativnost_u_srednjoj_skoli_2019.pdf (2.830Mb)
Аутори
Jošić, Smiljana
Maksić, Slavica
Остала ауторства
Stanišić, Jelena
Radulović, Mladen
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Kreativnost je jedan od obrazovnih ciljeva koji treba da pripremi buduće nosioce društvenog razvoja za uspešno funkcionisanje u nepoznatim uslovima. Da bi se bolje razumeli uslovi za razvoj kreativnosti u školskom okruženju, proučavaju se implicitne teorije i uverenje aktera vaspitnoobrazovnog procesa. U ovom radu ispitana su uverenja učenika srednjih škola o mogućnostima za podsticanje kreativnosti u srednjoj školi. Srednjoškolci (N=311), koji su učestvovali na početnom seminaru nekog od programa u Istraživačkoj Stanici Petnica u 2019. godini, odgovarali su na upitnik koji je sadržao pitanja o tome na koji način obrazovanje može doprineti razvoju kreativnosti. Prikupljeni podaci obrađeni su kvalitativno i kvantitativno. U odgovorima gotovo svih učenika (94,5%) pojavljuju se različite vrste doprinosa obrazovanja razvoju kreativnosti. Tema doprinosa analizirana je kroz prizmu sociokulturne teorije, oslanjajući se na koncept potpore koju je razvio Bruner sa saradnicima. Na osno...vu sadržaja odgovora definisane su sledeće vrste obrazovnih potpora kreativnosti: kognitivna, socijalna, motivaciona, opšta potpora i potpora kulturološkim alatima. Rezultati ukazuju da su najviše zastupljene kognitivna (59,5% odgovora) i motivaciona potpora (22,7%). Većina ispitanih učenika uverena je da školska sredina pozitivno utiče na razvoj kreativnosti (68,4%), dok mali broj njih navodi samo negativne efekte (7,6%). Nalazi studije diskutovani su u kontekstu preovlađujuće kritike školskog učenja kao nedovoljno podsticajnog za kreativnost učenika. U zaključku se ističe značaj neformalnog obrazovanja u pružanju dodatne podrške razvoju kreativnosti.

Creativity is one of the educational goals likely to prepare the future bearers of social development for successful performance in unfamiliar conditions. For better understanding of creativity development in school setting, the educational process participants’ implicit theories and beliefs related to creativity were studied. This paper is dealing with high school students’ beliefs regarding possibilities for nurturing creativity during secondary education. The sample consisted of secondary school students (N=311) who participated in scientific programs of the Research Centre Petnica in 2019. The Participants responded to the questionnaire composed of questions about the ways in which education could support students’ creativity. The data collected were analysed by qualitative and quantitative methods. Almost all students’ (94.5%) answers included different types of educational support to development of creativity. The topic of support was analysed in the sociocultural frame...work using the concept of scaffolding developed by Bruner and the associates. Content analysis of participants’ answers resulted in the following types of scaffolding: cognitive, social, motivational, general, and culture tools scaffolding. The most frequent types of scaffolding in participants’ answers were cognitive (59.5%) and motivational (22.7%). Majority of respondents expressed belief that school setting had a positive impact on development of creativity (68.4%), while small number of them described only negative effects (7.6%). The results of the Study are discussed in relation to the prevailing criticism of school learning as not being supportive enough for the development of creativity. The conclusion emphasizes the importance of informal education for providing additional support to development of students’ creativity.

Кључне речи:
kreativnost / implicitna uverenja / srednja škola / učenici / koncept potpore / creativity / implicit beliefs / secondary education / students / scaffolding
Извор:
Obrazovanje u funkciji modernizacije društva, 2019, 86-87
Издавач:
  • Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
Финансирање / пројекти:
  • Од подстицања иницијативе, сарадње и стваралаштва у образовању до нових улога и идентитета у друштву (RS-179034)
  • Унапређивање квалитета и доступности образовања у процесима модернизације Србије (RS-47008)
Напомена:
  • Zbornik rezimea / 24. Međunarodna naučna konferencija "Pedagoška istraživanja i školska praksa
  • Book of abstracts / 24th International Scientific Conference "Educational Research and School Practice"

