Komparativna analiza programa metodologije istraživanja na studijama pedagogije: odnos kvantitativne i kvalitativne paradigme
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Metodologija istraživanja, kao i paradigme i pristupi istraživanjima u pedagogiji stalna
su i nezaobilazna tema pedagogije kao znanosti (Sekulić – Majurec, 2007). Tradicionalno
se istraživanja dijele na kvalitativna i kvantitativna, a Sekulić - Majurec (2007) analizom
paradigmatskog sukoba zastupnika navedenih pristupa zaključuje da uzroke ovih sukoba ne
treba tražiti toliko u istraživačkim metodama koliko u razmišljanjima koja pripadaju tradicijama
navedenih pristupa. Pregledom literature metodologije pedagoških istraživanja ističu se
dvije struje razmišljanja o navedenoj problematici pa tako Cohen, Manion i Morrison (2007)
pišu o pozitivističkoj i interpretativističkoj paradigmi, a Creswell (2009), Teddlie i Tashakkori
(2009) te Lincoln i Guba (1994) o pozitivističkoj i konstruktivističkoj. Iako govorimo o različitim
pojmovima interpretativizma i konstruktivizma, navedeni pojmovi i pristupi pripadaju istom
intelektualnom naslijeđu (Gojkov, 2007). Iz navedenog je razvidno da... je kvantitativni pristup
dio pozitivističkog intelektualnog nasljeđa, a kvalitativni konstruktivističkog. Vidljivo je i da
kvalitativni i kvantitativni pristup nisu samo tehnike prikupljanja i analize podataka već dio
jedne šire problematike koja se odnosi na uvjerenja o svijetu u kojem živimo i način na koji
taj svijet vidimo zbog čega Lather (1986) zaključuje da je paradigma način na koji ćemo
vidjeti svijet, odnosno konceptualna leća kroz koju se gleda na svijet. Burrell i Morgan (1979)
idu i korak dalje pa iznose četiri skupa pretpostavki koja su zapravo četiri fundamentalna
pitanja koja bi nas trebala usmjeriti kvalitativnom ili kvantitativnom pristupu, a odnose se na
pretpostavke o ljudskoj prirodi, metodologiji te na ontološke i epistemiološke pretpostavke.
Navedena analiza ide u prilog tezi da se ovisno o svojim implicitnim uvjerenjima istraživač
priklanja kvalitativnom ili kvantitativnom pristupu. Kivunja i Kuyini (2017) ističu da istraživanja
u pedagogiji neposredno utječu na poimanje istraživača i njegovo shvaćanje svijeta. Drugim
riječima, ovisno o istraživačkom pristupu oblikovat će se pogled na svijet.
Кључне речи:
komparativna analiza / kvalitativna metodologija / kvantitativna metodologija / studij pedagogijeИзвор:
Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, 2021, 92-96Издавач:
- Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
- Beograd : Institut za psihologiju
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200018 (Институт за педагошка истраживања, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200018)
Напомена:
- XXVI Nаučnа konferencijа „Pedаgoškа istrаživаnjа i školskа prаksа“
Институција/група
IPITY - CONF AU - Grčić, Ante AU - Koludrović, Morana PY - 2021 UR - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/433 AB - Metodologija istraživanja, kao i paradigme i pristupi istraživanjima u pedagogiji stalna su i nezaobilazna tema pedagogije kao znanosti (Sekulić – Majurec, 2007). Tradicionalno se istraživanja dijele na kvalitativna i kvantitativna, a Sekulić - Majurec (2007) analizom paradigmatskog sukoba zastupnika navedenih pristupa zaključuje da uzroke ovih sukoba ne treba tražiti toliko u istraživačkim metodama koliko u razmišljanjima koja pripadaju tradicijama navedenih pristupa. Pregledom literature metodologije pedagoških istraživanja ističu se dvije struje razmišljanja o navedenoj problematici pa tako Cohen, Manion i Morrison (2007) pišu o pozitivističkoj i interpretativističkoj paradigmi, a Creswell (2009), Teddlie i Tashakkori (2009) te Lincoln i Guba (1994) o pozitivističkoj i konstruktivističkoj. Iako govorimo o različitim pojmovima interpretativizma i konstruktivizma, navedeni pojmovi i pristupi pripadaju istom intelektualnom naslijeđu (Gojkov, 2007). Iz navedenog je razvidno da je kvantitativni pristup dio pozitivističkog intelektualnog nasljeđa, a kvalitativni konstruktivističkog. Vidljivo je i da kvalitativni i kvantitativni pristup nisu samo tehnike prikupljanja i analize podataka već dio jedne šire problematike koja se odnosi na uvjerenja o svijetu u kojem živimo i način na koji taj svijet vidimo zbog čega Lather (1986) zaključuje da je paradigma način na koji ćemo vidjeti svijet, odnosno konceptualna leća kroz koju se gleda na svijet. Burrell i Morgan (1979) idu i korak dalje pa iznose četiri skupa pretpostavki koja su zapravo četiri fundamentalna pitanja koja bi nas trebala usmjeriti kvalitativnom ili kvantitativnom pristupu, a odnose se na pretpostavke o ljudskoj prirodi, metodologiji te na ontološke i epistemiološke pretpostavke. Navedena analiza ide u prilog tezi da se ovisno o svojim implicitnim uvjerenjima istraživač priklanja kvalitativnom ili kvantitativnom pristupu. Kivunja i Kuyini (2017) ističu da istraživanja u pedagogiji neposredno utječu na poimanje istraživača i njegovo shvaćanje svijeta. Drugim riječima, ovisno o istraživačkom pristupu oblikovat će se pogled na svijet. PB - Beograd : Institut za pedagoška istraživanja PB - Beograd : Institut za psihologiju C3 - Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika T1 - Komparativna analiza programa metodologije istraživanja na studijama pedagogije: odnos kvantitativne i kvalitativne paradigme EP - 96 SP - 92 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_433 ER -
@conference{ author = "Grčić, Ante and Koludrović, Morana", year = "2021", abstract = "Metodologija istraživanja, kao i paradigme i pristupi istraživanjima u pedagogiji stalna su i nezaobilazna tema pedagogije kao znanosti (Sekulić – Majurec, 2007). Tradicionalno se istraživanja dijele na kvalitativna i kvantitativna, a Sekulić - Majurec (2007) analizom paradigmatskog sukoba zastupnika navedenih pristupa zaključuje da uzroke ovih sukoba ne treba tražiti toliko u istraživačkim metodama koliko u razmišljanjima koja pripadaju tradicijama navedenih pristupa. Pregledom literature metodologije pedagoških istraživanja ističu se dvije struje razmišljanja o navedenoj problematici pa tako Cohen, Manion i Morrison (2007) pišu o pozitivističkoj i interpretativističkoj paradigmi, a Creswell (2009), Teddlie i Tashakkori (2009) te Lincoln i Guba (1994) o pozitivističkoj i konstruktivističkoj. Iako govorimo o različitim pojmovima interpretativizma i konstruktivizma, navedeni pojmovi i pristupi pripadaju istom intelektualnom naslijeđu (Gojkov, 2007). Iz navedenog je razvidno da je kvantitativni pristup dio pozitivističkog intelektualnog nasljeđa, a kvalitativni konstruktivističkog. Vidljivo je i da kvalitativni i kvantitativni pristup nisu samo tehnike prikupljanja i analize podataka već dio jedne šire problematike koja se odnosi na uvjerenja o svijetu u kojem živimo i način na koji taj svijet vidimo zbog čega Lather (1986) zaključuje da je paradigma način na koji ćemo vidjeti svijet, odnosno konceptualna leća kroz koju se gleda na svijet. Burrell i Morgan (1979) idu i korak dalje pa iznose četiri skupa pretpostavki koja su zapravo četiri fundamentalna pitanja koja bi nas trebala usmjeriti kvalitativnom ili kvantitativnom pristupu, a odnose se na pretpostavke o ljudskoj prirodi, metodologiji te na ontološke i epistemiološke pretpostavke. Navedena analiza ide u prilog tezi da se ovisno o svojim implicitnim uvjerenjima istraživač priklanja kvalitativnom ili kvantitativnom pristupu. Kivunja i Kuyini (2017) ističu da istraživanja u pedagogiji neposredno utječu na poimanje istraživača i njegovo shvaćanje svijeta. Drugim riječima, ovisno o istraživačkom pristupu oblikovat će se pogled na svijet.", publisher = "Beograd : Institut za pedagoška istraživanja, Beograd : Institut za psihologiju", journal = "Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika", title = "Komparativna analiza programa metodologije istraživanja na studijama pedagogije: odnos kvantitativne i kvalitativne paradigme", pages = "96-92", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_433" }
Grčić, A.,& Koludrović, M.. (2021). Komparativna analiza programa metodologije istraživanja na studijama pedagogije: odnos kvantitativne i kvalitativne paradigme. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika Beograd : Institut za pedagoška istraživanja., 92-96. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_433
Grčić A, Koludrović M. Komparativna analiza programa metodologije istraživanja na studijama pedagogije: odnos kvantitativne i kvalitativne paradigme. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika. 2021;:92-96. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_433 .
Grčić, Ante, Koludrović, Morana, "Komparativna analiza programa metodologije istraživanja na studijama pedagogije: odnos kvantitativne i kvalitativne paradigme" in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika (2021):92-96, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_433 .