Show simple item record

Karakteristike časova ekološkog obrazovanja u osnovnoj školi

dc.creatorStanišić, Jelena
dc.date.accessioned2021-03-17T13:37:35Z
dc.date.available2021-03-17T13:37:35Z
dc.date.issued2016
dc.identifier.issn0352-2334
dc.identifier.urihttp://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/271
dc.description.abstractThe results of the recent research in the field of environmental education point to the fact that it is not enough to incorporate environmental content in the curricula and expect the students to behave environmentally responsibly. This is only a small step on the long and complex path of developing environmental awareness. Apart from the fact that environmental issues are included in the curricula, it is very important how these environmental issues are conveyed to students. The aim of this paper is to determine the characteristics of the primary school lessons (didactic and methodological characteristics, encouraging critical and divergent thinking, correlation of teaching content, interaction between students and teachers, students' active participation) dealing with environmental content. Fifteen 8th grade classes were observed in three primary schools in Belgrade. The observation included biology, geography, physics and chemistry lessons. A Class Observation Protocol was designed for the purpose of a wider research. The results of the research show that teachers mostly applied frontal teaching and monologic method to teach environmental content to their students. Environmental content is a specific teaching and learning content requiring active learning methods, outdoor activities, encouraging students to explore and analyze, discuss issues, exchange opinions and observe specific issues from multiple perspectives. According to the results, these methods and forms of teaching are not sufficiently represented in our primary schools. The goals of environmental education can be fully realized only if the lessons covering environmental topics include: interactive and interdisciplinary approaches, active learning methods, outdoor classes and activities, classes where students are encouraged to explore and analyze, discuss issues, exchange opinions and observe specific issues from multiple perspectives. These activities are aimed at developing sudents' environmental awareness, acquisition of the environment-related knowledge, and shaping students' attitudes and behaviour.en
dc.description.abstract: Škola kao jedna od najvažnijih institucija društva mora da prati sve promene koje se dešavaju na društvenom planu. Škola obrazuje i vaspitava generacije koje će u budućnosti imati svoje važne društvene uloge i koje treba da odgovore na složenu mrežu problema sa kojima će se suočavati. Kako bi se rešili ekološki problemi i prevazišla ekološka kriza, već duže vreme se u mnogim obrazovnim sistemima, kao jedan od važnih obrazovnih ciljeva, ističe razvoj ekološke svesti i prihvatanje koncepta održivog razvoja. Tako ekološko obrazovanje ima značajnu ulogu u ostvarivanju ovog značajnog koncepta. Promene u našem obrazovnom sistemu koje su u poslednjih nekoliko godina vidljive na polju obrazovne politike i samih nastavnih programa potvrđuju da je značaj ekološkog obrazovanja prepoznat. U nastavne programe su inkorporirani ekološki sadržaji, međutim, potrebne su promene i u samoj školskoj praksi. U našoj zemlji rađena su istraživanja koja se odnose na uspeh učenika na testovima znanja iz oblasti ekologije. Rezultati takvih istraživanja ukazuju na činjenicu da naši učenici nedovoljno poznaju oblast zaštite životne sredine. Osim toga, rezultati istraživanja jasno ukazuju na činjenicu da nije dovoljno inkorporirati ekološke sadržaje u nastavne programe i očekivati da će se učenici ponašati ekološki odgovorno. To je samo jedan mali korak na dugom i složenom putu razvijanja ekološke svesti. Osim činjenice da u nastavnim programima postoje ekološki sadržaji, veoma je važno i na koji način se u nastavi razvijaju odgovarajuća ekološka znanja i stavovi i podstiče ekološki poželjno ponašanje. Pretpostavka je da su loši rezultati koje naši učenici postižu iz oblasti ekologije u velikoj meri posledica loše pripreme i realizacije časova na kojima se obrađuju ekološki sadržaji i da nastavnici moraju uzeti u obzir specifičnosti ekoloških sadržaja kada planiraju njihovu obradu. Cilj ovog rada bio je da se utvrde karakteristike časova (didaktičko-metodička obeležja časova, podsticanje kritičkog i divergentnog mišljenja, odnosi između učenika i nastavnika, aktivnosti učenika) na kojima se obrađuju ekološki sadržaji u našim osnovnim školama. Posmatrano je petnaest časova u osmom razredu u tri osnovne škole u Beogradu. Posmatrani su časovi nastavnih predmeta biologija, geografija, fizika i hemija na kojima se obrađuju ekološki sadržaji. Ovo istraživanje je pokazalo da nastavnici, uglavnom, časove na kojima se obrađuju ekološki sadržaji realizuju na tradicionalan način, ne uzimajući u obzir specifičnosti ekoloških sadržaja. Na posmatranim časovima dominira monološka metoda u odnosu na dijalošku metodu; frontalni oblik rada u odnosu na grupni rad, tekstualna nastavna sredstva u odnosu na audio-vizuelna i eksperimentalna nastavna sredstva. Takođe, razvoj i podsticanje kritičkog i divergentnog mišljenja nije u dovoljnoj meri zastupljen na časovima. Kao poseban problem uočili smo nepostojanje integrativnog i interdisciplinarnog pristupa i suštinskog povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta. Istraživanje je pokazalo da učenici nisu radili u grupama ili u paru i da, samim tim, nisu bili u prilici da pomognu jedni drugima u rešavanju pojedinih problema, kao ni da međusobno diskutuju, argumentovano razmenjuju mišljenja, analiziraju probleme i izvode zaključke na osnovu tih diskusija i analiza. Nasuprot ovim nalazima, smatramo da su za obradu ekoloških sadržaja neophodni: primena integrativnog i interdisciplinarnog pristupa u nastavi, aktivne metode učenja, nastava koja se odvija u prirodi, nastava koja omogućava učenicima da istražuju i analiziraju, da diskutuju o problemima, razmenjuju mišljenja i posmatraju određene probleme iz više različitih perspektiva. Sve navedene aktivnosti imaju za cilj razvijanje ekološke svesti učenika, odnosno sticanje ekoloških znanja, ali i uticaj, delovanje na stavove i ponašanje učenika.sr
dc.publisherUniverzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)/47008/RS//
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179034/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceInovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu
dc.subjectenvironmental educationen
dc.subjectsustainable developmenten
dc.subjectteacheren
dc.subjectstudenten
dc.subjectlessonen
dc.subjectteaching methodsen
dc.subjectforms of teachingen
dc.subjectcritical and divergent thinkingen
dc.subjectekološko obrazovanjesr
dc.subjectodrživi razvojsr
dc.subjectnastavniksr
dc.subjectučeniksr
dc.subjectnastavni čassr
dc.subjectnastavne metodesr
dc.subjectoblici nastavnog radasr
dc.subjectkritičko i divergentno mišljenjesr
dc.titleCharacteristics of teaching environmental education in primary schoolsen
dc.titleKarakteristike časova ekološkog obrazovanja u osnovnoj školisr
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY
dc.citation.epage100
dc.citation.issue4
dc.citation.other29(4): 87-100
dc.citation.rankM51
dc.citation.spage87
dc.citation.volume29
dc.identifier.doi10.5937/inovacije1604087S
dc.identifier.fulltexthttp://ipir.ipisr.org.rs/bitstream/id/139/268.pdf
dc.identifier.rcubconv_151
dc.type.versionpublishedVersion


Files in this item

Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record