ISBN: 978-86-7447-147-0

[ Google Scholar ]
URI
http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/565
Колекције
  • "Pedagoška istraživanja i školska praksa"
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Институција/група
IPI
TY  - CONF
AU  - Jošić, Smiljana
AU  - Maksić, Slavica
PY  - 2019
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/565
AB  - Kreativnost je jedan od obrazovnih ciljeva koji treba da pripremi buduće nosioce društvenog razvoja
za uspešno funkcionisanje u nepoznatim uslovima. Da bi se bolje razumeli uslovi za razvoj kreativnosti
u školskom okruženju, proučavaju se implicitne teorije i uverenje aktera vaspitnoobrazovnog
procesa. U ovom radu ispitana su uverenja učenika srednjih škola o mogućnostima za podsticanje
kreativnosti u srednjoj školi. Srednjoškolci (N=311), koji su učestvovali na početnom seminaru nekog
od programa u Istraživačkoj Stanici Petnica u 2019. godini, odgovarali su na upitnik koji je sadržao
pitanja o tome na koji način obrazovanje može doprineti razvoju kreativnosti. Prikupljeni podaci
obrađeni su kvalitativno i kvantitativno. U odgovorima gotovo svih učenika (94,5%) pojavljuju se
različite vrste doprinosa obrazovanja razvoju kreativnosti. Tema doprinosa analizirana je kroz prizmu
sociokulturne teorije, oslanjajući se na koncept potpore koju je razvio Bruner sa saradnicima. Na
osnovu sadržaja odgovora definisane su sledeće vrste obrazovnih potpora kreativnosti: kognitivna,
socijalna, motivaciona, opšta potpora i potpora kulturološkim alatima. Rezultati ukazuju da su najviše
zastupljene kognitivna (59,5% odgovora) i motivaciona potpora (22,7%). Većina ispitanih učenika
uverena je da školska sredina pozitivno utiče na razvoj kreativnosti (68,4%), dok mali broj njih navodi
samo negativne efekte (7,6%). Nalazi studije diskutovani su u kontekstu preovlađujuće kritike školskog
učenja kao nedovoljno podsticajnog za kreativnost učenika. U zaključku se ističe značaj neformalnog
obrazovanja u pružanju dodatne podrške razvoju kreativnosti.
AB  - Creativity is one of the educational goals likely to prepare the future bearers of social development for
successful performance in unfamiliar conditions. For better understanding of creativity development
in school setting, the educational process participants’ implicit theories and beliefs related to
creativity were studied. This paper is dealing with high school students’ beliefs regarding possibilities
for nurturing creativity during secondary education. The sample consisted of secondary school
students (N=311) who participated in scientific programs of the Research Centre Petnica in 2019.
The Participants responded to the questionnaire composed of questions about the ways in which
education could support students’ creativity. The data collected were analysed by qualitative and
quantitative methods. Almost all students’ (94.5%) answers included different types of educational
support to development of creativity. The topic of support was analysed in the sociocultural
framework using the concept of scaffolding developed by Bruner and the associates. Content analysis
of participants’ answers resulted in the following types of scaffolding: cognitive, social, motivational,
general, and culture tools scaffolding. The most frequent types of scaffolding in participants’ answers
were cognitive (59.5%) and motivational (22.7%). Majority of respondents expressed belief that
school setting had a positive impact on development of creativity (68.4%), while small number of
them described only negative effects (7.6%). The results of the Study are discussed in relation to
the prevailing criticism of school learning as not being supportive enough for the development of
creativity. The conclusion emphasizes the importance of informal education for providing additional
support to development of students’ creativity.
PB  - Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
C3  - Obrazovanje u funkciji modernizacije društva
T1  - Kako podsticati kreativnost u srednjoj školi
T1  - How to support creativity in high school
EP  - 87
SP  - 86
ER  - 
@conference{
author = "Jošić, Smiljana and Maksić, Slavica",
year = "2019",
abstract = "Kreativnost je jedan od obrazovnih ciljeva koji treba da pripremi buduće nosioce društvenog razvoja
