IPIR - Repository of the Institute for Educational Research
Institute for Educational Research
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   IPIR
  • IPI
  • "Pedagoška istraživanja i školska praksa"
  • View Item
  •   IPIR
  • IPI
  • "Pedagoška istraživanja i školska praksa"
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Podrška putem društvenih mreža iz perspektive osoba oštećenog sluha

Thumbnail
2021
Podrska_putem_drustvenih_mreza_2021.pdf (121.2Kb)
Authors
Marković, Aleksandra
Contributors
Džinović, Vladimir
Nikitović, Tijana
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Prema podacima Saveza gluvih i nagluvih Srbije, 1% stanovništva naše zemlje čine osobe koje su u potpunosti ili delimično bez sluha (Žižić i Jaslar, 2014). Reč je o heterogenoj populaciji, kako se i sam nedostatak sluha može sagledati u svetlu dva različita modela. Prvi model, model medicinski određene onesposobljenosti, gluvoću određuje kao patološko stanje sa naglaskom na nedostatak slušnog mehanizma (Žižić i Jaslar, 2014). Drugi model, društvenokulturni, dovodi u pitanje shvatanje gluvoće kao invaliditeta, te se ističe mogućnost da je reč o socijalnom konstruktu (Groce, 1985), kako većina gluvih živi u svetu kreiranom od strane onih koji čuju. Prema ovom modelu, gluvoća se određuje kao kulturološki a ne audiološki termin (Žižić i Jaslar, 2014), te se govori o lingvističkom i kulturnom identitetu (Young & Temple, 2014). Iako je u populaciji moguće uočiti razlike u pogledu načina komunikacije, (Napier et al., 2013), ipak je dominantan modalitet znakovni jezik, čija je upotre...ba najčešće ograničena na zajednice gluvih. Iz tog razloga, gluva lica se suočavaju sa komunikacionim barijerama, te posledično i nedostatkom socijalne podrške u čujućem okruženju, pa čak i u okviru svojih čujućih porodica (Bone, 2018). Pored toga, manjak potrebne podrške se može javiti i u okviru zajednica gluvih, kako je gluvima teško da govore o psihološkim problemima sa drugim gluvim licima zbog straha od moguće kritike i potencijalnog isključenja iz grupe (Žižić i Jaslar, 2014). Socijalna podrška, koja uključuje kako emocionalne forme podrške koje proizilaze iz bliskih odnosa, tako i instrumentalne forme koje se odnose na praktičnu pomoć (Werner-Seidler et al., 2017), smatra se značajnom za mentalno zdravlje pojedinca (Jung et al., 2017), dok se socijalna izopštenost povezuje sa povećanjem rizika od razvijanja mentalnog poremećaja (Huxley & Thornicroft, 2003, prema Du Feu & Chovaz, 2014). Na kraju, društvene mreže kao interaktivni društveni mediji (Vasić, 2010), imaju potencijale u oblasti mentalnog zdravlja kako mogu obezbediti vrednu podršku za one koji se nalaze pod distresom (Shepherd et al., 2015). Povrh toga, društvene mreže imaju i komunikacione pogodnosti za gluva lica, one koje im ranije tehnologije nisu dopuštale, poput video poziva, što odgovara vizuelnosti znakovnog jezika (Valentine & Skelton, 2008).

Keywords:
populacija gluvih / društvene mreže / nedostatak socijalne podrške / mentalno zdravlje / tematska analiza
Source:
Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, 2021, 154-157
Publisher:
  • Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
  • Beograd : Institut za psihologiju
Funding / projects:
  • Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200018 (Institute for Educational Research, Belgrade) (RS-200018)
Note:
  • XXVI Nаučnа konferencijа „Pedаgoškа istrаživаnjа i školskа prаksа“

