Važnost i vrste istraživanja u provođenju kurikulumskih reformi na nacionalnoj razini

Abstract

Kurikulumske reforme odraz su i potreba gospodarskih, društvenih, kulturnih, vrijednosnih, odgojno – obrazovnih i drugih težnji određenog društva, odnosno vremena. Nastaju kao rezultat krize obrazovanja u razdoblju kada odgojno – obrazovnih sustavi nisu u mogućnosti pratiti, ali i predvoditi promjene koje se događaju u društvu (Vrcelj, 2000). Da bi reforme bile uspješne, potrebno je na temelju rezultata istraživanja utvrđivati koje su promjene prioritetne i kojim ih tempom treba provoditi, koji pristup izrade kurikuluma će se koristiti i zašto, koje su glavne zapreke i kakvi su resursi potrebni za uspješno provođenje kurikulumske reforme. Za uspješnost same kurikulumske reforme nužno je pridržavati se metodologije izrade kurikuluma utemeljene na kurikulumskom ciklusu. Kurikulumski ciklus, kao temelj metodologije izrade kurikuluma uključuje nekoliko glavnih faza. Prva faza je analiza potreba (Krajnc, 1989; Koludrović, 2018; Tablin et al., 2019), odnosno planiranje kurikuluma (El Sawi, 1996), a podrazumijeva provođenje istraživanja kojima će se utvrditi potrebe i koraci koji su nužni za izradu kurikuluma. Analiza potreba je temelj za planiranje i izradu kurikuluma kao sljedeću fazu izrade kurikuluma, nakon koje slijedi implementacija kurikuluma. Posljednju fazu čini evaluacija kurikuluma kojom se provjerava učinkovitost same reforme (Krajnc, 1989; El Sawi, 1996; Koludrović, 2018; Tablin et al., 2019). Za uspješnost kurikulumske reforme svaka od navedenih faza zahtijeva istraživanja kako bi se ispitala učinkovitost istih.