za uspešno funkcionisanje u nepoznatim uslovima. Da bi se bolje razumeli uslovi za razvoj kreativnosti
u školskom okruženju, proučavaju se implicitne teorije i uverenje aktera vaspitnoobrazovnog
procesa. U ovom radu ispitana su uverenja učenika srednjih škola o mogućnostima za podsticanje
kreativnosti u srednjoj školi. Srednjoškolci (N=311), koji su učestvovali na početnom seminaru nekog
od programa u Istraživačkoj Stanici Petnica u 2019. godini, odgovarali su na upitnik koji je sadržao
pitanja o tome na koji način obrazovanje može doprineti razvoju kreativnosti. Prikupljeni podaci
obrađeni su kvalitativno i kvantitativno. U odgovorima gotovo svih učenika (94,5%) pojavljuju se
različite vrste doprinosa obrazovanja razvoju kreativnosti. Tema doprinosa analizirana je kroz prizmu
sociokulturne teorije, oslanjajući se na koncept potpore koju je razvio Bruner sa saradnicima. Na
osnovu sadržaja odgovora definisane su sledeće vrste obrazovnih potpora kreativnosti: kognitivna,
socijalna, motivaciona, opšta potpora i potpora kulturološkim alatima. Rezultati ukazuju da su najviše
zastupljene kognitivna (59,5% odgovora) i motivaciona potpora (22,7%). Većina ispitanih učenika
uverena je da školska sredina pozitivno utiče na razvoj kreativnosti (68,4%), dok mali broj njih navodi
samo negativne efekte (7,6%). Nalazi studije diskutovani su u kontekstu preovlađujuće kritike školskog
učenja kao nedovoljno podsticajnog za kreativnost učenika. U zaključku se ističe značaj neformalnog
obrazovanja u pružanju dodatne podrške razvoju kreativnosti., Creativity is one of the educational goals likely to prepare the future bearers of social development for
successful performance in unfamiliar conditions. For better understanding of creativity development
in school setting, the educational process participants’ implicit theories and beliefs related to
creativity were studied. This paper is dealing with high school students’ beliefs regarding possibilities
for nurturing creativity during secondary education. The sample consisted of secondary school
students (N=311) who participated in scientific programs of the Research Centre Petnica in 2019.
The Participants responded to the questionnaire composed of questions about the ways in which
education could support students’ creativity. The data collected were analysed by qualitative and
quantitative methods. Almost all students’ (94.5%) answers included different types of educational
support to development of creativity. The topic of support was analysed in the sociocultural
framework using the concept of scaffolding developed by Bruner and the associates. Content analysis
of participants’ answers resulted in the following types of scaffolding: cognitive, social, motivational,
general, and culture tools scaffolding. The most frequent types of scaffolding in participants’ answers
were cognitive (59.5%) and motivational (22.7%). Majority of respondents expressed belief that
school setting had a positive impact on development of creativity (68.4%), while small number of
them described only negative effects (7.6%). The results of the Study are discussed in relation to
the prevailing criticism of school learning as not being supportive enough for the development of
creativity. The conclusion emphasizes the importance of informal education for providing additional
support to development of students’ creativity.",
publisher = "Beograd : Institut za pedagoška istraživanja",
journal = "Obrazovanje u funkciji modernizacije društva",
title = "Kako podsticati kreativnost u srednjoj školi, How to support creativity in high school",
pages = "87-86"
}
Jošić, S.,& Maksić, S.. (2019). Kako podsticati kreativnost u srednjoj školi. in Obrazovanje u funkciji modernizacije društva
Beograd : Institut za pedagoška istraživanja., 86-87.
Jošić S, Maksić S. Kako podsticati kreativnost u srednjoj školi. in Obrazovanje u funkciji modernizacije društva. 2019;:86-87..
Jošić, Smiljana, Maksić, Slavica, "Kako podsticati kreativnost u srednjoj školi" in Obrazovanje u funkciji modernizacije društva (2019):86-87.

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму IPIR | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумИнституције/групеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму IPIR | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB