Jolić Marjanović, Zorana

Link to this page

Authority KeyName Variants
4552fb1f-8035-4add-aebc-3dcb911f21d6
  • Jolić Marjanović, Zorana (4)
Projects

Author's Bibliography

Academic emotions and procrastination in adolescents: can emotional intelligence buffer effects of negative emotions in school?

Micić, Isidora; Jolić Marjanović, Zorana

(Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2023)

TY  - CONF
AU  - Micić, Isidora
AU  - Jolić Marjanović, Zorana
PY  - 2023
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/978
AB  - Academic procrastination is defined as a tendency to needlessly put off or delay intended
activities related to school/college, such as studying or exam taking. Procrastination is often
accompanied by negative emotional experiences, which are supposedly less pronounced in
individuals with higher emotion management ability, as one of the most important aspects of
emotional intelligence (EI). This study sought to (a) examine the relationship between
academic emotions (both positive and negative) and academic procrastination, and (b)
determine the role that EI plays within this relationship. Study sample consisted of 281 high
school students from Serbia (Mage = 84.3 % female). All participants self-assessed academic
emotions (AEQ), academic procrastination (APS), and trait EI (TEIQue-AF); they were also
administered with two ability EI tests, measuring emotional vocabulary (VET) and emotional
management (TUE). Prior to other analyses, a factor analysis revealed a tripartite structure of
the AEQ: School helplessness, School dissatisfaction, and School fulfillment. A total of six
mediation analyses were applied, with one of these three AEQ factors serving as a predictor,
trait or ability EI alternatively inspected as a mediator, and academic procrastination as a
criterion. Results of these analyses have confirmed that both School helplessness and School
dissatisfaction were positively, while School fulfillment was negatively related to academic
procrastination. In addition, trait EI served as a partial mediator of this relationship, while the
same mediation effect was absent for ability EI. Finally, trait EI also negatively directly affected
academic procrastination. Our current findings give support for further and more detailed
examination of mutual relationships between emotions experienced at school, tendency to
procrastinate, and EI. Such studies would improve our understanding of the effects that
students’ emotions have on their engagement in school obligations, and thus outline possible
pathways to reduce procrastination.
PB  - Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
C3  - 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa
T1  - Academic emotions and procrastination in adolescents: can emotional intelligence buffer effects of negative emotions in school?
EP  - 97
SP  - 97
DO  - 10.17234/DRZB26
ER  - 
@conference{
author = "Micić, Isidora and Jolić Marjanović, Zorana",
year = "2023",
abstract = "Academic procrastination is defined as a tendency to needlessly put off or delay intended
activities related to school/college, such as studying or exam taking. Procrastination is often
accompanied by negative emotional experiences, which are supposedly less pronounced in
individuals with higher emotion management ability, as one of the most important aspects of
emotional intelligence (EI). This study sought to (a) examine the relationship between
academic emotions (both positive and negative) and academic procrastination, and (b)
determine the role that EI plays within this relationship. Study sample consisted of 281 high
school students from Serbia (Mage = 84.3 % female). All participants self-assessed academic
emotions (AEQ), academic procrastination (APS), and trait EI (TEIQue-AF); they were also
administered with two ability EI tests, measuring emotional vocabulary (VET) and emotional
management (TUE). Prior to other analyses, a factor analysis revealed a tripartite structure of
the AEQ: School helplessness, School dissatisfaction, and School fulfillment. A total of six
mediation analyses were applied, with one of these three AEQ factors serving as a predictor,
trait or ability EI alternatively inspected as a mediator, and academic procrastination as a
criterion. Results of these analyses have confirmed that both School helplessness and School
dissatisfaction were positively, while School fulfillment was negatively related to academic
procrastination. In addition, trait EI served as a partial mediator of this relationship, while the
same mediation effect was absent for ability EI. Finally, trait EI also negatively directly affected
academic procrastination. Our current findings give support for further and more detailed
examination of mutual relationships between emotions experienced at school, tendency to
procrastinate, and EI. Such studies would improve our understanding of the effects that
students’ emotions have on their engagement in school obligations, and thus outline possible
pathways to reduce procrastination.",
publisher = "Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu",
journal = "26. Dani Ramira i Zorana Bujasa",
title = "Academic emotions and procrastination in adolescents: can emotional intelligence buffer effects of negative emotions in school?",
pages = "97-97",
doi = "10.17234/DRZB26"
}
Micić, I.,& Jolić Marjanović, Z.. (2023). Academic emotions and procrastination in adolescents: can emotional intelligence buffer effects of negative emotions in school?. in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu., 97-97.
https://doi.org/10.17234/DRZB26
Micić I, Jolić Marjanović Z. Academic emotions and procrastination in adolescents: can emotional intelligence buffer effects of negative emotions in school?. in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa. 2023;:97-97.
doi:10.17234/DRZB26 .
Micić, Isidora, Jolić Marjanović, Zorana, "Academic emotions and procrastination in adolescents: can emotional intelligence buffer effects of negative emotions in school?" in 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa (2023):97-97,
https://doi.org/10.17234/DRZB26 . .

From collaboration to solutions: Encouraging collaborative problem solving through school practice

Baucal, Aleksandar; Pavlović Babić, Dragica; Altaras Dimitrijević, Ana; Krstić, Ksenija; Jolić Marjanović, Zorana; Stepanović Ilić, Ivana; Videnović, Marina; Jošić, Smiljana; Nikitović, Tijana; Mojović Zdravković, Kristina; Rajić, Milana; Ivanović, Jovan

(Serbia : Faculty of Technical Sciences Čačak, 2022)

TY  - CONF
AU  - Baucal, Aleksandar
AU  - Pavlović Babić, Dragica
AU  - Altaras Dimitrijević, Ana
AU  - Krstić, Ksenija
AU  - Jolić Marjanović, Zorana
AU  - Stepanović Ilić, Ivana
AU  - Videnović, Marina
AU  - Jošić, Smiljana
AU  - Nikitović, Tijana
AU  - Mojović Zdravković, Kristina
AU  - Rajić, Milana
AU  - Ivanović, Jovan
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/863
AB  - The aim of this paper is to present a viable, psychologically based framework designed for systematical promotion of the adolescents’ capacities for collaborative problem solving and possibilities for their cultivation through everyday school practice. Specifically, a model for designing teacher-training programs is proposed, wherein several elements of effective collaborative problem solving are drawn together.
PB  - Serbia : Faculty of Technical Sciences Čačak
C3  - Technics and informatics in education – TIE 2022
T1  - From collaboration to solutions: Encouraging collaborative problem solving through school practice
EP  - 472
SP  - 470
DO  - 10.46793/TIE22.470B
ER  - 
@conference{
author = "Baucal, Aleksandar and Pavlović Babić, Dragica and Altaras Dimitrijević, Ana and Krstić, Ksenija and Jolić Marjanović, Zorana and Stepanović Ilić, Ivana and Videnović, Marina and Jošić, Smiljana and Nikitović, Tijana and Mojović Zdravković, Kristina and Rajić, Milana and Ivanović, Jovan",
year = "2022",
abstract = "The aim of this paper is to present a viable, psychologically based framework designed for systematical promotion of the adolescents’ capacities for collaborative problem solving and possibilities for their cultivation through everyday school practice. Specifically, a model for designing teacher-training programs is proposed, wherein several elements of effective collaborative problem solving are drawn together.",
publisher = "Serbia : Faculty of Technical Sciences Čačak",
journal = "Technics and informatics in education – TIE 2022",
title = "From collaboration to solutions: Encouraging collaborative problem solving through school practice",
pages = "472-470",
doi = "10.46793/TIE22.470B"
}
Baucal, A., Pavlović Babić, D., Altaras Dimitrijević, A., Krstić, K., Jolić Marjanović, Z., Stepanović Ilić, I., Videnović, M., Jošić, S., Nikitović, T., Mojović Zdravković, K., Rajić, M.,& Ivanović, J.. (2022). From collaboration to solutions: Encouraging collaborative problem solving through school practice. in Technics and informatics in education – TIE 2022
Serbia : Faculty of Technical Sciences Čačak., 470-472.
https://doi.org/10.46793/TIE22.470B
Baucal A, Pavlović Babić D, Altaras Dimitrijević A, Krstić K, Jolić Marjanović Z, Stepanović Ilić I, Videnović M, Jošić S, Nikitović T, Mojović Zdravković K, Rajić M, Ivanović J. From collaboration to solutions: Encouraging collaborative problem solving through school practice. in Technics and informatics in education – TIE 2022. 2022;:470-472.
doi:10.46793/TIE22.470B .
Baucal, Aleksandar, Pavlović Babić, Dragica, Altaras Dimitrijević, Ana, Krstić, Ksenija, Jolić Marjanović, Zorana, Stepanović Ilić, Ivana, Videnović, Marina, Jošić, Smiljana, Nikitović, Tijana, Mojović Zdravković, Kristina, Rajić, Milana, Ivanović, Jovan, "From collaboration to solutions: Encouraging collaborative problem solving through school practice" in Technics and informatics in education – TIE 2022 (2022):470-472,
https://doi.org/10.46793/TIE22.470B . .
1

Saradnja u nastavi i učenju : put od konstruktivističke utopije do generatora uspešne prakse i nazad

Jelenković, Ljubica; Jošić, Smiljana; Vukobra, Simonida; Jolić Marjanović, Zorana; Ponjavić, Tanja; Crnojević, Marija

(Beograd : Društvo psihologa Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Jelenković, Ljubica
AU  - Jošić, Smiljana
AU  - Vukobra, Simonida
AU  - Jolić Marjanović, Zorana
AU  - Ponjavić, Tanja
AU  - Crnojević, Marija
PY  - 2022
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/876
AB  - Savremena, iako ne nova, orijentacija obrazovne politike ka obrazovanju usmerenom na kompetencije
afirmisala je konstruktivistički pristup učenju, kroz vršnjačku saradnju, razmenu i promišljanje, odnosno
kolaborativno formulisanje rešenja i zaključaka. Od učenika se očekuje da bude aktivan, da ima razvijen
smisao za saradnju i da ume da iznese i obrazloži svoje stanovište, a od nastavnika da bude osetljiv na ove
kompetencije i da ih podržava primerenim metodama rada. Zahvaljujući javnim politikama i zakonskim
rešenjima, u Srbiji je projektna nastava postala obavezni deo programa nastave i učenja u osnovnom i srednjem
obrazovanju i primenjuje se na posebnim časovima. Istovremeno, za nastavnike je u ponudi više programa
stručnog usavršavanja koji su orijentisani ka razvijanju kompetencija za rad u timu i kooperativno učenje. U
okviru ovog okruglog stola, pokušaćemo da dođemo do odgovora na niz pitanja koja se tiču realizacije
pomenutih programskih rešanja i promena u školskoj praksi. Između ostalih, osvrnućemo se na sledeća pitanja:
Da li je saradnički orijentisana nastava efikasnija od tradicionalne, a ako jeste u kojim aspektima je to
najočiglednije? Koji su osnovni mehanizmi da se obezbedi raspodela zadataka i odgovornosti koja je
kognitivno i socijalno podsticajna? Na koje načine nastavnik podstiče nastavu orijentisanu na zajedničko
rešavanje problema i izgradnju kapaciteta mladih za konstruktivnu interakciju, a onda i prati njenu realizaciju
i osigurava pozitivne efekte takvog rada? Da li je moguće da zajedničko rešavanje problema ne produkuje
očekivane efekte i šta bi mogli biti osnovni razlozi da jedan dobar scenario za zajednički rad učenika ne bude
uspešno realizovan?
Za odgovorima na ova pitanja tragaće istraživači i stručni saradnici iz nekoliko odabranih srednjih škola, svi
angažovani na zajedničkom projektu usmerenom na razvoj novog modela kolaborativnog rešavanja problema
(„The PEER model of collaborative problem solving“), čiji je krajnji cilj da unapredi kompetencije mladih
srednjoškolskog uzrasta za učešće u grupnom radu.
PB  - Beograd : Društvo psihologa Srbije
C3  - Psihologija između profesije i nauke
T1  - Saradnja u nastavi i učenju : put od konstruktivističke utopije do generatora uspešne prakse i nazad
EP  - 14
SP  - 14
VL  - 70
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_876
ER  - 
@conference{
author = "Jelenković, Ljubica and Jošić, Smiljana and Vukobra, Simonida and Jolić Marjanović, Zorana and Ponjavić, Tanja and Crnojević, Marija",
year = "2022",
abstract = "Savremena, iako ne nova, orijentacija obrazovne politike ka obrazovanju usmerenom na kompetencije
afirmisala je konstruktivistički pristup učenju, kroz vršnjačku saradnju, razmenu i promišljanje, odnosno
kolaborativno formulisanje rešenja i zaključaka. Od učenika se očekuje da bude aktivan, da ima razvijen
smisao za saradnju i da ume da iznese i obrazloži svoje stanovište, a od nastavnika da bude osetljiv na ove
kompetencije i da ih podržava primerenim metodama rada. Zahvaljujući javnim politikama i zakonskim
rešenjima, u Srbiji je projektna nastava postala obavezni deo programa nastave i učenja u osnovnom i srednjem
obrazovanju i primenjuje se na posebnim časovima. Istovremeno, za nastavnike je u ponudi više programa
stručnog usavršavanja koji su orijentisani ka razvijanju kompetencija za rad u timu i kooperativno učenje. U
okviru ovog okruglog stola, pokušaćemo da dođemo do odgovora na niz pitanja koja se tiču realizacije
pomenutih programskih rešanja i promena u školskoj praksi. Između ostalih, osvrnućemo se na sledeća pitanja:
Da li je saradnički orijentisana nastava efikasnija od tradicionalne, a ako jeste u kojim aspektima je to
najočiglednije? Koji su osnovni mehanizmi da se obezbedi raspodela zadataka i odgovornosti koja je
kognitivno i socijalno podsticajna? Na koje načine nastavnik podstiče nastavu orijentisanu na zajedničko
rešavanje problema i izgradnju kapaciteta mladih za konstruktivnu interakciju, a onda i prati njenu realizaciju
i osigurava pozitivne efekte takvog rada? Da li je moguće da zajedničko rešavanje problema ne produkuje
očekivane efekte i šta bi mogli biti osnovni razlozi da jedan dobar scenario za zajednički rad učenika ne bude
uspešno realizovan?
Za odgovorima na ova pitanja tragaće istraživači i stručni saradnici iz nekoliko odabranih srednjih škola, svi
angažovani na zajedničkom projektu usmerenom na razvoj novog modela kolaborativnog rešavanja problema
(„The PEER model of collaborative problem solving“), čiji je krajnji cilj da unapredi kompetencije mladih
srednjoškolskog uzrasta za učešće u grupnom radu.",
publisher = "Beograd : Društvo psihologa Srbije",
journal = "Psihologija između profesije i nauke",
title = "Saradnja u nastavi i učenju : put od konstruktivističke utopije do generatora uspešne prakse i nazad",
pages = "14-14",
volume = "70",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_876"
}
Jelenković, L., Jošić, S., Vukobra, S., Jolić Marjanović, Z., Ponjavić, T.,& Crnojević, M.. (2022). Saradnja u nastavi i učenju : put od konstruktivističke utopije do generatora uspešne prakse i nazad. in Psihologija između profesije i nauke
Beograd : Društvo psihologa Srbije., 70, 14-14.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_876
Jelenković L, Jošić S, Vukobra S, Jolić Marjanović Z, Ponjavić T, Crnojević M. Saradnja u nastavi i učenju : put od konstruktivističke utopije do generatora uspešne prakse i nazad. in Psihologija između profesije i nauke. 2022;70:14-14.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_876 .
Jelenković, Ljubica, Jošić, Smiljana, Vukobra, Simonida, Jolić Marjanović, Zorana, Ponjavić, Tanja, Crnojević, Marija, "Saradnja u nastavi i učenju : put od konstruktivističke utopije do generatora uspešne prakse i nazad" in Psihologija između profesije i nauke, 70 (2022):14-14,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_876 .