ISBN: 978-86-7447-154-8

[ Google Scholar ]
URI
http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/443
Collections
  • "Pedagoška istraživanja i školska praksa"
Institution/Community
IPI
TY  - CONF
AU  - Marković, Aleksandra
PY  - 2021
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/443
AB  - Prema podacima Saveza gluvih i nagluvih Srbije, 1% stanovništva naše zemlje
čine osobe koje su u potpunosti ili delimično bez sluha (Žižić i Jaslar, 2014). Reč je o heterogenoj
populaciji, kako se i sam nedostatak sluha može sagledati u svetlu dva različita modela. Prvi
model, model medicinski određene onesposobljenosti, gluvoću određuje kao patološko stanje
sa naglaskom na nedostatak slušnog mehanizma (Žižić i Jaslar, 2014). Drugi model, društvenokulturni,
dovodi u pitanje shvatanje gluvoće kao invaliditeta, te se ističe mogućnost da je reč
o socijalnom konstruktu (Groce, 1985), kako većina gluvih živi u svetu kreiranom od strane
onih koji čuju. Prema ovom modelu, gluvoća se određuje kao kulturološki a ne audiološki
termin (Žižić i Jaslar, 2014), te se govori o lingvističkom i kulturnom identitetu (Young &
Temple, 2014). Iako je u populaciji moguće uočiti razlike u pogledu načina komunikacije,
(Napier et al., 2013), ipak je dominantan modalitet znakovni jezik, čija je upotreba najčešće
ograničena na zajednice gluvih. Iz tog razloga, gluva lica se suočavaju sa komunikacionim
barijerama, te posledično i nedostatkom socijalne podrške u čujućem okruženju, pa čak i u
okviru svojih čujućih porodica (Bone, 2018). Pored toga, manjak potrebne podrške se može
javiti i u okviru zajednica gluvih, kako je gluvima teško da govore o psihološkim problemima
sa drugim gluvim licima zbog straha od moguće kritike i potencijalnog isključenja iz grupe
(Žižić i Jaslar, 2014). Socijalna podrška, koja uključuje kako emocionalne forme podrške koje
proizilaze iz bliskih odnosa, tako i instrumentalne forme koje se odnose na praktičnu pomoć
(Werner-Seidler et al., 2017), smatra se značajnom za mentalno zdravlje pojedinca (Jung et al.,
2017), dok se socijalna izopštenost povezuje sa povećanjem rizika od razvijanja mentalnog
poremećaja (Huxley & Thornicroft, 2003, prema Du Feu & Chovaz, 2014). Na kraju, društvene
mreže kao interaktivni društveni mediji (Vasić, 2010), imaju potencijale u oblasti mentalnog
zdravlja kako mogu obezbediti vrednu podršku za one koji se nalaze pod distresom (Shepherd
et al., 2015). Povrh toga, društvene mreže imaju i komunikacione pogodnosti za gluva lica,
one koje im ranije tehnologije nisu dopuštale, poput video poziva, što odgovara vizuelnosti
znakovnog jezika (Valentine & Skelton, 2008).
PB  - Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
PB  - Beograd : Institut za psihologiju
C3  - Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika
T1  - Podrška putem društvenih mreža iz perspektive osoba oštećenog sluha
EP  - 157
SP  - 154
ER  - 
@conference{
author = "Marković, Aleksandra",
year = "2021",
abstract = "Prema podacima Saveza gluvih i nagluvih Srbije, 1% stanovništva naše zemlje
čine osobe koje su u potpunosti ili delimično bez sluha (Žižić i Jaslar, 2014). Reč je o heterogenoj
populaciji, kako se i sam nedostatak sluha može sagledati u svetlu dva različita modela. Prvi
model, model medicinski određene onesposobljenosti, gluvoću određuje kao patološko stanje
sa naglaskom na nedostatak slušnog mehanizma (Žižić i Jaslar, 2014). Drugi model, društvenokulturni,
dovodi u pitanje shvatanje gluvoće kao invaliditeta, te se ističe mogućnost da je reč
o socijalnom konstruktu (Groce, 1985), kako većina gluvih živi u svetu kreiranom od strane
onih koji čuju. Prema ovom modelu, gluvoća se određuje kao kulturološki a ne audiološki
termin (Žižić i Jaslar, 2014), te se govori o lingvističkom i kulturnom identitetu (Young &
Temple, 2014). Iako je u populaciji moguće uočiti razlike u pogledu načina komunikacije,
(Napier et al., 2013), ipak je dominantan modalitet znakovni jezik, čija je upotreba najčešće
ograničena na zajednice gluvih. Iz tog razloga, gluva lica se suočavaju sa komunikacionim
barijerama, te posledično i nedostatkom socijalne podrške u čujućem okruženju, pa čak i u
okviru svojih čujućih porodica (Bone, 2018). Pored toga, manjak potrebne podrške se može
javiti i u okviru zajednica gluvih, kako je gluvima teško da govore o psihološkim problemima
sa drugim gluvim licima zbog straha od moguće kritike i potencijalnog isključenja iz grupe
(Žižić i Jaslar, 2014). Socijalna podrška, koja uključuje kako emocionalne forme podrške koje
proizilaze iz bliskih odnosa, tako i instrumentalne forme koje se odnose na praktičnu pomoć
(Werner-Seidler et al., 2017), smatra se značajnom za mentalno zdravlje pojedinca (Jung et al.,
2017), dok se socijalna izopštenost povezuje sa povećanjem rizika od razvijanja mentalnog
poremećaja (Huxley & Thornicroft, 2003, prema Du Feu & Chovaz, 2014). Na kraju, društvene
mreže kao interaktivni društveni mediji (Vasić, 2010), imaju potencijale u oblasti mentalnog
zdravlja kako mogu obezbediti vrednu podršku za one koji se nalaze pod distresom (Shepherd
et al., 2015). Povrh toga, društvene mreže imaju i komunikacione pogodnosti za gluva lica,
one koje im ranije tehnologije nisu dopuštale, poput video poziva, što odgovara vizuelnosti
znakovnog jezika (Valentine & Skelton, 2008).",
publisher = "Beograd : Institut za pedagoška istraživanja, Beograd : Institut za psihologiju",
journal = "Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika",
title = "Podrška putem društvenih mreža iz perspektive osoba oštećenog sluha",
pages = "157-154"
}
Marković, A.. (2021). Podrška putem društvenih mreža iz perspektive osoba oštećenog sluha. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika
Beograd : Institut za pedagoška istraživanja., 154-157.
Marković A. Podrška putem društvenih mreža iz perspektive osoba oštećenog sluha. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika. 2021;:154-157..
Marković, Aleksandra, "Podrška putem društvenih mreža iz perspektive osoba oštećenog sluha" in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika (2021):154-157.

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About IPIR | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About IPIR | Send Feedback

OpenAIRERCUB