Značaj kvalitativnog pristupa u oblasti procene Inteligencije

Altaras Dimitrijević, Ana; Jolić Marjanović, Zorana

(Beograd : Institut za pedagoška istraživanja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Altaras Dimitrijević, Ana
AU  - Jolić Marjanović, Zorana
PY  - 2021
UR  - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/427
AB  - Oblast procene inteligencije nudi se kao primer par excellence za visoke domete
kvantitativnih metoda u psihologiji: malo koja druga oblast koristi tako sofisticirane
psihometrijske i statističke postupke, a samo ova je iznedrila „autohtonu“ skalu za izražavanje
postignuća koja uživa univerzalnu prihvaćenost i primenu (IQ-skalu). Srazmerna tim
dometima jeste i opasnost da se procena inteligencije svede na kvantifikaciju i zanemari
značaj kvalitativnog pristupa u postupku zadavanja testa, analize postignuća i interpretacije
rezultata, odnosno doprinos kvalitativnih istraživanja procesu konstrukcije i validacije testova.
U nastavku ćemo stoga pokušati da ukažemo na neophodnost kvalitativnih metoda za 1)
spoznavanje intelektualnog profila pojedinca; 2) utvrđivanje prirode testa; 3) postizanje
kulturne ekvivalentnosti, te 4) procenu novih vrsta sposobnosti, prvenstveno emocionalne
inteligencije.
PB  - Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
PB  - Beograd : Institut za psihologiju
C3  - Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika
T1  - Značaj kvalitativnog pristupa u oblasti procene Inteligencije
EP  - 72
SP  - 69
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_427
ER  - 
@conference{
author = "Altaras Dimitrijević, Ana and Jolić Marjanović, Zorana",
year = "2021",
abstract = "Oblast procene inteligencije nudi se kao primer par excellence za visoke domete
kvantitativnih metoda u psihologiji: malo koja druga oblast koristi tako sofisticirane
psihometrijske i statističke postupke, a samo ova je iznedrila „autohtonu“ skalu za izražavanje
postignuća koja uživa univerzalnu prihvaćenost i primenu (IQ-skalu). Srazmerna tim
dometima jeste i opasnost da se procena inteligencije svede na kvantifikaciju i zanemari
značaj kvalitativnog pristupa u postupku zadavanja testa, analize postignuća i interpretacije
rezultata, odnosno doprinos kvalitativnih istraživanja procesu konstrukcije i validacije testova.
U nastavku ćemo stoga pokušati da ukažemo na neophodnost kvalitativnih metoda za 1)
spoznavanje intelektualnog profila pojedinca; 2) utvrđivanje prirode testa; 3) postizanje
kulturne ekvivalentnosti, te 4) procenu novih vrsta sposobnosti, prvenstveno emocionalne
inteligencije.",
publisher = "Beograd : Institut za pedagoška istraživanja, Beograd : Institut za psihologiju",
journal = "Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika",
title = "Značaj kvalitativnog pristupa u oblasti procene Inteligencije",
pages = "72-69",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_427"
}
Altaras Dimitrijević, A.,& Jolić Marjanović, Z.. (2021). Značaj kvalitativnog pristupa u oblasti procene Inteligencije. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika
Beograd : Institut za pedagoška istraživanja., 69-72.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_427
Altaras Dimitrijević A, Jolić Marjanović Z. Značaj kvalitativnog pristupa u oblasti procene Inteligencije. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika. 2021;:69-72.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_427 .
Altaras Dimitrijević, Ana, Jolić Marjanović, Zorana, "Značaj kvalitativnog pristupa u oblasti procene Inteligencije" in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika (2021):69-72,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_427 .